Get Adobe Flash player

Zašto "Dan mrtvih" (Dušni dan, 2. studenog) nije blagdan i ujedno neradni dan?

 
 
Prava je sramota da "Dan mrtvih" ili Dušni dan (možda pogrješno zvan i "Mrtvim danom" jer ga obilježavaju itekako živi ljudi i jer ne postoje neki "živi dani", umjesto „Spomen svih vjernih mrtvih“, „spomendan mrtvih“, 2 studenog) nije blagdan i ujedno neradni dan obzirom da su ljudi znatno duže smrtna bića (ispod zemlje) od tog razvidno životnog privida (na Zemlji). Potpuno je prirodno npr. Dan državnosti ili neovisnosti dogovorno ustaliti u jednom danu, također je pošteno i moralno obilježiti blagdanom i sjećanje na žrtvu Vukovara (18. 11.) neradnim danom, ali Dan mrtvih trebao bi biti univerzalni blagdan i neradni dan kao što je i fizička smrt univerzalna i neizbježna, bez obzira vjerujemo li ili ne tijekom života koji završava smrtnošću. Kada bi na smrt gledali kao na pravnu kategoriju morali bi znati da takve kao i sve „kategorije“ donose živi ljudi dok su živi, a doslovno svi umiru, pa je u tom smislu potrebito i (naj)dugoročnije strahopoštovanje spram smrti. Staroegipatska civilizacija je npr. doslovno (ceremonijom i hidraulikom društva) živjela za smrt.
https://www.vjeraidjela.com/wp-content/uploads/2015/10/38.jpg
Duša je besmrtno počelo i 'božanska iskra' čovjeka u skoro svim religijama. Grci su je nazivali pneuma ('dah', 'duh'), ali i drukčije u značenju 'vitalnog principa' biljki, životinja i čovjeka. (Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1990., str. 212.).
 
U grčkoj mitologiji Endimij je sin elidskog kralja Etlija (ili Zeusa) i Kalike, ljubavnik Selene (božice Mjeseca) „koja ga je posjećivala u snu i imala s njime pedeset kćeri“. Ono što je važno, kao kakav drevni predložak, molba je Endimija upućena Zeusu „za vječni san i vječnu mladost“. John Keats (1818.) pak Endimija karakterizira kao „onoga koji traži sigurnost u smrti“ (Endimion). Postoje i druge inačice priče po kojima je Endimion bio kralj ili možda pastir ili lovac, a u njega se zaljubila Artemida. (Otto Holzapfel, Leksikon europske mitologije, Školska knjiga, Zagreb, 2008, str. 90.-91.; Vojtech Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1973., str. 75.).
 
Kralj smrti se često prikazuje kao kostur s mačem, kos(ijer)om, srpom i pješčanom urom. Drugi simboli smrti su veo (krinka, plašt), zmija, lav, škorpion, pepeo (posmrtni ostaci), bubnjar. Smrt je također okarakterizirana kao plesačica, ponekad kao prekrasna djevojka, u hinduizmu. Šiva je bog plesa i smrti. (J. C. Cooper, An Illustrated Encyclopaedia of Traditional Symbols, Thames & Hudson, London, 2004., str. 50.).
 
Sumerska 'Poema' vjerojatno je glavni izvor akadskog 'Spjeva o Gilgamešu' jer se „već u njoj postavlja pitanje o neizbježnoj nepravdi vezanoj za smrt“. Sumerska poema ('Gilgamešova smrt') govori o Gilgamešu koji traga za besmrtnošću, a bogovi su mu poručili da je dobio „kraljevstvo, junaštvo i čast, ali ne i besmrtnost koju su zadržali za sebe“. U 'Epu o Gilgamešu (IX.-XI. pjevanje) pak Gilgameš spoznaje da je smrt čovjekov usud od kojeg „se može izbaviti jedino časnim, spomena vrijednim djelima kod budućih naraštaja“. Gilgameša tjera poriv traganja i odlaska u nepoznate predjele u svrhu otkrića tajne vječnog života uz nazočnost „straha od potpunog uništenja“. Božica mudrosti Siduri upozorila je Gilgameša tijekom putovanja do Utnapištima (babilonskog junaka; biblijski mlađeg Noe): „Kad bozi stvoriše ljude, / Smrt oni čovjeku dahu, / Život za sebe zadržahu oni“. Nadalje „Pogleda što pogled bi izdrž'o Sunca, / Od davnih vremena još nije bilo“. Gilgamešovu sudbinu krojilo je „sedam Anunnakija podzemlja i božica Mametum, kao tvorni aspekt božice Ištar“ (uosobljenje Majke Zemlje). Utnapištim u spoznaji dospijeća do vječnog života ukazuje Gilgamešu na područje u „Svjetskom Oceanu“ gdje raste biljka besmrtnosti. (Navodno naftaši i bankari intenzivno tragaju za ovom „biljkom besmrtnosti“ jer namjeravaju Bogu ponuditi buket nekog drugog „cvijeća“, a Ovaj bi im se možda zauzvrat smilovao i dopustio na Onom svijetu distribuciju nafte i odavno potrošenih i nepostojećih obveznica, mirovinskih fondova i novca.)
 
Nesretni Gilgameš nije imao sreće u svezi biljke života „kao što s plodom ubranim sa stabla spoznaje dobra i zla nije imao židovski Adam jer mu je biljku života kriomice ukrala zmija“ koja je tako (p)ostala kriva za neupitnu smrt Gilgameša, Adama i svih onih daljnje rođenih. Akadski ep o Gilgamešu može se usporediti s grčkim tragedijama (Eshil, Sofoklo, Euripid) koje govore o ljudskoj životnoj borbi (npr. Prometej). Gilgameš, iako „dvije trećine bog, a jednom čovjek“, ukazuje na fizičku smrt, ali i pripadajući zaborav ako tijekom života čovjek nije učinio časna i zahvalna djela. U 'Epu' Gilgameš kaže: „Tko li, prijatelju moj, na nebo uziđe? / Samo će bogovi i Sunce živjeti vječno, / A čovjek – njegove su godine izbrojane / Ma što radio – u vjetar ode!“. Ljudskoj patnji i smrti prethodi nemoć „ispraznosti čovjekova života“ još od najdrevnijih iskoraka čovječanstva. Sumerska poema 'Čovjek i njegov bog' inačica je pravednog Joba, akadska poema 'Hvalit ću Gospoda mudrosti' akadska je inačica pravednog Joba; kao i kasnomezopotamska poema 'Razgovor gospodara i sluge', staroegipatski ep 'Čovjek umoran od života razgovara sa svojom dušom', tako i 'Pjesma harfista' (oko 1786.-1567. pr. Krista) i 'Druga pjesma harfista' iz grobnice Neferhotepa (kraj XV. st. pr. Krista). (Marko Višić, Književnost drevnog Bliskog Istoka, /Enuma Eliš – Gilgameš/, Naprijed, Zagreb, 1993., str. 289., 293., 305., 322., 324., 331., 341.).
 
Tako Gilgameš veli: „Što mogu učiniti, Utnapištimu, gdje ću poći? / Onaj koji slijedi iza mene, grabežljiv (pohlepan, lakom), sjedi u mojoj spavaonici. Smrt! I gdjegod mogu okrenuti moje lice, tu je on. Smrt!“. Podzemni svijet (Mezopotamije) u starije vrijeme prikazivan je kao grad sigurnosno okružen uokolo sedam zidova i sedam uzastopnih vrata. Vladari tog svijeta bili su Nergal (zvani i Meslamtea, Ugur ili Era) i njegov pratitelj Ereškigal. Ranija tradicija spominje „Velikog bika nebesa“ umjesto Nergala. Čuvar vrata Nedu drži vrata zatvorenim, dijelom zbog nedobrodošlih posjetitelja, ali uglavnom da nitko od stanovnika ne bi vrebao ('hvatao plijen') živućih. (Thorkild Jacobsen,The Treasures of Darkness, A History of Mesopotamian Religion, Yale University Press, New Haven – London, 1976., str. 207., 228.-229.).
Živi bi trebali blagovati (neradnim danom) upravo na „Dan mrtvih“ (Dušni dan) i to bi svi trebali zdušno prihvatiti kao što će sve jednog dana prihvatiti smrt.
 

Đivo Bašić

K vama ću doći

 
 
U ove hladne
Jesenske dane,
Snivajte mirno,
Svi naši dragi,
Koji životu jeste
S one druge strane.
http://www.komunalac-vrbovec.hr/wp-content/themes/komunalac/images/interaktivna-karta-naslovnica.png
U srcu i mislima,
Po danu il’ noći,
U snu il’ na javi,
Znam,
Jednoga dana
K vama ću doći.
….
Jedina  je vrjednota,
Imati svoju obitelj,
U kojoj se svi
Poštuju i vole.
Nažalost,
Česta je to spoznaja
Tek pri kraju života.
Sretni su oni,
Koji to oduvijek znaju.
Sve što mogu,
Sve što sami imaju,
Jedni drugima uvijek,
Bezuvjetno daju.
Ljepši i bolji,
Tada bi bio,
Cijeli ovaj svijet.
Za naša sjećanja,
Za svu ljubav.
Za tugu i bol,
Za odlazak
Na onaj svijet
Palimo lampaš,
Polažemo cvijet.
S vama smo svaki dan.
Mnogi vas se sjete.
Spavajte mirno.
Snivajte svoj
Najljepši san.
Hrvatska vas zemlja,
Kakti mati dete,
Tiho, nježno ziblje,
Oduvijek i za navek,
Ne samo ovaj dan.
 

Ankica Benček

Malakhov: Novi 'Orašar' bit će pravo iznenađenje

 
 
Baletna bajka ‘Orašar’ HNK-a Zagreb, u novom ruhu čiju koreografiju i režiju potpisuje Vladimir Malakhov, premijerno će na pozornici središnjeg nacionalnog teatra zaigrati 29. studenoga, a bit će to, kako je najavljeno u HNK-u, čarobno inovativno čitanje jednog od najljepših djela klasične baletne umjetnosti.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/kuxc2hkvkhfnosta2gfn.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
U povodu obilježavanja Dana hrvatskoga baleta u ponedjeljak, 4. studenoga, kada počinje i prodaja ulaznica za novog 'Orašara', HNK će otvoriti svoja vrata građanima, koji će tako moći pogledati neke od prizora nove HNK-ove produkcije slavne baletne bajke 'Orašar' u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova. Kako se ističe u najavi, građani će imati priliku prvi vidjeti dijelove novog baletnog uprizorenja popularnog božićnog baleta. Uvid u pripreme za najviše iščekivanu baletnu izvedbu sezone počinje s baletnim vježbama s pedagogom Vladimirom Malakhovim u 11.30 sati, nakon čega u 12.45 sati slijedi prikaz odabranih scena iz baleta 'Orašar'.

Ulaz na Dan hrvatskog baleta za sve građane je slobodan, no zbog ograničenog broja mjesta ulaznice za događanje moguće je preuzeti na blagajni kazališta do nedjelje, 3. studenoga, ili do popunjenja gledališta. Svaki posjetitelj moći će preuzeti maksimalno dvije karte.

Najavljujući novo uprizorenje kultnog baleta na konferenciji za novinare u foajeu HNK-a u Zagrebu, intendantica Dubravka Vrgoč kazala je kako je riječ o značajnom projektu koji određuje novu kazalištu sezonu toga teatra.
- Predstava za koju se u vrijeme Adventa u HNK-u Zagreb tradicionalno traži karta više, ‘Orašar’ nije obična predstava, nego predstava koja na neki način predstavlja zaštitni znak ovoga kazališta, rekla je Vrgoč.
‘Orašar’ je prvi put u HNK-u Zagreb postavljen 1931. u režiji i koreografiji Margarete Froman, rusko-hrvatske balerine, pedagodinje i koreografkinje koja je, kako je napomenula Vrgoč, zaslužna što postoji hrvatski balet. Posljednje je uprizorenje postavljeno 2011. u koreografiji i režiji engleskog koreografa Dereka Deana.
- Nakon osam godina, ove ćemo godine imati priliku vidjeti jednog novog i drugačijeg 'Orašara', poručila je Vrgoč.
U novoj sezoni Orašara će koreografski i režijski postaviti baletni umjetnik svjetske reputacije Vladimir Malakhov, koji je s baletnim ansamblom HNK-a Zagreb već uprizorio popularno ‘Labuđe jezero’.

Premijera će biti 29. studenoga, a zbog iznimnog interesa za tom slavnom baletnom bajkom, Vrgoč je najavila čak 20 izvedbi, s time da će se u njima izmjenjivati različite postave koje će uključivati vrhunske baletne prvake i soliste ansambla Baleta HNK-a Zagreb.

Vladimir Malakhov (1968.), ukrajinski je baletni umjetnik izrazito lirična plesnog stila i savršene plesne tehnike koji su mu priskrbili epitet jednog od najboljih plesača stoljeća. Dobitnik je prestižnih međunarodnih strukovnih nagrada, a od kraja prošloga stoljeća sve više se bavi baletnom pedagogijom i koreografijom.
Malakhov je zahvalio na pozivu i prilici za još jednu suradnju s HNK-ovim baletnim ansamblom, nakon, kako je naglasio, ‘divnog prethodnog iskustva na baletu 'Labuđe jezero'‘.
- Ovog puta želim napraviti nešto što će biti prava bajka, koju će svi koji je dođu pogledati poželjeti vidjeti ponovo. Nastojim oblikovati izvedbu tako da bude lako razumljiva široj publici, a istodobno da bude zanimljiva plesačima, da im predstavlja užitak, jer ako koreografija ne pruža užitak, onda čitava izvedba ne ide nikuda, rekao je Malakhov.

Otkrio je kako već ima u glavi gotovu kompletnu koreografiju, a u kreativnom procesu nastajanja cjelovite predstave veliku pozornost daje zasebnom radu sa svakim plesačem posebno, gdje svaku ulogu pojedinačno oblikuje poput skulpture.
- Ne ću vam reći ništa više! Kao što za Božić sve dok ne otvorite poklon ne znate što je unutra, takav će biti i naš 'Orašar' - pravo iznenađenje, poručio je.

Ravnatelj baleta Jakovina kao Drosselmeyer nakon 4 godine opet na sceni

Ravnatelj Baleta HNK-a u Zagrebu Leonard Jakovina istaknuo je kako je Malakhov velika međunarodna zvijezda, jedan od najvećih plesača i baletnih umjetnika u posljednjih 30 godina, čiji je raspored ispunjen godinama unaprijed.
- Njega dobiti u HNK Zagreb stvar je čekanja i dobroga trenutka, kazao je Jakovina, a u viziji tog istaknutog koreografa novi ‘Orašar’ središnjeg hrvatskog nacionalnog teatra bit će, kako je naglasio, postavljen ‘malo toplije’, uz kostimografsku, scenografsku ali i koreografsku estetiku određenu suvremenošću.
Ideja je, kako je rekao Jakovina, napraviti djelo koje će biti zahtjevno za plesače, koje će im istodobno dati priliku da se u njemu pronađu ali i priliku da mu daju vlastiti umjetnički dodir, zadržavajući pritom i Malakhovljevu virtuoznu koreografsku viziju.
- Posebnost HNK-ove nove produkcije bit će to što će Klara u drugome činu plesati veliki duet Šećerne vile s princem, otkrio je Jakovina, koji se tim povodom i sam odlučio ponovo vratiti na scenu nakon četiri godine pauze, i ulogom Drosselmeyera ‘zaokružiti jednu cjelinu svoje karijere’.
Otkrio je da će ‘Orašara’ igrati ukupno četiri ili pet podjednako vrsnih podjela koje će se smjenjivati kroz tri ili četiri predstave, a ideja je da se u budućnosti osigura još veći broj mogućih izvedbi toga popularnoga baleta. U ulozi Klare izmjenjivat će se Iva Vitić Gamerio, Asuka Maruo, Natalija Kosovac, Anamarija Marković i Miruna Miciu, a u ulozi princa Tomislav Petranović, Guilherme Gamerio Alves, Andrea Schifano i Simon Yoshida.
- U našem novom viđenju 'Orašara', bit će to magična i velika bajka tople atmosfere, osvježena na način da svaka osoba koja ju dođe pogledati iz kazališta izađe sretna, puna pozitivne energije, što i jest naš zadatak kao umjetnika, poručio je Jakovina.
 

Anđelka Felja

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Petak, 21/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1158 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević