Get Adobe Flash player

Diljem svijeta svake godine održava se 11. prosinca

 
 
Sve je započelo još 1992. godine prihvaćanjem Poglavlja 13. Agende 21: „Upravljanje osjetljivim ekosustavima: Održivi razvoj planina“ UN-ove Konferencije za okoliš i razvoj koja je postavila temelje razvoja planinskih područja. Zbog sve veće potrebe za osvješćivanjem o golemoj važnosti planina i održivog razvoja planinskog okoliša za unapređenje kvalitete života planinskog stanovništva kao i zbog sve veće potrebe za zaštitom planina, Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) proglasila je 2002. Međunarodnom godinom planina. Tim povodom usvojen je i datum za obilježavanje Međunarodnog dana planina, 11. prosinca, počevši od 2003. godine. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ima vodeću ulogu u pripremi i animiranju obilježavanja Međunarodnog dana planina.
http://visit-lika.com/files/offer_image/img/318/web_large_PP-Velebit-sli7.jpg
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina glasi: „Planine pod pritiskom: klima, glad i migracija.“ Gotovo jedna milijarda ljudi živi u planinskim područjima, dok više od polovice svjetske populacije ovisi o vodi, hrani i čistoj energiji s planina. Danas su planine pod velikim pritiskom i ugrozom zbog klimatskih promjena, degradacije tla, prekomjernog iskorištavanja i prirodnih katastrofa, što sve ima dalekosežne i devastirajuće posljedice, kako za planinske zajednice tako i za ostatak svijeta.
 
Planine su prvi indikator klimatske promjene – a kako temperatura raste na globalnoj razini, tako su ljudi koji žive u planinama neminovno suočeni s borbom za preživljavanje, iako je stanovništvo pojednih planinskih zajednica već ranije ubrojeno među najsiromašnije stanovnike na planetu. Porast temperature znači i otapanje planinskih ledenjaka nezapamćenom brzinom što utječe na opskrbu vodom milijuna ljudi. Ledenjaci u planinskim područjima smanjuju se velikom brzinom i nestaju: oko 600 ledanjaka već je potpuno nestalo u proteklim desetljećima, što prijeti ozbiljnoj nestašici pitke vode.
 
Ipak, ljudi u planinama i njihove zajednice izvrsno su prilagođeni životu u planinama i imaju znanje i strategije sakupljane i čuvane generacijama, a koje im pomažu u prilagodbi klimatskih varijabilnosti. Klimatske promjene, klimatske varijabilnosti i katastrofe uzrokovane time zajedno s političkom, ekonomskom i socijalnom marginalizacijom povećavaju ranjivost ljudi u planinama zbog nedostatka hrane i ekstremnog siromaštva. Trenutno oko 39% planinske populacije je u zemljama u razvoju ili, prema procjenama, 329 milijuna ljudi izloženo je prehrambenoj nesigurnosti. Upravo iz svega naprijed navedenog raste migracija – ljudi sele u urbana središta ili pak odlaze u druge zemlje. Zbog napuštanja života u planinama neminovno će doći do nemogućnosti očuvanja kulturne i agrobioološke raznolikosti. Samo određene politike i ulaganja mogu olakšati teške životne uvjete u planinskim zajednicama i zaustaviti trend iseljavanja iz planinskih područja.
 
Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana planina otvara mogućnosti za naglašavanje kako klima, glad i migracija štetno djeluju na planinska područja te ujedno pruža osiguranje za održivi razvoj planinskih područja koji bi morao ući u Agendu 2030. i u implementaciju Pariškog sporazuma (Agenda 2030. je Program globalnog razvoja usvojen 25. rujna 2015. na UN-ovoj Konferenciji o održivom razvoju).
 
Planine zauzimaju oko 22% od ukupne zemljine površine; one osiguravaju hranu i opstanak za gotovo milijardu ljudi koji žive u planinskim područjima diljem svijeta te indirektno omogućuju život milijunima ljudi u podnožju planina. Planine osiguravaju pitku vodu, hranu i energiju – a to su resursi odnosno dobra koja će u nadolazećim desetljećima biti znatno smanjena. Planine su dom za više od 13% svjetske populacije; čak 90% svjetskog planinskog stanovništva živi u zemljama u razvoju gdje većina njih živi ispod granice siromaštva i svaki treći je suočen s prehrambenom nesigurnošću i gladi. S druge pak strane, planine su od turističkog i kulturnog značaja: u globalnoj turističkoj industriji između 15 i 20% odnosi se na planinski turizam.
 
Domaće i lokalno stanovništvo planinskih područja ima jedinstveno i nadasve vrijedno znanje, tradicije i kulturu što sve može učinkovito doprinijeti strategiji razvoja. Planinski proizvodi i usluge imaju golem potencijal za poboljšanje života i za poticanje lokalnog gospodarstva. Na svjetskoj razini raste potražnja za kvalitetnom, zdravom i visoko vrijednom hranom i pićima upravo iz planinskih područja: kava, med, bilje i začini, te narodne rukotvorine i tradicijski obrti, kozmetika i lijekovi.
Planine osiguravaju čak 60 – 80 % pitke vode u svijetu – stoga bez njih ne bi bio moguć održivi razvoj s ciljem iskorjenjivanja gladi i siromaštva koji su nažalost, u porastu.
 
Poljoprivredna proizvodnja u nizinskim područjima, osobito u podnožju planina, znatno ovisi o vodi s planina jer poljoprivrednici njome navodnjavaju svoja polja. Neki od najvećih gradova svijeta kao što su: New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokio i  Melbourne ovise o pitkoj vodi s planina. Planine također doprinose prehrambenoj i nutritivnoj sigurnosti jer omogućavaju uzgoj poljoprivrednih kultura, ispašu stoke, slatkovodno ribarstvo a daju i određene proizvode – med, gljive i različite vrste bobica. Od 20 biljnih vrsta koje predstavljaju 80% svjetske hrane, njih šest potječe s planinskih područja: kukuruz, krumpir, ječam, sijerak, kvinoja, rajčice i jabuke. Planinsko područje najpogodnije je za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja mogu biti učinkovita jedino ako su mala i raznovrsna – uzgoj različitih poljoprivrednih kultura, stočarstvo, šumarstvo, ribarstvo, proizvodnja meda i dr.
  
U Hrvatskoj čak 10 zaštićenih područja nalazi se u planinskom području: Parkovi prirode – Papuk, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Velebit i Biokovo; Nacionalni parkovi: Risnjak, Učka, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica. Ova planinska područja bogata su raznovrsnim šumskim zajednicama, a njihove glavne značajke su brojne zaštićene, rijetke i ugrožene biljne vrste, od kojih su neke endemične; raznolikost životinjskih vrsta, endemična fauna podzemlja; raznolikost geološke građe, kulturna i povijesna baština itd.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 904 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević