Get Adobe Flash player

Hrvatsko-slovenski odnosi kroz povijest

 
 
Ovih dana iz tiska je izišla knjiga Marijana Majstorovića STOLJEĆE SLOVENSKIH TERITORIJALNIH POSEZANJA (podnaslov Raskrižje – početak komadanja Hrvatske) u izdanju Tkanice (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.). Na 311 stranica autor nam na dokumentirani i znanstveni način kronološkim redom daje pregled odnosa Hrvata i Slovenaca kroz povijest, a posebice od konca Prvoga svjetskog rata, pa sve do naših dana. Knjiga ima 946 fusnota, 309 izvora literature i nekoliko stotina imena osoba koje se u knjizi spominju.
Knjiga je podijeljena na Uvod, devet poglavlja, dvije recenzije, bilješku o autoru, imenik osoba i popis literature.
 
KAZALO
 
UVOD               
I. HRVATSKO MEĐIMURJE KROZ POVIJEST                     
   Od pamtivijeka hrvatsko
   Uvijek u sastavu Zagrebačke (nad)biskupije
   Neupitan hrvatski karakter župe Štrigova                  
   Ban Jelačić oslobađa »ugarsko primorje«    
   Beč predaje Međimurje Mađarima 
II. PODRIJETLO NAZIVA MEĐIMURJE  
   Mađarske znanstvene laži   
   Od susjeda do neprijatelja     
   Razlozi odnarođivanja raskriških Hrvata    
III. STANOVNIŠTVO MEĐIMURJA    
IV. HRVATSKI POVIJESNI I CRKVENI KARAKTER RASKRIŽJA  
V. KRAJ PRVOGA SVJETSKOG RATA   
   Uključuju se Korošec i Pribićević   
   Srpska vojska harači Međimurjem   
VI. PRVA JUGOSLAVIJA - NA UDARU BEOGRADA I LJUBLJANE  
   Korošec na čelu asimilanata
   Koordinirani napadi  
   Slovenizacija kroz banovinu  
   Pomoć međimurskim svećenicima   
   Napadi su počeli preko slovenske Crkve   
   Slučaj osnovne škole u Šafarskom   
   »Slovenec« predvodi protuhrvatsku harangu   
   Nadbiskup Stepinac u Međimurju 
   Otvoreni nasrtaj na Štrigovu    
VII. DRUGI SVJETSKI RAT   
   Mađari se vraćaju u Međimurje
   Mađari se ne predaju  
   Generalni vikarijat za Međimurje    
   Vrijedne kronike međimurskih svećenika     
   Stepinac i Lorković najveća brana mađarizaciji      
   Međimurje su oslobodili bugarski vojnici          
   Svećenici Slovenci u zaštiti hrvatskih interesa    
   Raskrižje je s hrvatske strane granice   
   Dalekovidni Josip Horvatović   
   Nadbiskup Stepinac protiv prisege svećenika   
   Kronika štrigovskoga župnika Jurja Horvatovića  
VIII. U DRUGOJ JUGOSLAVIJI    
   Protunarodna vlast
   Stradanja štrigovskih Hrvata poslije 1945. godine    
   U Štrigovi nije bilo partizana     
   Podjela općine Štrigova u režiji komunista    
   Što želi Slovenija?   
   Okupacija Svete Gere     
   Svojatanje Karlovca i Varaždina    
   Nezahvalni biskup Maksimilijan Držečnik     
   »Međimorski sindrom« na sjeveru hrvatske Istre   
   Srbijanska supremacija i izdajstvo  
   Slovenski komunisti u vrijeme Hrvatskoga proljeća   
   Izdaja u vrijeme raspada Jugoslavije    
   Srbiji i JNA dali zeleno svijetlo za agresiju na Hrvatsku   
   Slovenci igrali prljavu i prijezira vrijednu političku igru  
   Pokušaj preuzimanja Hrvatskoga Zavoda sv. Jeronima  
   Pripomogli Srbima da Hrvatima prikvače lažnu stigmu genocidnosti 
   Mise na hrvatskome jeziku  
   Slovenski političari jači od hrvatskih  
   Povjesnik Josip Buturac o Raskrižju  
   Župnik Slaviček na udaru slovenskih šovinista  
   Župnik na informativnim razgovorima      
IX. NA KRILIMA DEMOKRACIJE    
   Demokratske promjene 1990. godine
   Otrježnjenje raskriških Hrvata    
   Pogubni dekret Svete Stolice    
   Raskrižje nije izuzetak
   Razlozi odnarođivanja raskriških Hrvata 
RECENZIJE
Mijo Ivurek: Proces komadanja hrvatskoga Međimurja
Tatjana Tomaić: Hrvatska predmet teritorijalnih pretenzija svojih susjeda
O AUTORU
IMENIK OSOBA
POPIS LITERATURE
(h.f.)

"Njezina je vagina topla i vlažna..."

 
 
Citati iz književnih djela koje Ministarstvo predlaže za čitanje lektire u srednjoj školi
 
Slijedi izbor citata iz djela za srednjoškolsku lektiru u kojima ima neprimjerenih sadržaja za učenike, a koji su konačno nakon upornoga upozoravanja dijela profesora izbačeni s popisa lektire (6. dio)
https://i.pinimg.com/originals/53/e1/37/53e13773855e4e6813d18ac83e09cbcc.jpg
Slikovni prikaz iz knjiga Harukija Murakamija
 
Zoran Ferić, Mišolovka Walta Disneya (Zagreb, VBZ, 2012.)
Str. 58. „- Tvoj stric nije dobar čovjek – rekao je.
– Silovao je djevojčicu.
– Što je silovao?
– Šuti dok ti Milan govori – rekao je otac. U njegovu glasu bilo je nešto ledeno.
– To je nešto jako loše što stariji muškarci rade malim djevojčicama. Majci nije bilo drago što mi ovaj čovjek to govori, ali se nije usudila ništa reći.
– Ne bih smio ovo činiti – rekao je opet čovjek kojega su zvali Milan – ovo je dokaz. Zavukao je ruku u džep sakoa izvadivši dječji ručni sat s likom Mickeya Mausa usred brojčanika. Mikijeve ruke služile su kao kazaljke, jedna je bila duža, a druga kraća. Njegovi kažiprsti bijahu ispruženi pa je izgledalo kao da nešto pokazuje.
– Ovim ju je namamio – istisnuo je Milan zagledan u sićušnu napravu – a imala je samo deset godina. Deset godina, pomislio sam, okrugla cifra. Odlično vrijeme da se siluje djevojčica.“
 
Dubravka Ugrešić, Forsiranje romana reke (Zagreb, August Cesarec, 1989.)
Str. 108. „Naga Sabina zabljesnula je Trošina bjelinom svoje puti. Klizio je pogledom po plavoj, dječje ravnoj i glatkoj kosi, finoj liniji vrata, zatim niže do okruglih grudi, niz zaobljene bokove, sve do ružičastih, okruglih nožnih prstiju… Sabina je mirno objahala Trošina i stala meko i polako micati zdjelicu. Osjetio je snažan užitak koji je po prvi put isključivao želju za dodirom. (...) Sabina je kružila oko svojih bradavica, nježno. Kao da dira namreškanu kožicu mlijeka, a onda je iznenadnim pokretom zabacila ruke na potiljak. Zabačene glave s rukama na potiljku njihala se polako, odsutno. Svjetlost s prozora bljesnula je u njenoj kosi i Trošinu se pričinilo da se nad glavom te bjelopute jahačice odsutna lica pojavio svijetao prsten aureole...“
Str. 109. „Uzela ga je prirodno, jednostavno, bez straha i prenemaganja... Ali zašto njega, četrdestosmogodišnjaka, s borama i sjedinama (...) Trošin se tiho obukao i uputio prema vratima. Pred vratima je zastao i osvrnuo se. Sabina je spavala mirnim dječjim snom.“
Str. 114./115. „Maco… - šapnula je Vanda i zažmirila od užasa. Rukom je kliznula naniže i potražila Ministrovu palicu. Ondje ju je dočekao umoran, mekan visuljak. Šteta. Vanda je voljela te stvari. (...) Uzbuđivale su je bajkovite metamorfoze. Muška uda, koja su se od besmislenih, mesnatih vrećica pretvarala u glatke, sjajne, rumene palice, dojke koje su se punile kao baloni, bradavice koje su veselo poput federa iskakale napolje (...)“
 
Haruki Murakami, Kafka na žalu  ( Vuković & Runjić, Zagreb, 2009.)
Str. 297. „I prije nego primijetiš, njezin se san omotao oko tvoga razuma. Nježno, toplo kao plodna voda. Gospođica Saeki će ti svući potkošulju i bokserice. Ljubit će te po vratu dugo, dugo, zatim će segnuti dolje i uhvatiti te za penis koji je već tvrd kao porculan. Nježno ovija prste oko tvojih testisa, i bez riječi vodi tvoje prste do svojih stidnih dlaka. Njezina je vagina topla i vlažna. Ljubi te po prsima, siše ti bradavice. Tvoji prsti polako ulaze u nju. (...)
 „Ležiš nauznak, a gospođica Saeki uzjahuje na tebe. Uvodi tvoj okamenjeni pimpek u sebe. Ti si bespomoćan, ona zapovijeda. Sagiba se i uvija u pasu kao da tijelom ocrtava neku sliku. Njezina ravna kosa pada ti na ramena i bešumno se trese, kao vrbovo granje. Malo-pomalo propadaš u toplo blato. Cijeli svijet postaje topao, vlažan, nerazgovijetan, od svega postoji samo tvoj ukočen, blistav pimpek. Sklapaš oči i počinju tvoji vlastiti snovi. Teško je reći koliko vremena prolazi. Plima nadolazi, mjesec se diže. I uskoro svršavaš. Ničim to ne možeš zaustaviti. Svršavaš uzastopno u njoj. Tople se stijenke u njoj stežu, skupljaju tvoje sjeme.“
Str. 337. „Čvrsto je držiš, ona uranja lice u tvoje grudi. Osjećaš njezin dah na goloj koži. Dodiruje ti mišiće, jedan po jedan. Naposljetku liže ti nabrekao penis, kao da ga liječi. Opet svršavaš u njezina usta. Ona guta, kao da je svaka kap dragocjena. Ti joj ljubiš vaginu, nježno dodiruješ jezikom svaku meku, toplu točku. Postaješ netko drugi tu, nešto drugo. Negdje si drugdje.“

 

Zrinko Horvat

Predsjednice, ne dajte ovu zemlju onima koji je radi svojih karijera uništavaju!

 
 
Predsjednica ne odustaje od poziva Putinu da posjeti Hrvatsku, a i zašto bi? Ona je jedina osoba iz vrha hrvatske politike koja može bar donekle, u sklopu svojih ovlasti, ublažiti pogubne posljedice sluganstva hrvatske vlasti i totalne razularenosti europskih profitera koji nam otimaju milijarde eura. I bilo bi dobro da osnuje tijelo koje bi činili neovisni stručnjaci za politiku i međunarodnu politiku, gospodarstvo, odnose s Europskom unijom... koje bi pratilo sve dublje potonuće ove zemlje u bezrezervnu poslušnost kolonije u kojoj gubi i posljednje atribute samostalne države, gospodarske i financijske suverenosti.
https://pbs.twimg.com/profile_images/929953425877594114/DtAeHXeE_400x400.jpg
Andrew Dalgliesh - engleski diplomat kojega A. Plenković sluša
 
Sramotno je što je Hrvatska katalonski referendum o samostalnosti proglasila protuustavnim, sramotno je što će ratificirati Istanbulsku konvenciju, sramotno je što ni kriva ni dužna protjeruje iz Hrvatske jednog ruskog diplomata... A još je sramotnije što to radi kako bi se dodvorila moćnicima Europske unije koji su nam oteli sve banke i velike državne tvrtke iz kojih godišnje iznose goleme dobiti, a dosad su ih iznijele toliko da bi mogle pokriti golem dio hrvatskog duga inozemstvu. Predsjednice, ne dajte ovu zemlju onima koji je radi svojih karijera uništavaju!
 

Milan Ivkošić, Večernji list, https://www.vecernji.hr/premium/milan-ivkosic-istanbulska-konvencija-partizani-josip-paladino-1236303

Anketa

Kako treba nazvati 13. travanj 2018.?

Ponedjeljak, 23/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 881 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević