Get Adobe Flash player

Program koristi registar rodnih listova i zalaže se za uvođenje zakona o obveznom cijepljenju, kako bi se ljudima ubrizgao trajni biometrički digitalni identitet

 
 
Sve dok ne postanu svjesni svoje snage, ne će se pobuniti. A sve dok se ne pobune, ne će postati svjesni svoje snage.« (George Orwel). U danima globalne pandemije koronavirusa, dobro je ponešto znati čime se bave pojedine ugledne i moćne globalne institucije i osobe, s obzirom na to da se njihove odluke izravno ili posredno primjenjuju i na nacionalne države, uključujući Hrvatsku. To se posebice odnosi na Ujedinjene narode (Hrvatska je članica), »Zakladu Rockefeller«, Svjetsku zdravstvenu organizaciju (Hrvatska je članica), »Zakladu Bill & Melinda Gates« i »Svjetski ekonomski forum«.
 
Osim toga dobro je znati, kako one međusobno surađuju i planiraju našu budućnost. U rujnu 2015. godine, UN je usvojio program održivog razvoja, u kojemu se navodi da bi do 2030. godine trebalo ostvariti »pravni identitet« za sve građane. U Uredu UN-a za partnerstva, 20. svibnja 2016., pokrenuta je inicijativa pod nazivom ID2020. Ubrzo je osnovan Savez (Alijansa) javno-privatnih partnera. Riječ je o programu elektroničke identifikacije koji uključuje masovno cijepljenje građana radi izrade digitalnog identiteta. Program koristi i postojeće registracije novorođene djece i postupke cijepljenja, kako bi se ostvario digitalni identitet povezan s biometrijskim podacima. Savez okuplja vlade zemalja u razvoju i zemlje donatore, Svjetsku zdravstvenu organizaciju, UNICEF (Hrvatska je članica), Svjetsku banku, industriju cjepiva u industrijskim i zemljama u razvoju, civilno društvo, »Zakladu Bill & Melinda Gates« i ostale privatne dobročinitelje.
https://www.investmentwatchblog.com/wp-content/uploads/2019/10/digital-id2020-alliance-vaccinations-implantable-rfid-nfc-microchips-mark-beast-end-times-bioidentification-nteb-bill-gates-microsoft-nteb-933x445-400x400.jpg
Kao treći najveći donator Svjetske zdravstvene organizacije pojavljuje se B. Gates, poduzetnik, filantrop (osoba koja »voli ljude« i »brine« o njihovom zdravlju), osnivač »Microsofta«, najveće softverske kuće i treći po redu najbogatiji čovjek na svijetu, čija imovina dosiže 78,9 milijarde dolara. On je danas dominantan igrač u oblikovanju globalne zdravstvene politike. Bill Gates je još 2017. godine na Konferenciji za sigurnost upozorio svijet na rizik od moguće globalne pandemije. Tada je političkim liderima sugerirao neka pokušaju zamisliti kako negdje u svijetu postoji novo oružje sposobno ubiti milijune ljudi, zaustaviti ekonomije i dovesti do kaosa. Mnogima je tada Gatesov nastup izgledao kao priča o »teoriji zavjere«. Savez (Alijansa) ID2020, na sastanku u rujnu 2019. godine u New Yorku, odlučuje provesti svoj program, a konačnu odluku donosi »Svjetski ekonomski forum (WEF)« u siječnju ove godine u Davosu.
 
Riječ je o Forumu koji okuplja glavne političke, trgovačke, kulturne i druge vođe u svijetu s ciljem oblikovanja globalnih, regionalnih i industrijskih programa. Program digitalnog identiteta, naziv je projekta koji bi praktički mogao dovesti do identifikacije svake osobe na planetu. To vjerojatno predmnijeva umetanje mikročipa u ljudsko tijelo koji sadrži sve osobne podatke građana. Je li puka slučajnost što je ID2020 pokrenut upravo u trenutku kada je Svjetska zdravstvena organizacija donijela odluku o proglašenju pandemije? Vjerojatno nije, jer treba znati da samo 20 posto proračuna Svjetske zdravstvene organizacije pristiže iz obveznih naknada koje uplaćuju njezini članovi – uključujući Hrvatsku. Ostatak, 80 posto, čine donacije vlada i privatnih partnera, među kojima su najizdašniji SAD, VB i »Zaklada Bill & Melinda Gates«. Dobrovoljni prilozi uvijek su dobrodošli, međutim to znači da oni istovremeno mogu bitno utjecati i na politiku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
 
»Za proglašenja pandemije koronavirusa nisu postojali uvjeti za donošenje takve odluke«, smatra Michel Chossudovsky, profesor ekonomije na Sveučilištu u Ottawi, osnivač i direktor Centra za istraživanje globalizacije iz Montreala, »jer je pandemija proglašena u trenutku kada je bilo samo 150 potvrđenih slučajeva izvan Kine. Što je motiviralo generalnog direktora WHO-a da tako postupi, tko je zapravo stajao iza ove povijesne odluke od 30. siječnja«? Ubrzo nakon proglašenja pandemije, stvorena je atmosfera straha kod ljudi, dolazi do drastičnih posljedica u gospodarstvu i trgovini, građani su primorani na izolaciju, počinje se gubiti svaki osjećaj za realnost.
Program »Agenda ID2020« koristi registar rodnih listova i zalaže se za uvođenje zakona o obaveznom cijepljenju, kako bi se ljudima ubrizgao trajni biometrički digitalni identitet. Što se tiče ID2020, Gatesova multinacionalka »Microsoft« već je uspostavila blisku suradnju s još četiri kompanije, a među njima je i »Rockefellerova zaklada«, koja je za ID2020 osigurala početna sredstva za rad, a početkom 2018. godine postaje njezin osnivački partner.
 
Gatesov »Microsoft« je još 2009. godine kupio važan dio tehnologije od »Mercka« - najvećeg svjetskog proizvođača cjepiva. U veljači 2010. godine, UNICEF pozdravlja odluku »Zaklade Bill & Melinda Gates«, koja je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu odlučila donirati dotad neviđenu donaciju - 10 milijardi dolara za istraživanje, razvoj i distribuciju cjepiva tijekom idućih 10 godina. Tu se pojavljuje i »Moderna« - biotehnološka tvrtka sa sjedištem u Cambridgeu (Massachussets), specijalizirana za otkrivanje i razvoj lijekova. Ona je u nezamislivo kratkom roku od samo 42 dana uspjela proizvesti cjepivo protiv koronavirusa za potrebe testiranja u 1. fazi. Među glavnim suvlasnicima ove tvrtke, nalaze se »Zaklada Bill & Melinda Gates«, »AstraZeneca«, »Merck« i DARPA - Agencija za napredne obrambene istraživačke projekte Ministarstva obrane SAD-a.
Centar za zdravstvenu sigurnost »Johns Hopkins« u suradnji sa »Svjetskim ekonomskim forumom« i »Zakladom Bill & Melinda Gates«, 18. listopada 2019. godine u New Yorku, organizira simulaciju (vježbu) za pandemiju pod nazivom »Event 201« s partnerima. Cilj je testirati kako će se vlade ponašati u slučaju globalne pandemije, koja potencijalno ima katastrofalne posljedice.
I u dokumentima »Zaklade Rockefeller«, jedne od najbogatijih i najmoćnijih obitelji u svijetu, još 2010. godine predviđa se pandemija. Ova studija sadrži 4 scenarija za budućnost. U prvom »Lock Step«, govori se o svijetu koji će biti striktno kontroliran odozgo s izuzetno autoritarnom vlasti uz porast nezadovoljstva građana.
 
Baš kao što je Bill Gates uvjeravao svjetsku javnost da je njegov događaj »Event 201« iz 2019. godine bio samo »simulacija«, a ne »predviđanje« buduće (sadašnje) pandemije, tako je i ovaj dokument Rockefellerove zaklade, posve »slučajno« predvidio stvarne događaje.
U ovom »fiktivnom« scenariju, Studija predviđa da će nacionalne države širom svijeta doslovce izgubiti kontrolu nad svojim javnim financijama i sposobnost održavanja reda i stabilnosti, uz sve jače prisustvo nasilja i kriminala. Drugi scenarij nosi naziv »Clever Together«. Odnosi se na razdoblje u kojemu će se u svijetu pojaviti pojedine strategije koje će ostvariti uspjeh, no one će biti strogo koordinirane na najvišoj/globalnoj razini. Treći scenarij »Hack Attack«, govori o ekonomski nestabilnom traumatičnom svijetu u kojemu vlade postaju sve slabije, a kriminal sve jači.
 
U posljednjem, četvrtom, scenariju »Smart Scramble«, opisuje se svijet koji je pao u potpunu depresiju. U njoj se također navodi, da će bez mogućnosti oživljavanja gospodarske aktivnosti, mnoge zemlje uvidjeti da se njihovi dugovi naglo povećavaju, a građanski nemiri i stope kriminala rastu. SAD u tom scenariju, također gubi veliki dio svog kredibiliteta u svijetu zbog golemog povećanja duga, oslabljenih tržišta i poremećaja u sustavu vladanja državom«. U Rockefellerovom »Scenariju za budućnost tehnologije i međunarodni razvoj« (2010.) najavljuje se i virusna pandemija, koja se brzo širi diljem svijeta, uništavajući pritom ekonomije, narušavajući kretanje ljudi, oslabljujući globalnu industriju i lance opskrbe.
 
Nedavno je dr. Tedros Adhan Ghebreyesus - generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije - izjavio: »Moramo krenuti prema digitalnoj valuti, jer fizički papir i monetarna valuta mogu širiti bolesti, posebice endemske, poput koronavirusa«. To je samo najava novih nadolazećih događaja koji će bitno promijeniti ovaj svijet.
Glavni subjekt nove globalne inicijative za cjepivo protiv koronavirusa sada je Koalicija za inovacije i spremnost na epidemiju (CEPI), organizacija koju sponzorira i financira »Svjetski ekonomski forum« i »Zaklada Bill & Melinda Gates«. Sve to pokazuje da su ekonomski i politički učinci ove pandemije pomno proučeni još prije desetak godina. Na svu sreću ima i onih koji razmišljaju i rade drukčije - »alternativno«, poput Švicarca dr. Giovannija Giannottija koji u svojoj knjizi o koronavirusu pruža širi pregled terapije na homeopatskim iskustvima (metoda alternativne medicine). Tu je i tradicionalna kineska medicina koja je bila veoma učinkovita kod ublažavanja simptoma COVID-19 i ozdravljenja pacijenata. Veoma su zanimljiva iskustva s koronavirusom i na Islandu.
 
Potrebno je preispitati postojeće uloge mnogih međunarodnih
organizacija i institucija, pa i EU-a
 
U posljednjem desetljeću u Švicarskoj, Italiji, Francuskoj, V. Britaniji i Njemačkoj, istraživanja o učinkovitosti alternativne i komplementarne medicine pokazala su dobre rezultate. Kada je riječ o zdravlju građana, dobro je zapamtiti izjavu dr. Margaret Chan – bivše direktorice Svjetske zdravstvene organizacije: »Danas mnoge prijetnje koje doprinose širenju kroničnih bolesti dolaze od multinacionalnih kompanija, tvrtki koje su velike, bogate i moćne, vođene komercijalnim interesima i vrlo malo su zainteresirane za zdravlje stanovništva.« Posebno je zanimljiva i izjava Jacquesa Attalija, francuskog ekonomista, bankara i bivšeg specijalnog savjetnika francuskog predsjednika: »U ovim teškim vremenima koja mnogi ljudi teško proživljavaju, a kojih smo postali svjesni tek s današnjom krizom, potrebno je prisjetiti se i ponovo naučiti tri osjećaja koja smo zaboravili: zahvalnost prema onima koji su u prvim redovima borbe protiv koronavirusa, empatiju (suosjećanje) prema onima koji pate i divljenje prema onima koji pronalaze rješenja i promiču altruizam«.
 
Nakon svega što se dogodilo i što će se vjerojatno tek dogoditi, nameće se potreba preispitivanja postojeće uloge mnogih međunarodnih organizacija i institucija. U tom smislu i EU je pozvan da temeljito preispita vlastitu ulogu u očuvanju sigurnosti, stabilnosti, zdravlja i solidarnosti svojih građana te zaštite sveukupnih civilizacijskih stečevina koje baštini, ukoliko ne želi postati potpuno irelevantan (nebitan) u novom globalnom poretku.
 

Drago Kraljević, Novi list, 19. IV. 2020., http://www.novilist.hr/Komentari/Osvrti/DRAGO-KRALJEVIC-Kamo-nas-vodi-Agenda-ID-2020

 Pomozi mi sada

 

 

                Ako ti se desi

                U životu tvom,
                Da nisi što jesi,
                Ni u domu svom,
                Ne zdvajaj,
                Ne kloni,
                Ni na tuđa vrata
                Nikad ne pozvoni!
https://anothergreenblogg.files.wordpress.com/2012/09/jesus-holding-earth.jpeg
                U životu često
                Pronađe se mjesto
                Gdje se skriti može.
                Tu molitve riječi
                Tiho izgovori:
                "O, moj dragi Bože,
                Ti me rodi, stvori
                Da čovjekom bivam
                Odanom Ti, vjernim
                I kad oganj mori,
                I kad tiho snivam.
 
                Pomozi mi sada,
                Vjerom me izliječi
                Od straha, od boli
                Što još kraja nema
                A još veća već se
                Čovječanstvu sprema.
               
                Još nas zadnja nada
                Molitvom sokoli.
                Još je srce spremno
                Da sve ovozemno
                Poštuje i voli,
                Za vjeru da mrije,
                Ali za nevjeru,
                Nikad spremno nije.
 
                Ako se dogodi
                Da zla kob nas zgodi,
                Ne daj mraku, zlobi
                Ne daj da nam vjeru
                Nevjera nadjača,
                Da nam nade zdrobi,
                Svete želje gasi.
                I neka molitva
                Od zla bude jača,
                Od nevolje neka
                Čovječanstvo spasi!" 
 

Malkica Dugeč, 14. 4. 2020. (ovu pjesmu posvećujem svojoj dragoj i odanoj prijateljici - Hrvatici Luciji Šarčević!)

Sluša li kardinal Papu i nacionalni stožer za obranu od COVID-19?

 
 
Dana, 16. travnja 2020., naš je kardinal Josip Bozanić, oko kipa Gospe, molio ispred zagrebačke katedrale, te blagoslovio radnike, gradilište, prvostolnicu i sav hrvatski narod, jer će sutradan krenuti radovi na tornju, tj. skidanja dijela tornja, velikom dizalicom računajući da to ne će biti lako i jednostavno, tj. bez rizika. I neka je to kardinal učinio, tj. tako postupio. Ali mi odmah upada u oči ono distanciranje nazočnih tog momenta, tj. onaj popularni socijalni razmak, radi pridržavanja od širenja zaraze corona virusa. Ne mislim da je tu kardinal čemu odgovoran oko te distance, ali čini se da je tu bilo preko 30-ero ljudi, po videosnimkama a i na samim vijestima naših televizija. I gle kako odjednom više revnujemo za popravak tornja katedrale od svetkovanja Euharistije pred isto toliko, moguće, svijeta. Ta zar na istom mjestu, kardinalove molitve, nije bilo moguće održati sv. Misu odnosno Euharistiju na blagdan Uskrsa, ako ne i mnogo više svijeta uz držanje propisne distance, dok naime, traje rečena zaraza?
https://groundviews.org/wp-content/uploads/2019/04/reuters-1200x550.jpg
KATOLIČKA CRKVA U ŠRI LANKI NAKON NAPADA - Hoće li i naše crkve uskoro ovako izgledati?
 
Vidjeti je po snimcima da na misu na Cvjetnu nedjelju u župnoj crkvi na Sirobujama, koju je predvodio župnik don Josip Delaš, nije bilo niti deset, a distanca je bila vidljiva. Isto tako na sam Uskrs ispred rečene crkve dijeljena je sv. Pričest prisutnima, ako me oči ne varaju, manjem brojem nego ispred zagrebačke katedrale. Ponavljam, ne nalazim nikakvu krivicu našem kardinalu za ovaj postupak pred katedralom, ali također još manje don Josipu koji je to učinio revnujući za duše svojih župljana. A onaj nasrtaj na don Josipa od strane novinarke dalmatinskog portala i cijeli medijski linč ovih te ograđivanje nadbiskupa od don Josipova ponašanja ne ide u prilog vjerodostojnosti autoriteta u crkvenoj hijerarhiji. U prekršaju su novinarke a ne don Josip. Žargon ili izričaj prostota koje su izletjele iz usta župnika na Sirobuju nisu ništa strašnije od izričaja sv. Pavla kojeg je sročio u poslanici Galaćanima: „Čudim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanđelje,7 koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo.8 Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet!9 Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet!10 Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga“. (posl. Gal. 1, 6-11)
 
Čak dva puta je ponovio „proklet“, tj. neka je proklet. A to u prijevodu znači ono što je izrekao don Josip: „neka vas đa… nosi“! Tko je ovdje Kristov sluga, tj. za ova naša dva slučaja: u Zagrebu i Splitu, odnosno u samom Splitu, don Josip ili nadbiskup? Činiti misu odnosno slaviti nedjeljnu Euharistiju mimo onoga kako je dostojno Krista i vjernika, pa makar uz zdravu distancu među vjernicima, izaziva svetopavlovsku poviku „beštimu“ kao i kod našega don Josipa. Ali moram priznati i svoju grješku, jer sam naivno poslušao i prigrlio naputak autoriteta Crkve da ne idem kao i drugi na nedjeljnu misu nakon što mi je otvorio oči don Mladen Parlov preko intervjua u Hrvatskom tjedniku od 16. travnja 2020. kad je naš kardinal molio i blagoslivljao pred katedralom pod naslovom: „Sramotna je HAJKA medija, politike i splitske Nadbiskupije na svećenika don Josipa Delaša“. Iz tog intervjua me je osobito ganulo što je don Mladen, inače dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, istaknuo: „Osobno sam žalostan zbog svega što se događa u župi sv. Leopolda, na Sirobuju u Splitu. Don Josip Delaš, veoma je vrijedan i požrtvovan svećenik koji je najviše osobnim zalaganjem izgradio lijepu župnu crkvu, uz osobne velike ne samo napore nego i žrtvu. Ako se dobro sjećam, godinama je živio u kontejneru kako bi svaku ušteđenu kunu uložio u izgradnju župne crkve; također je godinama prosio po Njemačkoj kako bi gradnju crkve priveo kraju“.
 
Don Josip je moj školski kolega iz klasične gimnazije pri biskupskom sjemeništu u Splitu gdje smo i maturirali, te smo 2018. baš kod njega, tj. u njegovoj župnoj crkvi o kojoj je ovdje riječ, misom započeli proslavu 50 godina mature a završili svečanim ručkom u Dugopolju. Nisam ni znao da je upravo on graditelj te lijepe crkve sv. Leopolda. Ne vjerujem da će ga udaljiti iz tog svetišta jer je revnovao za duše svojih župljana mjerom koja se ne sviđa nekim autoritetima, a primjerena je slavlju Euharistije većom mjerom od molitve pred katedralom u Zagrebu radi revnovanja oko popravka tornja oštećenog uslijed potresa.
 

Nikola Bašić, Vis

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Ponedjeljak, 13/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1450 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević