Hrvatski Fokus
Feljtoni

Zašto tehnologija favorizira tiraniju (1)

Umire li demokracija?

 

Umjetna inteligencija mogla bi izbrisati mnoge praktične prednosti demokracije i narušiti ideale slobode i jednakosti. To će dodatno koncentrirati moć među malom elitom ako ne poduzmemo korake da je zaustavimo.

Rastući strah od nevažnosti

Nema ništa neizbježno u demokraciji. Uz sav uspjeh koji su demokracije imale u prošlom stoljeću ili više, to su točkice u povijesti. Monarhije, oligarhije i drugi oblici autoritarne vladavine bili su daleko češći načini ljudskog upravljanja.

Pojava liberalnih demokracija povezana je s idealima slobode i jednakosti koji se mogu činiti samorazumljivima i nepovratnima. Ali ti ideali su mnogo krhkiji nego što vjerujemo. Njihov uspjeh u 20. stoljeću ovisio je o jedinstvenim tehnološkim uvjetima koji se mogu pokazati prolaznima.

U drugom desetljeću 21. stoljeća liberalizam je počeo gubiti kredibilitet. Pitanja o sposobnosti liberalne demokracije da osigura srednju klasu postala su sve glasnija; politika je postala plemenskija; i u sve više zemalja, vođe pokazuju sklonost demagogiji i autokraciji. Uzroci ovog političkog zaokreta su složeni, ali čini se da su isprepleteni s trenutnim tehnološkim razvojem. Tehnologija koja je favorizirala demokraciju se mijenja, a kako se umjetna inteligencija razvija, mogla bi se dodatno promijeniti.

Informacijska tehnologija nastavlja skakati naprijed; biotehnologija počinje pružati prozor u naše unutarnje živote – naše emocije, misli i izbore. Infotehnika i biotehnologija zajedno će stvoriti neviđene preokrete u ljudskom društvu, nagrizajući ljudsko djelovanje i, možda, potkopavajući ljudske želje. U takvim uvjetima liberalna demokracija i ekonomija slobodnog tržišta mogli bi zastarjeti.

Obični ljudi možda ne razumiju umjetnu inteligenciju i biotehnologiju u bilo kojem detalju, ali mogu osjetiti da ih budućnost prolazi. Godine 1938. stanje običnog čovjeka u Sovjetskom Savezu, Njemačkoj ili Sjedinjenim Državama možda je bilo tmurno, ali stalno su mu govorili da je on najvažnija stvar na svijetu i da je on budućnost (pod uvjetom, naravno, da je “običan čovjek”, a ne, recimo, Židov ili žena). Pogledao je propagandne plakate – koji su obično prikazivali rudare ugljena i čeličane u herojskim pozama – i vidio se tamo: “Ja sam na tom plakatu! Ja sam heroj budućnosti!”

U 2018. godini obična osoba osjeća se sve nevažnije. Mnogo tajanstvenih pojmova uzbuđeno se razbacuje u ted Talksu, vladinim trustovima mozgova i na visokotehnološkim konferencijama – globalizacijiblockchainugenetskom inženjeringuumjetnoj inteligencijistrojnom učenju – i običnim ljudima, i muškarcima i ženama, možda posumnjaju da nijedan od ovih pojmova nije o njima.

U 20. stoljeću mase su se pobunile protiv eksploatacije i nastojale prevesti svoju vitalnu ulogu u gospodarstvu u političku moć. Sada se mase boje nevažnosti i bjesomučno koriste svoju preostalu političku moć prije nego što bude prekasno. Brexit i uspon Donalda Trumpa stoga mogu pokazati putanju suprotnu onoj tradicionalnih socijalističkih revolucija. Rusku, kinesku i kubansku revoluciju napravili su ljudi koji su bili vitalni za gospodarstvo, ali nisu imali političku moć; Trumpa i Brexit podržali su 2016. mnogi ljudi koji su još uvijek uživali političku moć, ali su se bojali da gube ekonomsku vrijednost. Možda će u 21. stoljeću populističke pobune biti postavljene ne protiv ekonomske elite koja iskorištava ljude, već protiv ekonomske elite koja ih više ne treba. Ovo bi mogla biti izgubljena bitka. Mnogo je teže boriti se protiv nevažnog nego protiv eksploatacije.

Revolucije u informacijskoj tehnologiji i biotehnologiji još su u povojima, a sporno je u mjeri u kojoj su odgovorne za trenutnu krizu liberalizma. Većina ljudi u Birminghamu, Istanbulu, Sankt Peterburgu i Mumbaiju samo je slabo svjesna, ako su uopće svjesni, porasta umjetne inteligencije i njezina potencijalnog utjecaja na njihove živote. Međutim, nedvojbeno je da će tehnološke revolucije koje sada skupljaju zamah u sljedećih nekoliko desetljeća suočiti čovječanstvo s najtežim iskušenjima s kojima se još susreo.

(Nastavak slijedi)

Yuval Noah Harari  

Povezane objave

Iso Kršnjavi o Dalmaciji 1900. godine (2)

hrvatski-fokus

Jesu li masoni retardirani, preprodavači kola ili sotonisti? (1)

hrvatski-fokus

PAD ZADRA – Paukove mreže laži (7)

HF

Povijest Novoga svjetskog poredka (5)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više