Get Adobe Flash player

Ovogodišnja tema glasi: "Naša djelovanja su naša budućnost"

 
 
Svake godine diljem svijeta u više od 150 zemalja, 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, a središnje obilježavanje biti će u Rimu, gdje je glavno sjedište UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Organizacija za hranu i poljoprivredu osnovana je naime, 16. listopada 1945. godine. Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane glasi: "Naša djelovanja su naša budućnost".
https://www.hah.hr/wp-content/uploads/2018/09/web-banner.png
Stručnjaci su jedno vrijeme izvještavali o smanjenju broja gladnih ljudi u svijetu. No, danas više od 820 milijuna ljudi trpi, pati zbog kronične pothranjenosti, navodi se u najnovijem izvješću FAO-a ("Stanje prehrambene sigurnosti i prehrane u svijetu", 2018.). Nadalje, pet milijuna djece mlađe od pet godina svakodnevno umire zbog uzroka povezanih s pothranjenosti. Istovremeno, 38 milijuna djece mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu težinu.
 
Glad u svijetu bilježi rast zbog nemira i ratnih sukoba, ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama, padom gospodarstva i usporavanja gospodarskog razvoja itd. Danas 70 posto svjetske populacije živi u siromašnim ruralnim područjima gdje ovise isključivo o poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Stoga Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) ističe potrebu za „veliko otvaranje“ koje će omogućiti privatnom sektoru ulaganja u poljoprivredu uz istovremeno jačanje programa i socijalne zaštite za sve najranjivije skupine te potrebu povezivanja ruralnih područja, tj. proizvođača hrane s urbanim područjem. Dok milijuni ljudi gladuju, 672 milijuna ljudi je pretilo (gojazno), a 1,3 milijarde ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ovo se mora promijeniti.
 
Program UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu „Bez gladi“ („Zero Hunger“) želi svakom čovjeku osigurati dovoljnu količinu zdrave hrane. Stoga svi moramo raditi zajedno kako bismo svakom čovjeku bez obzira gdje on bio, osigurali zdravu i sigurnu hranu. Kako bismo ovo postigli, moramo prihvatiti novi održivi način poljoprivredne proizvodnje i života, surađivati i dijeliti / razmjenjivati znanja i iskustva. Moramo svi zajedno raditi za opće dobro. Imamo mogućnost ostvariti svijet bez gladi do 2030., poručuje Organizacija za hranu i poljoprivredu.
 
Hrvatska agencija za hranu (HAH), uz potporu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva organizirat će također nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane (izvor: www.hah.hr). Hrvatska agencija za hranu odabrala je ovogodišnju temu o doniranju hrane, jer kako ističu, to je jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji. Stoga će se u organizaciji HAH-a u Osijeku održati skup pod geslom: „Spasimo hranu!“ a govorit će se o Sustavu doniranja (hrane) u RH:  trenutno stanje, izazovi i perspektiva. Istovremeno, 16. listopada diljem svijeta održat će se i Međunarodni dan djelovanja za suverenost hrane naroda i protiv transnacionalnih korporacija. Međutim, jedan važan događaj koji se tiče budućnosti ruralnih područja, poljoprivredne proizvodnje i OPG-ova ali i hrvatskog naroda u cjelini prešućen je u Hrvatskoj.
 
Naime, Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda donijelo je 28. rujna 2018. u Genevi, Švicarska, rezoluciju kojom se usvaja deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima. Za deklaraciju glasovale su 33 države, 11 država (uglavnom iz EU-a) bilo je suzdržano – među njima i Republika Hrvatska, a tri su bile protiv.
 
Moram svakako naglasiti da su predstavnici Udruge OPG-a Hrvatske „Život“ i Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača uputili početkom lipnja 2018. otvoreno pismo predstavnicima Stalne komisije Republike Hrvatske pri Uredu UN-a, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Ministarstvu poljoprivrede s molbom za podrškom, tj. da podrže UN-ovu deklaraciju o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima. Prije glasovanja, grupa istraživača i znanstvenika, uključujući i bivšeg posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu (2008.-2014.), Olivier De Schutter, pozvali su europske države da glasuju za deklaraciju o pravima seljaka: „U Europi je u posljednjih 30 godina nestalo dvije trećine farmi, a prihodi malih poljoprivrednika jedva su dostatni za njihovo preživljavanje. Ruralna područja su ispražnjena,“ navode znanstvenici u svojem dokumentu. Usprkos tome, većina zemalja Europske unije, uključujući i Hrvatsku, su se suzdržale, izražavajući svoju zabrinutost zbog priznavanja prava na sjeme, zemlju, čistu i zdravu okolinu kao i suverenost hrane. Shvaćate li, poštovani čitatelji, svu ozbiljnost takve odluke? A za tekst deklaracije o pravima seljaka glasovale su europske države: Švicarska, Ukrajina i Portugal.
 
Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima uključuje između ostalog i prava na jednak pristup zemljištu i prirodnim resursima, prava na siguran, čist i zdrav okoliš, pravo na biološku raznolikost, pravo na hranu i suverenost hrane, pravo na lokalno tržiste i još mnogo toga. Štoviše, članak 19. kaže da seljaci imaju pravo na sjemenje, uključujući i pravo na čuvanje, korištenje, razmjenu i prodaju sjemenja sačuvanog na farmi, tj. poljoprivrednom gospodarstvu.
 
Dakako, i Njemačka je bila suzdržana, stoga je ogorčenje mnogih farmera opravdano: „Njemačka i EU često izražavaju svoju potporu za zaštitu ljudskih prava, razvoj na Jugu i obiteljska gospodarstva. No, u ovom presudnom trenutku potrebnog djelovanja, oni su se protivili deklaraciji i izolirali od međunarodne zajednice. Ovo nije razumljivo ni prihvatljivo,“ izjavila je Paula Gioia, članica njemačke organizacije pod nazivom „Radna skupina za seljačku poljoprivredu“ (Arbeitsgemeinschaft bäuerliche Landwirtschaft, AbL). Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima bit će u listopadu 2018. predstavljena na 3. sjednici Odbora Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Zatim će u studenom 2018. deklaracija o pravima seljaka ići na glasovanje i usvajanje svih zemalja članica Ujedinjenih naroda.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Bezobrazno se cere žrtvi

 
 
Znalci kažu:
Mirna integracija
Hrvatskog podunavlja
U ustavno-pravni poredak
Republike Hrvatske
Bila je pobjeda razuma.
Zar je pobjeda razumom lošija
Od pobjede oružjem ?
Bez ispaljenog metka,
Bez ijednog izgubljenog života,
Bez paleži, progona,
Silovanja i mučenja,
Okupator je trajno stjeran
U granice svojeg pašaluka.
http://hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/wp-content/uploads/2018/10/Vukovar-e1539358031439-735x388.jpg
Svaka pobjeda ima svoje žrtve.
Žrtve mirne integracije
Su plod dogovora,
Kompromisa, ustupaka,
Abolicije, jamčevine,
Temeljnih ljudskih prava,
Za sve sudionike rata,
Na obje zaraćene strane.
Čini se da se to olako shvatilo.
U izgradnji mira,
Građenju povjerenja,
Liječenju rana,
Izgradnji države,
Uspostavi punog  suvereniteta,
S političkog gledišta sve više se
Zaboravljalo tko je bio agresor.
Malo pomalo zaboravljala se
I zakopavala nedavna prošlost.
Možda je to normalno
Za one koji nisu bili i
Koji nisu danas u Vukovaru?
Nikako nije normalno,
Da se silovatelj u lice
Bezobrazno ceri svojoj žrtvi.
Da ubojica tvojeg sina,
Sjedi kraj tebe na klupi u parku,
Da rušitelj tvojeg doma,
Lijepi kaznu za parking,
Na tvoj stari auto.
S visoka i nadmeno,
Bez riječi poručuje:
Ništa mi ne možeš.
Sve to nam govori
Kako je mirna integracija
Administrativno  brzo završila.
Taj proces godinama traje.
Trajat’ će sve  dok
Zločinci slobodno i obijesno,
Vukovarom šetaju,
Kao da nikada ništa nije bilo.
Jednom tome treba stati na kraj.
 

Ankica Benček

Podsjećanje na Poljudsku svastiku i današnju utakmicu u Rijeci bez gledatelja

 
 
U tekstovima se i člancima, kojih su internetske poveznice u njemu navedene, podsjeća na one koji su odgovorni što se nogometna utakmica između izabranih vrsta Hrvatske i Engleske danas u Rijeci 12. listopada 2018. godine – tri godine i tri mjeseca nakon Poljudske svastike na utakmici između Hrvatske i Italije, kao kazna za tu diverziju igra bez nazočnosti publike tj. na praznom stadionu!
https://croative.net/wp-content/uploads/2017/10/svastika.jpg
U Rusiji nestašica herbicida pa nema ni svastike!
 
(Dijalog akademika Ante Tomića-Kanta i prof. dr. Jurice Pavičića-Che Guevare)
 
Kako to da na sedam utakmica koliko ih je ukupno izabrana  nogometna vrsta Republike Hrvatske odigrala na upravo završenom Svjetskom prvenstvu u Rusiji, na travnjaku ni jednog od stadionâ na kojima je igrala reprezentacija Hrvatske nije instaliran zloglasni nacistički simbol kukasti križ odnosno svastika, kako je to bilo učinjeno u Splitu na travnjaku stadiona u Poljudu 12. lipnja 2015. na kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo između reprezentacijâ Hrvatske i Italije? Pa moj Ante, lako je percipirati uzrok tome i dijalektički interpretirati posljedicu. Naime, i u Rusiji se u poljoprivredi za zaštitu žitarica od korova upotrebljavaju herbicidi, pa zbog velike potrošnje vlada njihova nestašica. Zbog toga što nisu mogli nabaviti herbicid koji je potreban za „ucrtavanje“ svastike u travnjak, performeri Ranko Ostojić i Zoran Milanović nisu mogli ponoviti performans iz lipnja 2015. kada su kao što je to poznato preko svoje ekipe izvršitelja instalirali svastiku na travnjaku stadiona u Poljudu!
 
A je li možda i zbog toga na upravo održanim izborima Ranko Ostojić izabran za predsjednika Županijske organizacije SDP-a Splitsko-dalmatinske županije? Da i zbog toga, jer mnogi članovi SDP-a nisu zaboravili taj umjetnički performans i ključnu ulogu koju su u njegovom planiranju, organizaciji, sigurnosno-obavijesnoj i tehničko-tehnološkoj logistici, režiji i realizaciji imali tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i predsjednik Vlade u Republici Hrvatskoj Zoran Milanović! A hoće li možda za to umjetničko djelo dobiti i odgovarajuće društveno priznanje, nagradu ili odličje? Vrlo je vjerojatno da hoće jer su uz glasnogovornika HZZO-a mr. sc. dr. Nenada Korkuta, etnologa/socijalnog antropologa dr. sc. Sandija Blagonića i psihijatra dr. med. Nenada Horvata; upravo Ranko Ostojić i Zoran Milanović glavni kandidati za nagradu „Akademik Josip Broz Tito“, koju za životno djelo dodjeljuje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti!
 
IZVORI:
 
1. www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/43-glas-hrsvijeta/43007-napokon-postoje-svi-uvjeti-za-otkrivanje-autora-poljudske-svastike
2. hrvatskonebo.com/2016/06/23/ervin-katic-godisnjica-neuspjesne-istrage-o-poljudskoj-svastici/
3. hrvatskonebo.com/hrvatskonebo/2017/03/07/l-franic-tko-upravlja-autohtonom-hrvatskom-strankom-prava/
 

Erih Lesjak

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Nedjelja, 20/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1148 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević