Get Adobe Flash player

U rujnu 1943. Srbi i partizani proveli su etničko čišćenje nad Hrvatima Zrina

 
 
Odgovor Sisačke biskupije ratobornom i lažljivom srbijanskom predsjedniku, četniku Aleksandru Vučiću
»Povodom gaženja i oskvrnjenja hrvatske zastave te divljanja ratnog zločinca i zastupnika u zgradi Narodne Skupštine Srbije, u kojoj su u povijesti ubijena tri Hrvata: Stjepan Radić, Antun Radić i Đuro Basariček, tijekom jučerašnjeg dana oglasio se Predsjednik Srbije te iznio niz neistina. Budući da je spomenuo župu Zrin koja se nalazi na području Sisačke biskupije, Biskupijski ordinarijat u Sisku daje sljedeće priopćenje.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c2/Castle_Zrin%2C_Croatia-5.JPG
Zrin je vjekovna katolička župa, ali je danas jedina župa naše Biskupije u kojoj nema niti jednog katolika jer su ju prije 75 godina razorili partizani i pobunjeni Srbi. Stoga je to mjesto strašnog stradanja Hrvata, a ne Srba. Dakle, stanje je potpuno obrnuto. Zrin je mjesto gdje su hrvatski ljudi doživjeli agresiju i genocid, masovna ubojstva, mučenja, zarobljavanja, progon, razaranja crkvi, škola i hrvatskih domova. Taj su identitet željeli uništiti ubojice 1943. godine kada je ubijen svaki treći Zrinjanin, 291 nevin civil, a preostali stanovnici, žene i djeca su raseljeni, uglavnom u Slavoniju. Sve kuće, škole, crkve, svi gospodarski objekti su spaljeni, a da bi etničko čišćenje Hrvata iz Zrina bilo konačno, imovina im je svima bila oduzeta i do danas im nije vraćena.
 
Sisačka biskupija odlučila je stoga u Zrinu uz temelje srušene župne crkve sagraditi spomen-crkvu s imenima svih pobijenih Zrinjana. Tu ne namjeravamo, za sada, podizati nikakve druge spomenike. Spomenik našem blaženiku Alojziju Stepincu Biskupija će podići ispred katedrale jer je on blaženik Katoličke Crkve i zbog naše zahvale za njegova nebrojena dobročinstva. Time mi želimo poručiti svima da ne dopuštamo da nam bilo tko na ovom svijetu blati naše svetinje i ponižava svijetlu uspomenu nadbiskupa kojemu svoje živote imaju zahvaliti i mnogi Srbi, osobito kozaračka djeca koje je on spašavao.«
 

Mons. Marko Cvitkušić, generalni vikar

"U Hrvatskoj objavili knjigu o teritorijalnim zahtjevima Slovenije prema Međimurju"

 
 
»U hrvatskim knjižarama se je zadnjih dana pojavila knjiga autora Marijana Majstorovića, koja se bavi mogućim teritorijalnim zahtjevima Slovenije prema Međimurju. Majstorović daje kronološki pregled povijesti odnosa Hrvata i Slovenaca do danas. Naglasak je na događajima nakon Prvoga svjetskog rata na području Raskrižja.
Jedan od podnaslova knjige, koju je zagrebačka izdavačka kuća Tkanica izdala na 310 stranica, je Raskrižje – početak komadanja Hrvatske. Zaključno poglavlje knjige govori o razlozima gubitka nacionalnog identiteta Hrvata s područja Raskrižja. Publicist, novinar i izdavač Majstorović između ostaloga također spominje pokušaje Mađarske da zauzme hrvatsko Međimurje, te 'pljačkanje' područja uz Muru, koje je učinila srpska vojska nakon Prvoga svjetskog rata.
 
Recenzentica knjige Tatjana Tomaić je izložila sporan zaključak, da je Hrvatska predmet teritorijalnih zahtjeva svojih susjeda. Te "...s kontinuiranim političkim procesima sve do današnjih neriješenih graničnih pitanja stvaraju saveze u zajedničkom cilju otimanja hrrvatskoga teritorija...", je napisala. Raskrižje nije izuzetak, rekao je drugi recenzent Mijo Ivurek, koji kaže, da bi na sličan način moguće pratiti sudbinu i sporove na sjeveru Istre, uz rijeku Kupu te u Beloj Krajini.
Arbitražni sud je lani na području Raskrižja odredio granicu između Hrvatske i Slovenije na osnovi katastarskih općina. Hrvatskoj je tako pripalo devet domaćinstava s 35 slovenskih državljana.« U nastavku dajemo izvorni tekst na slovenskom jeziku.
 

»Na Hrvaškem objavili knjigo o ozemeljskih

zahtevah Slovenije do Medjimurja

 
V hrvaških knjigarnah se je zadnje dni pojavila knjiga avtorja Marijana Majstorovića, ki se ukvarja z domnevnimi ozemeljskimi zahtevami Slovenije do Medjimurja. Majstorović ponuja kronološki pregled zgodovine odnosov Hrvatov in Slovencev do danes. Poudarek je na dogodkih po prvi svetovni vojni na območju Razkrižja.
 
Eden od podnaslovov knjige, ki jo je zagrebška založba Tkanica objavila na 310 straneh, je Razkrižje - začetek razkosanja Hrvaške. Zaključno poglavje knjige govori o razlogih za izgubo nacionalne identitete Hrvatov z območja Razkrižja. Publicist, novinar in založnik Majstorović med drugim omenja tudi poskuse Madžarske, da bi zasedla hrvaško Medjimurje, ter "ropanje" območja ob Muri, ki ga je izvajala srbska vojska po prvi svetovni vojni.
 
Recenzentka knjige Tatjana Tomaić je izpostavila sporen sklep, da je Hrvaška predmet ozemeljskih zahtev svojih sosed. Te "s kontinuiranimi političnimi procesi vse do današnjih nerešenih vprašanj meje oblikujejo zavezništva zaradi ugrabitve hrvaškega ozemlja", je zapisala. Razkrižje ni izjema, je dejal drugi recenzent Mijo Ivurek, ki meni, da bo na podoben način mogoče spremljati usodo in spore na severu Istre, ob reki Kolpi ter v Beli krajini. Arbitražno sodišče je lani na območju Razkrižja določilo mejo med Hrvaško in Slovenijo na podlagi katastrskih občin. Hrvaški je tako pripadlo devet domačij s 35 slovenskimi državljani.« (h.f.)
 

https://siol.net/novice/slovenija/na-hrvaskem-objavili-knjigo-o-ozemeljskih-zahtevah-slovenije-do-medzugorja-464912

T. Tomaić: Riječ je o djelu koje je važno za razumijevanje suvremene hrvatske povijesti jer se temelji na istraživanju graničnoga područja

 
 
ZAGREB, 13. travnja 2018. (Hina) - Knjigu Marijana Majstorovića "Stoljeće slovenskih teritorijalnih posezanja", koja analizira problematiku Međimurja, njegovu povijest, stanovništvo s posebnim naglaskom na mjesto Raskrižje, objavila je zagrebačka nakladna kuća Tkanica.
Recenzentica knjige Tatjana Tomaić ističe kako autor kronološki i problemski prati sva relevantna zbivanja u Međimurju. Posebno je intrigantan zaključak kako je Hrvatska, ističe recenzentica, "predmet teritorijalnih pretenzija svojih susjeda, koji kontinuiranim političkim procesima i pritiscima kroz povijest sve do današnjih neriješenih graničnih pitanja stvaraju saveze radi otimanja hrvatskoga teritorija". Tomaić smatra kako je riječ o djelu koje je važno za razumijevanje suvremene hrvatske povijesti jer se temelji na istraživanju graničnoga područja.
 
Recenzent Mijo Ivurek naglašava kako je autor na primjeru mjesta Raskrižje pokazao da se politikom kontinuiteta s različitim saveznicima postižu rezultati koje je naknadno teško izmijeniti. Raskrižje u tome nije jedinstveni slučaj - izuzetak, napominje Ivurek i dodaje kako bi se tako mogla pratiti sudbina i prijepori na sjeveru Istre, uz Kupu i u Beloj Krajini.
 
Knjiga "Stoljeće slovenskih teritorijalnih posezanja" (311 str.) podijeljena je na devet poglavlja - Hrvatsko Međimurje kroz povijest, podrijetlo naziva Međimurje, stanovništvo, kraj Prvoga svjetskog rata, Prva Jugoslavija, Drugi svjetski rat, druga Jugoslavija i na krilima demokracije. Na kraju knjige knjige objavljen je imenik osoba i popis literature.
Marijan Majstorović (1953.) je publicist, novinar, urednik i izdavač.

(Hina)

Anketa

Kako treba nazvati 13. travanj 2018.?

Ponedjeljak, 23/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 920 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević