Get Adobe Flash player

Pravilno je: nacionalni kurikul, kurikulna reforma

 
 
Naziv temeljnog dokumenta obrazovne reforme treba biti na hrvatskom standardnom jeziku Prijedlog za izmjenu termina kurikulum u kurikul
U okviru Javnog savjetovanja o nacrtu Odluke o donošenju predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema (završava 15. prosinca 2018.) predlažemo da se riječi naziv kurikulum i pridjev kurikularni u svim dokumentima promijeni u kurikul i kurikulni jer su ti oblici u skladu s pravilima hrvatskoga standardnog jezika dok prethodni nisu. Ovaj prijedlog dajemo stoga što je u stručnoj a i široj javnosti odavno poznato da je kurikulum neprilagođena tuđica u hrvatskom jeziku čija je pravilna zamjena kurikul. Taj prijedlog kroatističke struke, koja je u tome jedinstvena i o čemu je objavljeno više stručnih i znanstvenih ekspertiza i izjava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ignorira otkad je započeo rad na „kurikularnoj“ rerformi, i to bez ikakva uvjerljivog obrazloženja.
http://os-ikrsnjavi-zg.skole.hr/upload/os-ikrsnjavi-zg/images/newsimg/1135/Image/Martina%20Kolar%20Billege.JPG
Martina Kolar Billege
 
Objašnjenje da je oblik kurikulum upotrijebljen u Strategiji razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) pa se u kasnijim dokumentima, koji se izvode iz nje, ne može mijenjati neodrživo je jer se radi o jezičnoj (ne)pravilnosti koja se razmatra i rješava na razini lekture i nema nikakvih posljedica po sadržaj pojma. Skrećemo pozornost da prihvaćanje odnosno odbijanje oblika kurikul – kurikulum nije samo strogo jezični problem, nego je već preraslo u simbolično pitanje odnosa Ministarstva, a time u i hrvatske države, prema hrvatskom jeziku i cijeloj kroatističkoj struci. S gledišta identiteta hrvatskoga jezika i brige o njemu, za što se kurikulni dokumenti inače načelno opredjeljuju, nedopustivo je da temeljni dokument aktualne obrazovne reforme, koji se u cijelo hrvatsko školstvo službeno uvodi prvi put u povijesti, nosi naziv koji nije usklađen s hrvatskim standardnim jezikom.
 
Ako se na tome ustraje, to se ne može shvatiti nikako drukčije nego kao poruka da je Ministarstvu znanosti i obrazovanja svejedno kakav se (hrvatski) jezik rabi u obrazovnom sustavu i javnosti, štoviše da potiče uvođenje u hrvatski administrativni i obrazovni jezik, čak i u temeljnim dokumentima, riječi i oblike za koje postoji stručno jednoglasje da standardnom jeziku ne pripadaju. Daljnji zaključci o utjecaju takvog stava na kulturu i identitet hrvatskoga jezika razumljivi su sami po sebi. Uz navedenu promjenu oblika kurikulum u kurikul predlažemo da Ministarstvo donese i posebnu izjavu kojom se ta promjena zahtijeva u svim službenim dokumentima (zakonima i dr.) u koje je do sada, (zlo)namjerno ili nemarom, ugrađen oblik kurikulum. Izbor oblika temeljnog termina valjalo bi na prikladan način objasniti javnosti zbog čestoće uporabe termina u svakodnevnom komuniciranju.
 
Budući da se Ministarstvo do sada nije očitovalo o uporabi termina kurikul – kurikulum na znanstveno osmišljen način, prijedlog potkrepljujemo sažetkom dosadašnjih rasprava o tome: Pravilno je: kurikul, kurikulni Neslaganja oko objavljenih kurikulnih dokumenta počinju već od samog njihova naziva. Evo nekoliko naziva dokumenata: Okvir nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulumi, Područja kurikuluma, Predmetni kurikulumi…Temeljni pojam u tim dokumentima dakle ima oblik kurikulum. On se osobito proširio pothvatom koji je započeo kao cjelovita kurikularna reforma i od njega se nije odustalo ni promjenom više ministara znanosti i obrazovanja. Pridjev koji se izvodi od riječi kurikulum u tom nazivu glasi kurikularni. Dokumente s tim nazivom izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (SDP), a nastavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (HDZ) pa riječi kurikulum i kurikularni imaju status službenih oblika te obvezuju sve one koji se njima koriste u službenoj uporabi. No, do sada su to bili dokumenti u nastajanju, a sada im Ministarstvo želi dati status službenih i obvezujućih dokumenata odgojno-obrazovnog sustava na kojima se temelji obrazovna reforma koja se u sve škole, kako je najavljeno, uvodi šk. god. 2019./2020. Stručnjaci kroatističke struke na ovaj problem odavno upozoravaju bez odziva.
 
Akademik Radoslav Katičić, jedan od najvećih živućih hrvatskih jezikoslovaca, u pismu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (ministar Dragan Primorac), a u svojstvu predsjednika tadašnjeg Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, na pitanje iz samog Ministarstva (2009.) iznosi mišljenje da treba rabiti oblik kurikul jer je on u skladu s pravilom o preuzimanju latinskih riječi u hrvatski jezik. U izjavi Matice hrvatske o prijedlogu kurikulne reforme iz 2016. stoji: Neprihvatljivi su pojmovi „kurikulum“, „kurikularna reforma“. U recenziji kurikula hrvatskoga jezika Razreda za filološke znanosti HAZU-a, koju je naručilo Ministarstvo (2018., ministrica Blaženka Divjak), a potpisao akademik August Kovačec, stoji: Umjesto termina „kurikulum“ koji nije tvoren u skladu s pravilima o prilagodbi latinskih riječi hrvatskomu standarnom jeziku, u lektoriranoj i recenziranoj verziji kurikulnih dokumenata treba sustavno i dosljedno koristiti termin „kurikul“. Taj zahtjev međutim nije proveden, a nije ni objašnjeno zašto se tako ignorira HAZU kao najviša znanstvena ustanova u državi. Ugledni jezikoslovci također su dali svoje posebne ekspertize. Tako Dubravka Smajić, Irena Vodopija i Sanda Ham s Filozofskog fakulteta i Fakulteta odgojnih i obrazovnih znanosti u Osijeku u znanstvenom časopisu Jezik br. 5/2008. pišu o problemu curriculum, kurikulum, kurikul – uputnik i pokazuju kako je u hrvatskom standardnom jeziku jedini pravilan oblik kurikul te od hrvatskih naziva za taj dokument daju prednost riječi uputnik. Bernardina Petrović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u časopisu Kašić (1/2017.) objašnjava: „Posuđenice srednjeg roda s morfemom –um (npr. metalum, elementum, pactum) iz latinskog se jezika preuzimaju bez toga morfema kao imenice muškog roda (metal, element, pakt).
 
U skladu se s tim pravilom ponaša i curriculum koji se onda u hrvatskome jeziku prilagođava kao kurikul.“ U Hrvatskom pravopisu u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je Ministarstvo (ministar Željko Jovanović) odobrilo kao jedini službeni pravopis u hrvatskim školama 2013. i po kome se ravnaju svi udžbenici, a koji je na snazi i danas, objašnjava se zašto je pravilan oblik kurikul, a ne kurikulum. Citiramo: „Riječ curriculum neprilagođena je latinska riječ u hrvatski preuzeta iz engleskoga jezika. Kurikulum je djelomično prilagođena tuđica jer, uz to što je glasovno prilagođena, zadržava latinski završetak -um koji se u standardnom hrvatskom jeziku u takvim tuđicama izostavlja, npr. simpozij, kriterij, prezidij. Dakle, u hrvatskom standardnom jeziku pravilno je upotrebljavati samo naziv kurikul, a domaći su nazivi naukovna osnova i (nastavni) uputnik.“ Dakle, nedvojben je stav kroatističke struke da je u hrvatskom standardnom jeziku jedini pravilan oblik riječi kurikulum jest kurikul, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja u više je navrata o tome i službeno obaviješteno, čak na vlastiti zahtjev. A kako glasi pridjev od riječi kurikul(um)? Po tvorbenim pravilima hrvatskoga standardnog jezika pridjev od kurikulum glasi kurikulum-ski. Od kurikul pridjev pak može glasiti: kurikul-ni, kurikul-ski i kurikul-arni jer su u hrvatskom jeziku pridjevi od imenica mogu tvoriti nastavcima -ski, -ni i -arni.
 
Jezikoslovna analiza pokazuje da je pridjev kurikularni načinjen prema engleskom uzorku curricular reform nekritičkim dodavanjem nastavka –ni na englesku riječ curricular pa nije prihvatljiv kao ni kurikulum. A od dobro načinjenih pridjeva kurikulni i kurikulski prednost bi trebalo dati obliku kurikulni jer je nastavak –ni u tvorbi odnosnih pridjeva ove skupine u uporabi češći i izrazito je obilježje baš hrvatskoga standardnog jezika (kao npr. i pridjevi autobusni, porezni, jezični, a ne autobuski, poreski, jezički). O tome argumentirano piše i Dubravka Smajić u Jeziku br. 2-3/2016. Prema tome, nazivi kurikulum za dokument i kurikularna reforma za proces s jezikoslovnog gledišta ne idu u standardni hrvatski jezik. Pravilno je: nacionalni kurikul, kurikulna reforma, itd. Ostaje pitanje odakle dolazi uporno nametanje kurikuluma umjesto kurikula? Ne može se objasniti drukčije nego da dolazi iz prostora u kojemu se donose odluke, tj. političkih krugova, potpomognutih dijelom politiziranih i ideologiziranih pedagoga, psihologa i drugih obrazovnih stručnjaka koji sjede u ili pri državnim tijelima, utječu na donošenje zakona i propisa o obrazovanju i imaju ulogu stručnog alibija, a očito im nije puno stalo do jezične kulture. No, to je posebna tema, a ovdje je dovoljno reći da barem Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u čijoj je mjerodavnosti jezik u odgojno-obrazovnom sustavu, ne bi smjelo biti zarobljenikom takva tajnovitog djelovanja.
Zagreb, 14. prosinca 2018.
 

Za Udrugu autora udžbenika prof. dr. sc. Ante Bežen, predsjednik doc. dr. sc. Martina Kolar Billege, tajnica

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Srijeda, 21/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1224 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević