Get Adobe Flash player

Hrvatska gospodarska komora pravovremeno je prepoznala značaj i važnost kružnog gospodarstva za svoje članice

 
 
Plastika je važan i sveprisutan materijal kako u gospodarstvu, tako i u našem svakodnevnom životu i stoga je nemoguće zamisliti život bez nje. Proizvodi od plastike pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo te čini naš život ugodnijim. Laganim i inovativnim materijalima u transportu kao npr. automobilima ili zrakoplovima kao i ostalim prijevoznim sredstvima plastika štedi gorivo i tako doprinosi smanjuju emisije CO2. Izolacijski materijali smanjuju potrošnju energenata za zagrijavanje prostora i tako nam pomažu smanjiti račune za potrošnju energije potrebne za zagrijavanje naših domova. Plastika u ambalaži osigurava zdravstvenu sigurnost hrane, pomaže produžiti životni vijek proizvoda i doprinosi smanjenju bacanja hrane. U kombinaciji s 3D tiskom biokompatibilni plastični materijali mogu spasiti ljudske živote omogućavanjem medicinskih inovacija.
https://i.ytimg.com/vi/1cPCGpuUVLE/maxresdefault.jpg
Gordana Pehnec Pavlović
 
S druge strane, visoka proizvodnja i upotreba proizvoda od plastike te nedostatak održivog sustava gospodarenja otpadom dovodi do ekoloških problema koje treba hitno riješiti. Otpad od plastike najčešće završava na odlagalištima umjesto da se uspostavom sustava gospodarenja otpadom ostvare gospodarske koristi koje nudi „kružni” pristup kroz Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je Europska Komisija (EK) objavila u prosincu 2015. Milijuni tona plastičnog otpada koji svake godine završe u oceanima jedan su od najvidljivijih i alarmantnih znakova tih problema koji uzrokuju sve veću zabrinutost javnosti.
 
Za promišljanje o funkcioniranju tako složenog vrijednosnog lanca i njegovo poboljšanje potrebno je uložiti napore i povećati suradnju svih ključnih dionika, od proizvođača plastike, sakupljača otpada, jedinica lokalne zajednice do subjekata koji se bave recikliranjem, trgovaca i potrošača. Osim toga, potrebne su inovacije i zajednička vizija kako bi se ulaganja pravilno usmjerila. Industrija plastike vrlo je važna za europsko i hrvatsko gospodarstvo, a povećanje njezine održivosti može dovesti do novih prilika za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta, u skladu s ciljevima obnovljene strategije EU-a za industrijsku politiku.
 
U spomenutom Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo plastika je identificirana kao ključni prioritet i stoga se EK obvezao izraditi Strategiju za plastiku kako bi ista pomogla suočavanje s izazovima koje plastika predstavlja u cijelom vrijednosnom lancu uzimajući u obzir njezin doprinos ili štetu za okoliš koristeći se alatom procjene cjeloživotnog ciklusa (engl. Life Cycle Assesment - LCA). Komisija je 2017. potvrdila da će se usmjeriti na proizvodnju i upotrebu plastike te raditi na cilju osiguravanja mogućnosti recikliranja za svu plastičnu ambalažu do 2030.
 
EU želi biti globalni predvodnik tranzicije do plastike budućnosti, što je Europska Komisija potvrdila 16. siječnja 2018. objavom dugo očekivane europske Strategije za plastiku. U Strategiji se postavljaju temelji za novo gospodarstvo u području plastike, pri čemu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom upotrebom, popravkom i recikliranjem te se razvijaju i promiču održiviji materijali. Time se želi ostvariti veća dodana vrijednost i blagostanje u Europi te nove inovacije. Suzbit će se onečišćenje plastikom i negativan utjecaj na okoliš. Težnjom za postizanjem tih ciljeva Strategija će pomoći i u ostvarivanju prioriteta koji je ova Komisija odredila u pogledu energetske unije sa suvremenim, niskougljičnim, resursno i energetski učinkovitim gospodarstvom te će se ostvariti opipljiv doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma.
 
U gotovo svim zemljama EU-a političari i mediji vrlo su zainteresirani za razvoj "Plastične priče" prvenstveno zbog rješavanja problema zagađenja mora sa kojim je suočen naš planet. Velike količine plastičnog otpada odlažu se u okoliš iz izvora na kopnu i moru te stvaraju znatnu štetu za gospodarstvo i okoliš. Na globalnoj razini, od 5 do 13 milijuna tona plastike, od 1,5 do 4 posto svjetske proizvodnje plastike, završi svake godine u oceanima. Procjenjuje se da plastika čini preko 80 posto morskog otpada. Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. Mikroplastika su vrlo mali fragmenti plastike veličine do 5 mm, akumulira se u moru u kojem je morski organizmi zbog njezinih malih dimenzija lako progutaju pa zato može ući i u prehrambeni lanac.
 
Budući da vrijednosni lanci plastike sve više postaju prekogranično pitanje, probleme i mogućnosti povezane s plastikom trebalo bi se promatrati s obzirom na međunarodna kretanja, uključujući nedavnu odluku Kine da ograniči uvoz određenih vrsta plastičnog otpada. Svijest o globalnoj prirodi tih izazova sve je veća, na što ukazuju međunarodne inicijative za morski otpad, kao što je UN-ovo globalno partnerstvo za morski otpad te akcijski planovi koje su iznijele skupine G7 i G20. Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš donijela je u prosincu 2017. rezoluciju o morskom otpadu i mikroplastici.
 
Očito je da ne možemo nastaviti poslovati po starom niti staviti glavu u pijesak. Zahtjevi transparentnosti od strane rastućeg digitalnog društva o onome što se uistinu događa s plastičnim otpadom u Europi više je nego ikad prije natjeralo traženje rješenja budućeg poslovanja u kružnom gospodarstvu. Stoga, europska industrija plastike, ali i ona u Hrvatskoj, pozdravlja donesenu Strategiju za plastiku EU-a i spremna je surađivati sa svim zainteresiranim stranama, uključujući dobavljače polimera, vlasnike robnih marki, sakupljače otpada i ostale zainteresirane dionike, kako bi se ispunili visoko postavljeni ciljevi reciklaže polimernog otpada, ali i kreiranje novog proizvoda na osnovi eko dizajna.
 
Činjenica je da željenu promjenu može ostvariti samo suradnja svih dionika uz neophodnu edukaciju potrošača. Naime, problem otpada u moru ukazuje na nedostatak održivog gospodarenja otpadom na kopnu. Hrvatska za to ima dobar primjer u sustavu gospodarenja otpadom ambalaže od pića i napitaka koja se zbog povratne naknade vrlo teško nalazi u okolišu, a prikupljena ambalaža stvara gospodarsku uspješnu priču. Kada riješimo problem i ostalih vrsta otpada na sličan način postići ćemo željeni cilj sprječavanje daljnjeg onečišćenja okoliša.
 
Europska Komisija postavila je pred nas veliki izazov. Do 2025. godine 10 milijuna tona recikliranih polimera trebamo ugraditi u gotove proizvode. Zato je potrebno zajedničkom suradnjom uložiti potreban trud da dođemo što bliže zadanom cilju. To je hrvatski ekološki i ekonomski interes.
Hrvatska gospodarska komora pravovremeno je prepoznala značaj i važnost kružnog gospodarstva za svoje članice te je stoga prošle godine prijavila europski projekt LIFE PlasTex kojim želi pomoći izgradnju održivog sustava upravljanja otpadom i zatvoriti krug u području otpada od plastike i tekstila. Rezultati evaluacije ovog projekta očekuju se u travnju ove godine.
 
Industrija plastike u Hrvatskoj
 
Industrija plastike u RH bilježi kontinuirani rast proizvodnje i broja zaposlenih te predstavlja jednu od rijetkih industrijskih grana koja je uvelike premašila proizvodnju iz predratne 1990. godine. Rast proizvodnje u 2016. u odnosu na 1990. iznosi 58 posto. Podaci za 2017. ukazuju na daljnji rast. Budući da je hrvatsko tržište malo, tvrtke najveći prihod ostvaruju izvozom svojih proizvoda na strana tržišta (UP 707 milijuna eura). U djelatnosti prerade plastike i gume u Hrvatskoj je registrirano oko 700 tvrtki koje zapošljavaju više od 8.500 zaposlenih.
 

Mr. Gordana Pehnec Pavlović, dipl. ing., poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1241 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević