Get Adobe Flash player
Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Znate li tko je u povijesti tražio da se cinkaju roditelji, rođaci,...

Faktograf – hrvatska verzija

Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

Faktograf.hr je paradržavno kontrolno medijsko tijelo u službi...

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Europska komisija prijeti sankcijama kako bi nametnula LGBT...

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Problem je što se hvali "postignućima", a ne smatra se...

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Moderna do danas nije proizvela niti jedno cjepivo koje je odobreno za...

  • Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    srijeda, 02. prosinca 2020. 16:07
  • Faktograf – hrvatska verzija

    Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 10:44
  • Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:43
  • Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:32
  • Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 14:36

Za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a ove godine oko šestine glasova biračkog tijela.
https://s.redefine.pl/file/o2/redefine/cp/89/89wk5zbgv8szt1wfppj7qxd554nkhboy.jpg
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.     
 
Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od šest kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u dugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. Ako bismo većinski birali 42 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 20 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Z = ( 25 + 3 x 20 ) razmjerno + 42 većinski = 127.
 Temeljem raspodjele birača i pripadnika nacionalnih manjina vidi se u priloženim tablicama da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima za Hrvatski sabor dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI. VII. i IX. izbornoj jedinici, a udio u stanovništvu prema popisu 2011. iznosio je 4,36%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih  stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Radu Borić, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.
 
Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva izborne jedinice je veći od 3% u sve tri izborne jedinice ( vidi priložene tablice ). Za izborni prag od 3% kandidacijske liste stranaka ili nezavisnih lista srpske manjine imale bi mogućnost razmjernim izbornim sustavom dobiti zastupničko mjesto u sve tri izborne jedinice, a kod pet izbornih jedinica u 2. i 5. izbornoj jedinici, a ostale nacionalne manjine zajedničkim nastupom samo u 2. izbornoj jedinici. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama i Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od 3,33% kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.
U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 24 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% i 2 preferencijska glasa s pragom od 1,7% dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornoj jedinici. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju samo područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 3,5% i dva preferencijski glasa uz prag za napredovanje kandidata od 2%.
 
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2001. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1% broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
Broj zastupnika za većinski izborni sustav računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko - zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do 31. prosinca 2019. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba hitno smanjiti na pet, a to bi bile izborne jedinice za razmjerni izborni sustav, koje bi imale 20 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo još 25 zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 125 = 5 x 20 + 25 zastupnika.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Puno je više novca "utučeno" u neke druge projekte

 
 
Velika buka oko nove žičare i troškova inspirirala je kandidate Tomaševića stranke Možemo, koji je za novoga gradonačelnika Zagreba požurio s urgentnom kaznenom prijavom protiv,  sada već oslabljenoga protivnika, gradonačelnika Milana Bandića. Pitanje svih pitanja je – je li ga napustio HDZ i ima li HDZ svoga aduta i, ako ga ima, što se čeka. Zasad je velika zbrka oko projektanata, glavnog i podizvođača, nadzora projektantskog i izvođačkog, i izmjene i dopune prvobitnog projekta. To više pokazuje kako je Grad neozbiljno vodio ovaj zahtjevni projekt.
https://alpinestock.com/samples/MTU4OTI5ZWQ1ZmVhNjQ=/MjYxMjllZDVmZWE2NA==/Cable-car-in-forest-Medvednica-Zagreb.jpg
Žičara koja stoji oko 350 milijuna kuna na kraju  će stajati 700 milijuna kuna, a s PDV-om i kamatama, bit će i milijardu kuna i to će sve platiti Zagrepčani. Zbrka oko projekta je i radi puno kumova, koji su se ubacili u posao, što je u Zagrebu uobičajeno. Projekt žičare Zagreb prije desetak godina izradili su arhitekt Tin Sven Franić i grupa projektni biro PLAN. Cijena ukupnih troškova je bila oko 20 milijuna DM ili 10 milijuna eura, 75 milijuna kuna, ako se može tako pojednostaviti kursni indeks – jasno, bez spektakularnih arhitektonskih zgrada, garaža, šoping centra i sličnih pratećih zgrada. Zemljani radovi bili su znatno manji od predviđenih na površini  zemljišta za samu žičaru. Ministarstvo je formiralo komisiju i odobrilo prijedlog projektanta. Tada u igru ulaze već poznati kumovi, igrači zamjene zemljišta, livada i parcela za gradnju, uz blagonakloni odnos GRADA, gradskih činovnika i gradskih odvjetnika, specijaliziranih za parcele,  čime su se otvorila vrata za grandiozni projekt, kakvog nema u EU, klasična hrvatska megalomanija. I PLAN i Franić isplaćeni su uz pohvale, arhitekticu Helenu Paver Njirić natjerali su da se odrekne svoga dijela projekta. Grad je raširenih krila krenuo u novu megalomansku avanturu Žičare. Arhitektici Njirić je Grad dao projektirati fontane na zaštićenoj potkovi,  čime se ispunio san Milana Bandića, da ga se može pamtiti, ako po ničemu, onda po fontanama i po Žičari.
 
Zato ne treba žaliti gradonačelnika i tih desetak milijuna kuna u dodatnim troškovima, koji su morali potvrditi jedan i drugi nadzor. Gradonačelnik će ostati poznat po jednom drugom projektu koji guši njegove građane, a to nije sanacija deponija u Jakuševcu, nego ZOV - Pročistač otpadnih voda grada Zagreba, koji je ugovoren za 300 milijuna DM, izgrađen za 365 milijuna eura, što je dvostruko više od početne investicije, da bi na kraju koncesije od 28 godina po 60 milijuna eura godišnje, Zagrepčane stajao 1,7 mlrd. eura ili 12,75 mlrd. kuna. To je jedan godišnji proračun Zagreba. Istina, tu je i Domovinski most i zemljište od 100 ha ali i 500 tisuća m3 mulja u Resniku, koje je koncesionar uvalio Zagrebu na trošak i plus naplatu od građana preko Vodovoda što je nonsens.
 
Svejedno, puno je, i previše, skoro tri Pelješka mosta. Ovdje treba dodati i 300 milijuna dolara, koje su gradonačelnik Milan Bandić i direktor Holdinga Slobodan Ljubičić Kikaš ugovorili za novu kanalizaciju i vodovod grada Zagreba. To su spiskali za neka zemljišta od Sesveta i Sljemena do Heinzlove. Dug su pokrili nedavno ponudom obveznicama što vodi Zagreb ravno u bankrot. Da ne zaboravimo, koncesionari su naši najveći prijatelji i zaštitnici iz SR Njemačke - RWE, BW i SHW, a tu je i nepoznat vlasnik 3 posto tvrtke ZOV-Pročistača. Zato, kad ovo pročitate, ne treba puno plakati za novcima za Žičaru. Imali su promjenu koncepta, ali i nadzor, dvije tvrtke koje su sve plaćene krvavo i koje moraju svaku lipu dokazati prije suda. Gledajte račun za vodu, na poleđini piše koliko plaćate za najgore pogođen posao u ovom dijelu Europe. Istina, treba priznati da je bilo pritisaka od inozemnih lobista, koji su spominjali pomoć za  ulazak Hrvatske u EU. Pogledajte kako i pošto su Ugovor za Pročistač pogodili u Beogradu i sve će vam biti jasno. Zato treba i kod EU fondova i milijardi pripaziti koga se bira i tko vodi posao i obnovu Zagreba, posebno Slavonije, Baranje, jer je tamo već prije počelo čerupanje subvencija od tajkun lola, pa čak i iz Mađarske i susjeda iz Srbije.
 
Neznanje je moć kako vidimo  i kako to osjećamo na našem životnom standardu na dnu EU-a, i sada smo iza mnogih država koje su nam u leđa gledale.
 

Stjepan Nikolić, Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Prisidnik se zabunio…

 
 
Lijepo je što je pridsidnik jedine „parlamentarne hrvatske političke“ stranke osobno na svom twitteru pokušao izjaviti sućut povodom smrti patrijarha Irineja ali je to učinio tako da je mnoge uvrijedio, a napose pokojnikove najbliže, jer ne zna čak ni ime preminulog patrijarha:
https://www.politikaplus.com/upload/images/arhiva/I/irinej-100.jpg
Ovo je tipično za onoga koji se ugurava u sve i svašta, jer je očito da je i u svemu ovom najvažnije da on bude u prvom planu, a ne smrt patrijarha (kojem ni ime ne zna), da je u svemu ovom najvažnije da je on predsjednik DSHV-a, iako mu je odavno istekao mandat, i da je u svemu ovom najvažnije da je on Bunjevac, iako izigrava predstavnika svih Hrvata u Republici Srbiji! A jezik kojim govori Tomislav ne razumije 56 od 58 tisuća Hrvata u Republici Srbiji, ali ga dobro razumije 17 tisuća Bunjevaca u Republici Srbiji koji kažu da nisu Hrvati!
 
Miroslav Cakić
 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
Nedjelja, 06/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1836 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević