Get Adobe Flash player

Plenkoviću je, kao i prije Sanaderu i Kosor, isplativije da izgubi HDZ-ova kandidatkinja

 
 
U vrijeme predsjednikovanja Vladom i HDZ-om Andrej Plenković je, pojednostavljeno rečeno, suzio, zatvorio HDZ prema desnici, ideološki i kadrovski, a otvorio prema ljevici - HNS-u, što je od njega ostalo, Bandićevim „žetončićima“, ponekom od Bere izbjeglom SDP-ovcu. Šire, prema parapolitičkim kvaziliberalnim udrugama, tipa Veljačine. Zgodimična, mlaka pozivanja na Tuđmana i „izvorni HDZ“ služe samo projugoslavenskim „liberalima“ kao poticaj za optužbu o stvaranju kulta Franje Tuđmana. Naravno kako je to propagandna laž, jer odavno traje suprotni proces, pa i u HDZ-u, detuđmanizacije i dubinske dekroatizacije Hrvatske. Proces vraćanja kulta SFRJ i to u paradoksalnoj „liberalnoj“ izvedbi.
https://steemitimages.com/DQmQxkUsGHD3q8vnvGkM2rhfpE9gGhmQLvb7ZszYWwgSoiK/1.jpg
Tko je na ovim izborima Plenkovićev lažni zec u predsjedničkoj utrci?
 
SFRJ i „liberalizam“ dva su suprotstavljena pojma, neprijateljska - ona je progonila liberale, poglavito „trule“. Danas se kvaziliberali, na totalitaristički način, bore za „Jugoslaviju“ i progone one koji misle drugačije - da je sreće i logora ovi „liberali“ bi ih tamo strpali. Ustvari, povijest se vraća i više nego kao farsa, kao neka stota reciklaža strvine. Poglavito u mediji. Onepismenjeni publikum to nit' vidi, nit' ga zanima.
 
Kako je Plenković otvorio „lijevu kapiju“, a zatvorio desnu i kako se to svidjelo biračima zorno su pokazali rezultati HDZ-a na izborima za EU parlament. Kad se u kampanju još uključio Miroslav Škoro i pozvao glasače HDZ-a da biraju njega postalo je razvidno kako su ovi predsjednički izbori ustvari (pred)izbori u HDZ-u s jedne „bande“, a s druge borba za njegov opstanak. Krenut ćemo u njezino oslikavanje sa Zrinjevca, iz Ministarstva vanjskih poslova. Troje, anketno gledeć', glavnih kandidata iz te su „štale“, štale zato što se predsjednička utrka može usporediti s trkom konja.
 
Milanović
 
Zoran Milanović kaže kako je on tamo „stigao prvi“ i prije Predsjednice Kolinde GK, a Škoro je, onako, nešto kao „provincijski diplomat“ (pih, „konzul“ u mađarskoj provinciji). Milanovića je ondje zaposlio HDZ pa ga se može označiti kao Hadezeov nestranački kadar (karijerni, ili možda karijeristički?). Očeve intervencije (član HDZ-a, osim ostaloga, pomoćnik ministra prosvjete…) sigurno mu nisu odmogle. Mogli bismo i dalje i „dublje“, nu ovoliko je sasvim dostatno. Godine 1999. Zoran Milanović se upisao u Partiju. I time je on postao stariji partijaš nego kolega mu iz iste „štale“ - Andrej Plenković hadezejac, koji se u Zajednicu upisao tek za Jadranke Kosor. (Koliko sam tu branio od rugalice „Jaca“, a sad, s tugom, moram ustvrditi kako je postala - Jada i pridružila se jadima, Mesiću, Sanaderu, Lignji… Tko li je sljedeći?). Bivajući u diplomaciji, ma i hvatajući krivine s posla, pričaju kolege, mora da je i tamo nanjušio vjetar promjene. Sjajan timing, nit' prerano, recimo 1998., nit' prekasno, dvije tisućite, za upis. U Partiju ga je primio crveni zmaj Mile, preko neke kvartovske ćelije, isti onaj koji je i Račana držao iznad vode (Zagreb) dok je bilo gusto. Tako je stigao do vrha politike  koristeći „dva putića“, jedan HDZ-ov („karijerni“) i drugi partijski („politički“).
 
Nekako je nezamijećeno ostalo kako, ali uopće i zašto, se Milanović pojavio kao predsjednički kandidat. Napuštajući SDP, čelno mjesto, ali i bilo kakav rad u Partiji, obećao je da se više ne će baviti politikom. U biznis će pa zarađivati lovu. Dugo nije bilo izgledno da bi ga Bero, njegov ljuti protivnik, i obrnuto, uopće i podržao u kandidaturi. Partija se osipala, prijetio joj je lagani raspad. A onda ju je Plenković „digao iz mrtvih“ s više poteza, a ključni se zbio realnim porazom HDZ-a na izborima za EU parlament čije je kandidate  oktroirao, pa dobio po „tamburi“ i s lijeva i s desna. Milanović očito ponovo nanjušio „krv“, a Beru stisli Zokini podupiratelji (tzv. centri moći, koji, kineski, ruski, koji crveni domaći tajkuni - taman posla da su bez toga uletjeli…) i sam se ponadao uspjehu na idućim parlamentarnim izborima - i eto Zoke, ponovno jaše. Sada kao Zoka osvetnik. Ovdje treba kao neobično važnu činjenicu uvidjeti kako medija u potpunosti štiti Milanovića, kako od njegovih, i obiteljskih afera, ni ne spominjući ih, a o tome da mu „gafove“ ne zamjećuje, a on ih proizvodi svaki dan, dok kandidatkinji Grabar-Kitarović sad već računaju u „gaf“ čim zine. Ne treba podcijeniti ni činjenicu kako ga, osim SDP-a podupire još dvanaest stranaka. Neke djeluju samo „točkasto“, IDS, Čačićeva sljedba, kako su ostale na političkom podu, ispod praga, ali i takve na izborima donose po nekoliko tisuća poneke i desetak tisuća glasova. Osim toga ovako se, s listinom podupiratelja barem neupućenima pokazuje koalicijski potencijal, „široku“, partijsku dušu - meko toplo krilo…
 
Škoro
 
Predsjednica je, valjda, „stara“, barem donekle, hadezeovka, a Škoro, vjerojatno, malo „mlađi“ po članstvu. Iz Sabora RH je izašao za Sanadera, tiho, pa je možda zaboravio na ispisnicu. Njegovi podržavatelji i suverenisti (Hasanbegović, Zekanović, Ilčić, Glasnović) jesu - nisu bili u HDZ-u, ali su bili na njegovoj izbornoj listi na prošlim parlamentarnim izborima i preko nje se popeli u sabornicu, donoseći mu i pregršt glasova, naročito Hasanbegović. Sad su uz Škoru protiv Plenkijeva HDZ-a i u borbi za njegove potencijalne glasače, naročito glasove njegovih aktivnih i neaktivnih članova. Tu je i zbrdazdolna sljedba mostaša skupljena svojedobno po Hrvatskoj od Metkovića do Kopanice, od ras-popova do nekakvih ljevičara, zelenih i inih. Opako su naudili HDZ-u, naročito Karamarku, ali i sebi, pa je od njih na koncu ostalo poneko klimavo brvno. Brzinom munje su se priključili Škori. Koliko će mu donijeti protuhadezeovskih glasova, a koliko odnijeti protumostaških neka računa njegov stožer.
 
Kolakušić
 
Možda bizarno, ali zanimljivo, prvi iza trojke, Mislav Kolakušić dolazi iz nedalekog Trgovačkog suda, iz Amruševe 2, ulaz iz Petrinjske. Godinu dana mlađi kolega pravnik od Milanovića koji je također nešto vremena proveo na tom sudu. Za Milanovićeva mandata, kada se kao i kasnije, više bavio fotografijom i politikom, naročito žestoko se sukobljavao sa Slavkom Linićem, ministrom financija u Milanovićevoj vladi, kojega je Zoka na koncu i potjerao, također zanimljivo. Kolakušić zastupa kvaziradikalna stajališta od kojih neka graniče s bedastoćama. Kao ono da bi odmah otpustio sto tisuća državnih službenika, dakle četvrtinu više nego što ih ima, čime bi trenutno zaustavio državu. Ili kako bi bio istodobno i predsjednik države i vlade i valjda Sabora RH. Vjerojatno i tužitelj i sudac, pa bi poput „komšijskog“ predsjednika Vučića mogao i tužiti samoga sebe, a onda si i suditi. Uporno kriči, osnovao i takvu udrugu, na korupciju, a nepoznato je je li, kao sudac otvorio, započeo, barem i jednu korupcijsku aferu. On navodno mami razne tzv protestne glasove, ali i kvazi desničarenjem nastoji naštetiti i Škori i Kolindi - objektivno igrajući za Milanovića. Njegova objava kako je do sada potrošio u kampanji samo 12 (slovima dvanaest) kuna pljuska je zdravom razumu. Uzmimo da u tom odsječku kampanje nije potrošio ni kune, ali što je onda s vremenom koje je posvetio politici i vodio političku kampanju na dugom, vremenskom štapu koja ga je dovela u EU parlament, a primao plaću kao sudac. Tako on, ako nikoga, a ono porezne obveznike, smatra idiotima. Uostalom, ponavljam, sucima, kao što je to i s tužiteljima i policijom („operativnom“ pravnom državom) treba zabraniti bavljenje politikom. Sucima još neko vrijeme i nakon što napuste sudačku dužnost.
 
Slabljenje HDZ-a iznutra
 
Opasnu igru po HDZ, osim ako nije popločena s namjerama, započeo je davno njegov predsjednik Andrej Plenković. Najprije se previše odugovlačilo s kandidaturom Predsjednice RH, a onda je dopustio da on figurira kao kandidat dok je ona u njegovoj sjeni. Na taj način, u konačnici, ona odgovara za rad Vlade, a na njega i njezine rezultate nije mogla nikako utjecati. Osim toga to djeluje vrlo podcjenjivački. Zato i Škoro i Milanović gađaju njega (Vladu) a u „odbijancu“ biva pogođena i Kolinda. Škoro čak u slučaju pobjede traži njegovu ostavku i izvanredne izbore. Na stranu što je zahtjev nelegalan (predizborno legitiman) jer Vladu bira i „čuva“ Sabor RH, u slučaju njegove pobjede lavina bi se mogla zakotrljati i stići do HDZ-ove kuće, umjesto crnog labuda pred njom bi mogao zaigrati - medo. Izvanredni izbori se vjerojatno ne bi dogodili, prvenstveno zbog hrvatskog predsjedanja EU-om, ali što je s izborima u HDZ-u, predviđenim za travanj?
 
Drugi scenarij je također zanimljiv, a za HDZ još opasniji, onaj po kojemu bi pobijedio Milanović, a dva su mu „putića“. Prvi, Kolinda Grabar-Kitarović se ne plasira u drugi krug, u njega uđu Milanović i Škoro. Dio njezinih glasača, iz osvete, glasaju za Milanovića, a većina ne izađe na izbore. I eto Zoke na Farmi Pantovčak. Drugi je sličan s tim što se u drugom krugu natječu Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović. Sad su Škorini birači „ljuti“, pa Zoka opet može dojahati do Pantovčaka. Što bi se tada događalo s HDZ-om, bili se raspolovio, raz-trojio, nu svakako bi pred nadolazeće izbore bitno oslabio.
 
Plenkoviću je sve to izgleda svejedno, možda zapravo igra na Milanovića, funkcija predsjednika RH, u kancelarskom sustavu ionako nije osobito važna. Nije ovo prvi puta da se vodstvo HDZ-a igra sa svojim kandidatima za predsjednika i svaki put je HDZ-ov kandidat „izgubio“ a stranka slabila. Ne trebam valjda spominjati Mesića kojemu je Kosorica glumila „zečicu“ u utrci, Hebrangovu sudbinu dva puta, jednom je dobio preko nekoliko prikrivenih HDZ-ovih kandidata, pa isplivala lignja… Sva ta posrnuća HDZ-ovog čelništva na idućim izborima ispravljali su glasači. Što ako im je toga već dosta?
 

Mato Dretvić Filakov

Suradnja Hrasta, Hrvatske konzervativne stranke i Bloka za Hrvatsku na saborskim izborima

 
 
Polazeći od višedesetljetne potrebe za okupljanjem i suradnjom hrvatskih suverenističkih i nacionalističkih snaga te imajući na umu pogubnost prividnog dvostranačja koje vladajućim oligarhijama, pa i sadašnjoj vladi Republike Hrvatske kao svojevrsnoj trgovačkoj hrvatsko-srpskoj koaliciji, omogućuju upravljanje nacionalnom sudbinom na način koji se ogleda u teškim demografskim, političkim, gospodarskim i kulturnim posljedicama kojima svjedočimo iz dana u dan, političke stranke Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, Hrvatska konzervativna stranka i Blok za Hrvatsku postigli su sporazum o suradnji na saborskim izborima da će na predstojeće izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru izaći zajednički, u okviru platforme Hrvatskih suverenista koju osim navedenih političkih stranaka čine i predstavnici udruga, građanskih inicijativa te brojni istaknuti pojedinci; da će bez odgađanja pozvati sredstva javnog priopćivanja, agencije za ispitivanje javnog mišljenja i sveopću javnost, da u nadolazećem razdoblju potpisnike političke platforme Hrvatskih suverenista promatraju, prate i procjenjuju kao cjelinu.
http://www.dragovoljac.com/images/images2018/sp3.jpg
Sporazum su potpisali Ladislav Ilčić, predsjednik Hrasta, Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrasta, Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatske konzervativne stranke i Zlatko Hasanbegović, predsjednik Bloka za Hrvatsku.
 

Vid Hinković

Planine imaju ključnu ulogu u opskrbi obnovljivom energijom

 
 
Međunarodni dan planina proglasila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2003. godine nakon obilježavanja Međunarodne godine planina 2002. Ujedinjeni narodi proglasili su obilježavanje Međunarodnog dana planina zbog potrebe podizanja javne svijesti o golemom značaju planina i planinskih ekosustava, ruralnih planinskih područja i njihovog održivog razvoja za unapređenje i očuvanje kvalitete života stanovništva u planinskim ruralnim područjima. Stoga će se i ove godine 11. prosinca diljem svijeta obilježiti Međunarodni dan planina uz temu: „Planine su važne za mlade.“
https://www.vmcdn.ca/f/files/rmotoday/images/greg-hill-skis-mount-athabasca-photo-by-anthony-bonello.jpg;w=960;h=640;bgcolor=000000
Naime, upravo mladi ljudi moraju danas preuzeti odgovornost i brigu za planine i ljude koji žive u planinskim ruralnim područjima. Mladi ljudi moraju biti aktivni zastupnici promjena i budući vođe sutrašnjice. Oni su čuvari planina i njihovih prirodnih resursa koji su sada ugroženi i zbog klimatskih promjena. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina ujedno je izvrsna prilika i veliki izazov za mlade generacije da sada preuzmu vodeću ulogu i zahtijevaju da planine i njihovi stanovnici postanu središte kako nacionalnih tako i međunarodnih planova i programa razvoja te da im se posveti mnogo više pažnje, ulaganja i odgovarajuće prilagođena istraživanja. Obilježavanje Međunarodnog dana planina također je prilika za poučavanje djece o značajnoj ulozi planina u životu milijardi ljudi čiji životi ovise upravo o opskrbi pitkom vodom, čistom energijom, hranom te rekreaciji.
 
Jednako tako obilježavanjem Međunarodnog dana planina mora se osobito istaknuti kako je život u planinama težak – osobito za mlade ljude koji nažalost, sve više napuštaju planinska područja u potrazi za boljim životom i zaposlenjem. Međutim, napuštanje ruralnih planinskih područja ima izrazito negativne učinke jer se tako napuštaju obradive površine i zapušta se poljoprivredna proizvodnja, a to dovodi do degradacije tla i gubitka važnih kulturnih vrijednosti i drevnih tradicija. Bolju i svijetliju budućnost ostanka u planinskim područjima mladim ljudima će osigurati samo odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje te pristup tržištu, različite mogućnosti zapošljavanja te dobre javne usluge.
 
Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana planina jesu: „Planine su važne za mlade“ kao glavnom temom želi se staviti u središte pozornosti zaštita planinskih ekosustava za buduće generacije. Mladi ljudi današnjice moraju preuzeti odgovornost i vodstvo za bolju budućnost života u planinama i opstanka ljudi u planinskim ruralnim zajednicama. Mladim ljudima mora se omogućiti obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje te dostupnost današnjih suvremenih tehnologija i usluga što može pozitivno utjecati na život u ruralnim planinskim područjima te ga učiniti lakšim i boljim.
 
Planine zauzimaju oko 27 posto zemljine kopnene površine te imaju značajnu ulogu u održivom razvoju i održivom gospodarskom rastu. Planine nisu samo dom za oko 1,1 milijardu ljudi koji žive u planinskim područjima diljem svijeta – one također imaju neizravno značenje u životu milijardi ljudi koji žive u podnožju planina ali i dalje. Planine su važan izvor pitke vode, energije i hrane – a to su resursi koji bi u nadolazećim desetljećima mogli biti ozbiljno ugroženi i smanjeni. U planinama živi 15 posto od ukupnog svjetskog stanovništva, a čak 90 posto planinskog stanovništva živi u zemljama u razvoju gdje velika većina ovih ljudi živi ispod granice siromaštva, dok je svaka druga osoba suočena s prehrambenom nesigurnošću. No, planine su područje važno za turizam i kulturu – između 15 i 20 posto od ukupne globalne turističke industrije odnosi se upravo na planinski turizam.
 
Autohtono i lokalno stanovništvo koje živi u planinskim područjima ima jedinstveno i visokovrijedno lokalno znanje, tradicije i kulturu čime mogu značajno doprinijeti učinkovitim strategijama u upravljanju zemljištem. Proizvodi i usluge planinskih područja imaju također golemi potencijal za poboljšanje života stanovništva i razvoj lokalnog gospodarstva. Diljem svijeta raste potražnja za zdravom hranom i pićima proizvedenim u planinskim područjima – to se prvenstveno odnosi na kavu, med i bilje (osobito ljekovito) i začine kao i narodne rukotvorine, kozmetiku i lijekove. Planine su značajan izvor pitke vode – 60 do 80 posto pitke vode dolazi upravo s planina a o toj vodi ne ovise samo milijarde ljudi – i to više od polovice čovječanstva, nego i održivi razvoj čiji glavni cilj je iskorjenjivanje gladi i siromaštva. Pitka voda koja nam dolazi s planina ima temeljno značenje za postizanje globalne prehrambene sigurnosti jer voda s planina važna je za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje u mnogim agrarnim nizinskim područjima i regijama. Štoviše, pojedini najveći svjetski gradovi – uključujući New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokio i Melbourne ovise upravo o vodi s planina.
 
Nadalje, planine imaju ključnu ulogu u opskrbi obnovljivom energijom – osobito hidroelektrane, solarna energija, vjetroelektrane i bioplin. Pojedine zemlje prvenstveno su ovisne o električnoj energiji iz hidroelektrana: gotovo petina električne energije na globalnoj razini potječe iz hidroelektrana. Planine koje se nalaze u području suhe ili tropske klime imaju potencijal za proizvodnju solarne energije. Planine su značajna područja i u proizvodnji hrane čime se osigurava prehrambena i nutritivna sigurnost: u planinskim područjima uzgajaju se značajne poljoprivredne kulture, planinski pašnjaci važni su za ispašu stoke, vodotokovi su važni za ribarstvo, a značajni prehrambeni proizvodi iz planinskih šuma jesu različite bobice, gljive i med.
 
Već stoljećima je planinska poljoprivredna proizvodnja istinski model održivog razvoja jer se radi isključivo o tzv. 'zelenoj' poljoprivredi na manjim površinama i niskom stopom ugljika. Od dvadeset biljnih vrsta koje zauzimaju čak 80 posto svjetske hrane, šest vrsta uzgojeno je i potječe iz planinskih područja: kukuruz, krumpir, ječam, sijerak, rajčice i jabuke. U planinskim područjima poljoprivredna proizvodnja odvija se na manjim poljoprivrednim površinama i prevladavaju dakako, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Većina proizvedene hrane namijenjena je za prehranu obitelji koje žive u planinskim područjima te ima ključnu ulogu u osiguranju prehrambene sigurnosti za domaćinstvo. Ipak, proizvodnja, promidžba i stavljanje na tržište visoko-vrijednih planinskih proizvoda može potaknuti proizvodnju i tako značajnije doprinijeti razvoju lokalne ekonomije u planinskim ruralnim područjima.     
 
Hrvatska je zemlja nizina ali i planina s prekrasnim planinskim krajobrazima i istinskom divljinom gdje još uvijek žive najveće zvijeri – medvjed, vuk i ris. Pored toga u hrvatskim planinama rastu brojni biljni endemi, posebice na Velebitu i Biokovu. Planinska područja Lijepe Naše možemo podijeliti na panonske gore koje se smatraju 'zelenim otocima' usred panonskih nizina te krške planine – područje Dinarida i dr. Posebno treba istaknuti da se čak deset zaštićenih područja u Hrvatskoj nalazi u planinskom području: Parkovi prirode su Papuk, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Učka, Velebit i Biokovo, te Nacionalni parkovi: Sjeverni Velebit, Paklenica, Risnjak i Plitvička jezera. Naša obveza je ne samo ove nego sve planinske i gorske bisere Lijepe Naše sačuvati za buduća pokoljenja.
 
Izvor:
 
1. International Mountain Day 2019; www.fao.org
2. Priroda Hrvatske; prirodahrvatske.com/planine/
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Četvrtak, 23/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1404 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević