Get Adobe Flash player

Bitak je po sebi neograničen, čist, neuvjetovan, prazan i ne pripada nikakvom biću po čemu bi bio ograničen, konačan

 
 
Um, apsolutni duh, apsolutna ideja su sinonimi mišljenja koje sebe misli. Descartesov poznati slogan: “Mislim, dakle jesam“ (Ego, cogito sum) nije konstituiran na način promišljanja te činjenice, datosti tog „Ego“ = Ja. Taj Ja je neupitan, dat je i zatečen i kao takav apstraktno određen, tj. neodređen. Bitak ili to Jesam = Jest je određen po evidenciji i postojanju toga Ja. Dakle, da nešto uopće postoji izrečeno je neupitnom činjenicom da postoji taj Ja, koji daje temeljni stav da taj subjekt, On, Netko, Nešto postoji. A mi bismo htjeli tu, mehanički prihvaćenu krilaticu na kojoj počiva suvremeni svijet propitati i reći da je ona dovela do rašomona, uvjetovanosti takvog ukorijenjenog pojma: subjektivizma iliti egoizma.
https://i.ytimg.com/vi/l04HlEP-N60/maxresdefault.jpg
Bitak = jest je tek produkt evidencije nekog nešto, nekog bića, a sada tog Ja = Ego, pa je tako i uvjetovan i ograničen tim Ja. Ja je prazan po sebi jer se ne promišlja, pa mu je potrebito nešto nasuprot njega, predmet ili događaj za ispuniti svoju prazninu. Ipak bitak je po sebi neograničen, čist, neuvjetovan, prazan i ne pripada nikakvom biću po čemu bi bio ograničen, konačan. Kao takav je i općenit, za razliku od općenitosti, pa onda i usmjerenosti na takove apstraktne općenitosti prisutne u svim manifestacijama današnjice, a najvidljivijim u politici, gdje se pod općenitošću prelijevaju privatni interesi moćnika, prilikom čega se u ekstremnim situacijama poziva vojska i policija, državna sila, za realizaciju tih općih, a mojih ideja. Time je postojanje nas uvjetovano mišljenjem vladara.
 
Ukratko: bitak jest i prije je svakog bića. Iz vlastite praznine, pokreće samo sebe za razliku od činjeničnog, danog i zatečenog koje treba i uvjetovano je drugim, drugim od sebe samoga za vlastitu afirmaciju. Tek sam po sebi bitak i misao, kako su i jedno i drugo prazni i neodređeni, a nerazdvojivi, pa su ujedno kao neodređeni, neposredni i ništa čime se u toj napetosti pokreću, nastaju i nestaju to jest sebe određuju da su prazni, neograničeni, čisti, po kojem samoodređenju bitak postaje i jest nešto drugo kao određeno i promišljeno, ali sad to drugo po samome sebi u razlici naspram neodređenog i neposrednog, te najopćenitijeg.
 
Iz ničega ne nastaje nešto, pa tako i skulptura, filmovi, glazba, književna djela, tj. sve stvoreno i nastalo. Mora postojati nešto, predmet kojeg ćemo kao evidentnog, osjetilnog registrirati i identificirati se sa predmetom oblikujući ga po vlastitoj, tako i slučajnoj volji. No bitak duha je oslobođen svakog postojanja nečega, a prema vlastitom postojanju kao i svakom drugom nužno sebe razvija iz čistog i bez ičeg nazočnog Ništa, Ničim zahvaćeno kao ono prvo i ničim oblikovano što je istinska, a ne partikularna općenitost koja je nužno svojevoljna i pojedinačna.
Neizrecivost tog prvog Ništa, ta čistina mišljenja, rada i neizrecivost se odbacuje činjenicama i datostima, postojećim, stvorenim, odumirućim kao prirodnim i samorazumljivim nastajanjem i nestajanjem. Time je uskraćen put razvoja, samoodređenja tog prvog, bez ikakva odnosa prema drugome i neodređenog JEST od kuda rađanje i nestajanje u svojoj konačnosti i ograničenosti, te i nemogućnosti dosizanja do prvotne općenitosti, tj. apsolutnosti. Jer jedino je to put za prevladavanje zadovoljstva određenog kao osnovnog motiva umjetnosti, rada, prevladavanja pojedinačnog i limitiranog čina.
 
Postavljanje neupitnog i činjeničnog Ega = Ja = općenitost bitka je prenesena u sve sfere života, pa tako i u tehnologiju, politiku, umjetnost… Umjetnost živi u ambiciji dosizanja apsolutnosti, ali i okončava, potrebom da predmet ili događaj mora biti nazočan, što nas dovodi u slučajno reagiranje i subjektivizam, pa se tako misao umjetnosti svodi na predodžbu, impresiju uvjetovanu i okončanu nazočnošću predmeta, što je nužnost, ali kakvoj nužnosti jedino negacija otvara put povratom na obogaćenom sada izvoru neograničenog i beskonačno slobodnog bitka.
 

Neven Tudić

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Srijeda, 27/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1334 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević