Početkom lipnja održana je još jedna Ljetna škola naftnog rudarstva, tradicionalno okupljanje budućih energetičara, stručnjaka za naftu i plin
Ljetna škola naftnog rudarstva PESS 2022. održana je 6. – 17. lipnja ove godine, kao i do sada, u prostorima dubrovačkog Interuniverzitetskog centra. Na radionicama su se okupili predavači iz akademske i stručne zajednice, stručnjaci iz industrije, studenti i predstavnici sponzora, među kojima su se isticali INA (inače, dugogodišnji glavni sponzor), LNG Hrvatska, Agencija za ugljikovodike, Plinacro, PSP, JANAF, MET, Fika Eco i Seito. U ukupno dva tjedna održane su tri tematske radionice na kojima je ukupno bilo 150 polaznika i to iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Češke, Mađarske, Srbije, Danske, Ukrajine i Nizozemske.
Tržište plina i upravljanja emisijama
Prve dvije radionice ‘Gas Market – LNG & Gas Market Flexibility’ i ‘Emission Management – Methane Measuring & Mitigation, Carbon Capture, Utilization & Storage’ održavane su usporedno, 6. – 10. lipnja. Predavanja na radionici o tržištu plina uključivala su upoznavanje s tržištem plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG), trgovinom i otpremom LNG-ja i razmatranje energetske tranzicije i fleksibilnosti tržišta plina. Uvodna predavanja za sudionike obje radionice održali su Hrvoje Krhen iz tvrtke LNG Hrvatska, predsjednik Društva naftnih inženjera (SPE) Kamel Ben-Naceur i Leon Stille i Joris Heijdt iz Energy Delta Institutea.
U sklopu radionice o tržištu plina održan je i okrugli stol na temu fleksibilnosti hrvatskog tržišta u kojem su sudjelovali Nikola Vištica iz Hrvatske energetske regulatorne agencije, Damir Škugor i Vedran Vranešić iz INA-e, Dragica Bago iz Plinacra, Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marko Blažević iz HEP Trgovine, Laslo Farkaš Višontai iz PSP-a i Valter Uravić iz MET Croatia Tradea. Drugoga dana radionice o tržištu plina predavanja je održao Richard Pratt, predsjednik tvrtke Precision LNG Consulting, koji je govorio o ulozi LNG-ja na globalnom energetskom tržištu, percepciji javnosti, sigurnosti, trgovanju LNG-jem te o transportu i terminalima za LNG. U posljednja dva dana radionice predavanja je održao Andrej Pustišek iz tvrtke 2Pi-Energy, a teme s kojima je upoznao sudionike bile su osnove trgovine LNG-jem, metode predviđanja cijena, dobava prirodnog plina u Europi i budućnost prirodnog plina.
Predavanja na radionici posvećenoj emisijama uključivala su teme vezane uz zahvaćanje, primjemu i pohranu ugljika (CCUS) i upravljanje emisijama metana. Nakon uvodnog dijela je Agnieszka Pawlak, tehnička direktorica tvrtke Carbon Connect International, održala predavanja o izvorima emisija metana, kvantifikacije emisija i upravljanje podacima, tehnološkim mogućnostima i financiranju projekata. Drugoga dana predavanja su održali Domagoj Vulin sa RGN-a, pri čemu je govorio o ugljičnoj neutralnosti, te Lidija Božić iz AZU-a i Chris Bolesta iz Europske komisije koji su sudionike upoznali s zakonodavstvom u području CCS/CCUS-a. Povijest primjene CCUS-a, projekte, istraživanja, propise i smjernice u tom području prikazao je pak Vincenzo De Gennaro iz Schlumbergera.
Geotermalna energija
Treća radionica, koja je održana drugoga tjedna Ljetne škole, nosila je naziv ‘Geothermal Development – Geological Potential, Well Planning, Well Construction, Reservoir Engineering, Production Utilization, Legal and Economic Aspects’. Njezin je cilj bio upoznavanje stručnjaka iz naftne i plinske industrije, energetskih tvrtki, obrazovnih ustanova i regulatornih tijela s temama geološkog potencijala, planiranja i izrade bušotina, razrade ležišta, projektiranja geotermalnih elektrana i pravnim, ekološkim i ekonomskim aspektima razvoja geotermalnih projekata. Uvodna predavanja održali su Laura Precupanu, direktorica SPE-a za Europu, Marijan Krpan iz AZU-a i Željka Sladović iz tvrtke Geoda Consulting. Potom je uslijedilo predavanje koje je održao Thomas Kohl s Karlsruheskoj instituta za tehnologiju (KIT) koji je sudionike upoznao s karotažnim mjerenjima u geotermalnim bušotinama i s ispitivanjem bušotina.
Drugog dana radionice predavanja su održali Eric Léoutre iz tvrtke Ad Terra Energy, koji je govorio o suproizvodnji nafte i geotermalne energije na temelju prethodnih iskustva iz Vermilionovih projekata, Daria Karasalihović Sedlar, ujedno i direktorica Ljetne škole, koja je govorila o ekonomskim i ekološkim aspektima eksploatacije geotermalne energije i Jadranka Leško iz AZU-a, koja je predavala o zakonodavnom okviru geotermalnih projekata.
Predavanja na teme modeliranja geotermalnih sustava, potencijalu duboke geotermalne energije u Hrvatskoj, ležišnom i proizvodnjom inženjeringu te revitalizaciji naftnih i plinskih bušotina u geotermalne svrhe narednog su dana održali Marija Macenić i Tomislav Kurevija s RGN-a. Potom je Luka Perković, također s RGN-a, govorio o korištenju geotermalne energije za grijanje i proizvodnju energije, dok se Hannes Hofmann iz Helmholtzovog centra Njemačkog centra za geoistraživanja (GFZ) iz Potsdama pozabavio temama unaprjeđenja geotermalnih sustava i simulacijama geotermalnih ležišta. Posljednjega dana radionice je Dragutin Domitrović iz tvrrke Calida Aqua podijelio svoja iskustva s izgradnjom GTE Velika 1.
Nova znanja i iskustva
Osim studenata iz zemlje i inozemstva, na ovogodišnjem PESS-u sudjelovali su i polaznici iz industrije, pri čemu ih je najviše bilo iz INA-e, a zatim i iz MOL-a, HEP Trgovine, JANAF-a, HERA-e, AZU-a, LNG Hrvatske, Charta, Geode itd. Nakon svake završene radionice provedene su ankete o zadovoljstvu predavača i polaznika s organizacijom radionica, na osnovi čega je PESS 2022 ocijenjen uspješnim. Naime, polaznici su bili zadovoljni i s predavačima i s predavanjima, sa smještajem i društvenim aktivnostima i s organizacijom radionica u cjelini.
Ove godine su svi studenti diplomskih i postdiplomskih studija za pohađanje radionica i polaganje ispita radi utvrđivanja znanja ishoda učenja mogli ostvariti 1,5 ECTS bod po radionici. Naime, prije održavanja Škole je za pojedine radionice zatraženo dodjeljivanje ECTS bodova prema ishodima učenja, što je Sveučilište u Zagrebu odobrilo pa će bodovi biti dodijeljeni studentima koji zadovolje i zatraže njihov upis. To je bila razlika u odnosu na ranije godine, kada su ECTS bodovi bili osigurani samo za studente doktorskih studija.
U suradnji s europskom sekcijom SPE-a PESS je promoviran među sekcijama SPE-a na naftnim fakultetima u Europi. Također valja istaknuti da su svi studenti sa Sveučilišta u Zagrebu, koji su se prijavili za sudjelovanje, imali osiguran besplatan smještaj i kotizaciju i plaćene troškove svih društvenih aktivnosti, a to je vrijedilo i za one koji su se prijavili za ‘online’ prisustvovanje radionicama. Uz sve to sklopu, bile su osigurane i stipendije IUC-a i Sveučilišta u Zagrebu za polaznike PESS-a za pokrivanje troškova kotizacije, smještaja, prehrane i prijevoza za osam sudionika sa Sveučilišta u Zagrebu.
Konačno, s obzirom na velik interes studenata i profesora iz Ukrajine, sve radionice su se prenosile ‘online’, uz besplatne kotizacije za sve ukrajinske kolegice i kolege koji su na taj način pratili radionice.
