Značajno smanjenje visine tarifnih stavki u prethodnim godinama rezultiralo je nastavkom pada prihoda od osnovne djelatnosti
Plinacro planira nove plinske ineterkonekcije sa Slovenijom i Srbijom. Njima će se omogućiti izvoz prirodnog plina iz LNG terminala prema zapadnom tržištu, ali i prema Srbiji, dok će Hrvatska dobiti mogućnost dobave ruskog plina iz Balkanskog toka, govori predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar, dipl. iur., u intervjuu za naš portal.
- Zbog značajnog smanjenja tarifa i pada prihoda u prethodnim godinama bili ste prisiljeni na racionalizacije u 2020. koje su uspješno stabilizirale tvrtku, a u međuvremenu ste dobili i nove tarifne stavke za 2021.-2025. Kako je poslovao Plinacro u protekloj plinskoj godini i kakve trendove očekujete u godini koja je počela te u novom regulatornom razdoblju?
– Kao što ste spomenuli, značajno smanjenje visine tarifnih stavki u prethodnim godinama rezultiralo je nastavkom pada prihoda od osnovne djelatnosti, koji su u 2020. godini iznosili 347,80 mil. kuna, što je u odnosu na 2018. godinu za 93,70 mil. kuna, tj. za 21,23%, manje. Kada uspoređujemo prihod iz 2020. s onim iz 2017. godine kada je iznosio 546,5 mil kn, ta razlika je još značajnija i iznosi 198,70 mil. kuna, odnosno za 36,36% manje. Ovakav pad tarifa, a posljedično i pad prihoda, ostavili su značajan trag na poslovanje koje smo u potpunosti morali prilagoditi novonastaloj situaciji. Uvažavajući činjenicu o očekivanom padu prihoda kao posljedicu pada visine tarifnih stavki, Planom poslovanja za 2020. godinu prvi put je projiciran i negativan financijski rezultat. Međutim, pravovremeno provedenom racionalizacijom svih troškova poslovanja i poduzetim poslovnim mjerama, ostvareni gubitak u prošloj godini bio je manji za otprilike 75% od projiciranog i nije utjecao na stabilnost poslovanja te razvoj Plinacra u narednom razdoblju. Istaknuo bih kako smo unatoč ovim izazovima pravodobnim poslovnim odlukama tijekom 2020. godine osigurali potrebna financijska sredstava za realizaciju strateški i sigurnosno najznačajnijeg investicijskog projekta u prošloj godini, otpremnog plinovoda s LNG terminala na pravcu Zlobin – Omišalj, koji je dovršen u zadanim rokovima i u siječnju s LNG terminalom svečano pušten u rad. Krajem prošle godine HERA je donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za transport plina za godine trećeg regulacijskog razdoblja 2021. – 2025. godine. Kada uzmemo u obzir navedenu Odluku i zadane smjernice Plana poslovanja za 2021. godinu te poslovnu politiku Plinacra, očekujemo pozitivno i stabilno poslovanje, što je već sada vidljivo iz ostvarenih rezultata tijekom ove godine. S obzirom na navedeno Plinacro je u fazi ažuriranja Desetgodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava RH, koji će biti temelj za daljnje poslovanje, poslovne odluke i razvoj plinskog transportnog sustava RH.
- Početkom prošle godine u rad je puštena kompresorska stanica u Velikoj Ludini koja omogućava dvosmjerni protok plina na interkonekcijama, a LNG terminal radi od početka godine. Kakvi su trendovi u transportu na plinskom sustavu s obzirom na te dvije velike promjene?
– Prva kompresorska stanica na transportnom sustavu RH, KS1 u Velikoj Ludini, omogućila je Plinacru da na interkonekcijama sa Slovenijom i Mađarskom nudi stalne transportne kapacitete u oba smjera, što je obveza svih članica EU propisana Uredbom (EU) 2017/1938 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. Postrojenje KS1 projektirali smo i locirali na transportnom sustavu tako da, uz navedeno, omogućava i povećanje transportnog kapaciteta na pravcu Pula – Donji Miholjac, čime je nakon puštanja u rad LNG terminala i otpremnog plinovoda Omišalj – Zlobin osiguran stalni kapacitet transporta plina u smjeru Mađarske na razini od 200.000 m3/h. Već samim početkom rada LNG terminala značajno su promijenjeni tokovi plina u transportnom sustavu. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine plin s LNG terminala postao je dominantan u transportnom sustavu s udjelom od 67% u ukupnim uvezenim količinama plina u RH. Ove smo godine prvi put ostvarili i fizički protok plina iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku. S obzirom na stanje na regionalnom tržištu plina, za sada se radi o relativno malim količinama, no transportni sustav je zahvaljujući spomenutim investicijama sposoban ispuniti preuzete obveze transporta maksimalnim ponuđenim kapacitetom, naravno kada to korisnici usluge transporta zatraže.
- Upravo su na snagu stupile izmjene i dopune Mrežnih pravila transportnog sustava. Što će se konkretno promijeniti za Plinacro i korisnike transportnog sustava kada pravila stupe na snagu za godinu dana?
– Bit Izmjena i dopuna Mrežnih pravila transportnog sustava, koje stupaju na snagu s početkom sljedeće plinske godine, zapravo je uvođenje obračuna isporučene energije plina na temelju gornje ogrjevne vrijednosti plina (GCV), umjesto dosadašnje prakse koja se temeljila na donjoj ogrjevnoj vrijednosti (NVC). Time će se praksa u Hrvatskoj uskladiti s praksom u drugim državama članicama EU, ali i s relevantnom europskom regulativom u ovom području, odnosno Uredbom Komisije (EU) 2015/703 o uspostavi mrežnih pravila interoperabilnosti i razmjene podataka. Kako bi se osigurale pretpostavke za novi način obračuna, mijenjaju se pravila o praćenju kvalitete plina u transportnom sustavu, ugovaranju kapaciteta i izvještajima o izmjerenim količinama plina te mjerna pravila. Naime, izmjene Mrežnih pravila transportnog sustava usklađene su s izmjenama Općih uvjeta opskrbe plinom i Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava.
- U razvojnim planovima predviđate plinsku interkonekciju sa Slovenijom i Srbijom. Molim vas recite nam nešto više o tim planovima i što će oni značiti za plinski sustav u cjelini?
– Desetogodišnjim planom razvoja predvidjeli smo nove interkonekcije sa Slovenijom i Srbijom. Vezano uz interkonekciju sa Slovenijom istaknuo bih kako se na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec nalazi plinovod star gotovo 40 godina, kojim je 1979. godine započet uvoz plina iz tadašnjeg SSSR-a. Tim je plinovodom u smjeru Hrvatske moguće transportirati do 1,8 milijardi m3 plina godišnje, dok je zbog tlačnih razloga u smjeru Slovenije moguće transportirati samo 0,26 milijardi m3 plina godišnje. Razvojem plinovodnog sustava Lučko – Zabok – Sutla omogućit će se transport plina s LNG terminala prema Sloveniji i dalje prema Srednjoj i Zapadnoj Europi, a time i pristup korisnika terminala likvidnoj burzi plina u ovom dijelu Europe, CEGH u Austriji. Taj 70 km dugačak plinovod prolazit će terenski zahtjevnim i gusto naseljenim područjem, a njegova izgradnja trajat će dvije do tri godine. Kako bismo u što kraćem roku osigurali mogućnost transporta plina s LNG terminala prema zapadnim tržištima Plinacro planira u prvoj fazi izgraditi manje zahtjevni dio plinovoda Lučko – BS Rakitje, duljine oko 10 km, čime bi omogućili povećanje transportnog kapaciteta prema Sloveniji do respektabilnih 1,5 milijardi m3 godišnje. Vezano uz interkonekciju prema Srbiji, planiramo izgradnju dvosmjernog visokotlačnog 75-barskog plinovoda Slobodnica – Sotin – Bačko Novo Selo, ukupne duljine 100 km i velikog kapaciteta. No, u cilju povećanja sigurnosti opskrbe plinom istočne Slavonije i bržeg razvoja interkonekcije sa Srbijom, u prvoj fazi planiramo izgradnju plinovoda Osijek – Vukovar, ukupne duljine 30 km i prve faze plinovodnog sustava Slobodnica – Sotin – Bačko Novo Selo, duljine 15 km. Kao što sam spomenuo, izgradnjom ovih plinovoda povećat ćemo sigurnost opskrbe istočne Slavonije kreiranjem 50-barske plinovodne petlje Donji Miholjac – Vukovar – Slavonski Brod – Donji Miholjac i stvoriti preduvjete za mogući transport plina s LNG terminala prema Srbiji do 1,3 milijardi m3 godišnje, ali i plina iz Turskog, odnosno Balkanskog toka koji prolazi kroz Srbiju, do 1,7 milijardi m3 godišnje.
Budućnost je u transportu biometana i vodika
* Kako gledate na dekarbonizacijske politike Europske unije u smislu potencijala za budući transport vodika i sintetskih plinova plinovodima, te kako će se Plinacro tu postaviti?
– Zelenim planom iz 2020. Europa se kroz preobrazbu gospodarskog modela transformira u klimatski neutralno, pravedno i prosperitetno društvo. Energetska tranzicija prema potpunoj dekarbonizaciji uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, promicanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te podrazumijeva polako napuštanje plina kao tranzicijskog goriva. U tom kontekstu treba razumjeti da je prirodni plin, s jedne strane, u mogućnosti pružiti fleksibilne, sigurne i raznolike izvore opskrbe energijom, a s druge strane zahvaljujući dostupnosti i raširenosti postojeće plinske infrastrukture, podržati proces dekarbonizacije prema niskougljičnom gospodarstvu. Naime, upravo Strategijom za integraciju energetskih sustava i Strategijom za vodik za klimatski neutralnu Europu, EU prepoznaje postojeći plinski sustav kao platformu za buduće korištenje dekarboniziranih plinova i vodika kao nužnog energenta u potpunoj dekarbonizaciji EU. Plinacro, kao i ostali europski operateri plinskih transportnih sustava, svoju buduću ulogu nalaze i u transportu biometana i vodika te transportu, prikupljanju i skladištenju ugljičnog dioksida. Zaključno, mišljenja sam da plinska infrastruktura, uključujući i LNG postrojenja ne samo u RH nego i EU je vrlo važan, gotovo bih se usudio reći i ključni segment uspostave čistog i održivog sustava mobilnosti u EU u kontekstu dekarbonizacije pomorskog i cestovnog (teškog) prometa, odnosno smanjenja stakleničkih plinova i težnji da EU postane prva klimatski neutralni kontinent do 2050. Uspjeh energetske tranzicije u prvom redu ovisi o jasnoj energetskoj politici i pratećoj regulaciji koja treba dati nedvosmislene „cjenovne signale“ u mobiliziranju potrebitog kapitala, odnosno ulaganja.
• Energetske kompanije metom su sve većeg broja kibernetičkih napada motiviranih komercijalnim i kriminalnim namjerama, a kibernetička sigurnost sve više postaje ključni prioritet. Što je sve do sada Plinacro poduzeo na ovom području, odnosno, što planira u sljedećem razdoblju?
– Sa zadovoljstvom ističem kako smo svjesni ozbiljnosti situacije predano radili na zaštiti i naših informacijskih sustava. Plinacro je povukao bespovratna sredstva iz CEF Telecoma za projekte povećanja kibernetičke sigurnosti korporativne informatičke mrežne infrastrukture kao i informacijskih sustava za pružanje Plinacrovih usluga kao operatora transportnog sustava. Naime, direktiva Europskog parlamenta i Vijeća EU o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (NIS Direktiva) u hrvatsko je zakonodavstvo implementirana kroz Zakon o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga. Temeljem tog Zakona, tadašnje resorno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike identificiralo je Plinacro kao operatora ključne usluge transporta plina, čime je Plinacro postao obveznik provedbe niza mjera i aktivnosti od kojih je veliki dio ispunjen realizacijom projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva. Poslovanje i sustave uskladili smo sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti čije odredbe u potpunosti primjenjujemo, a naši stručni timovi proveli su analize rizika, uspostavili potrebne tehničke i organizacijske mjere zaštite te kontrole čime su redefinirani ključni procesi. Posebnu pažnju posvetili smo edukaciji i podizanju svijesti naših zaposlenika o značaju i važnosti kibernetičke sigurnosti u našem Društvu. Također dobro surađujemo izuzetno dobro surađujemo s nadležnim državnim tijelima zaduženim za kibernetičku sigurnost vezano uz provedbu aktivnosti u području kibernetičke sigurnosti.
