Get Adobe Flash player

Bez buke skinut natpis Hrvatski dom Dr. Ante Pavelić u Footscrayu, dijelu Melbournea

 
 
Ovako se evo svijet skončava
S bukom ne, već sa cviljenjem.
(T. S. Eliot, Šuplji ljudi)
 
Tek sam prije mjesec i nešto dana saznao da u Footscrayu (Melbourne) više nema Hrvatskog doma dr. Ante Pavelić, odnosno da je taj dom obnovljen ali od 2006. na pročelju stoji samo natpis Hrvatski dom – Croatian House. Na internetu se može pogledati obnovljeni dom a u unutrašnjosti doma, kod stubišta, poprsje dr. Ante Pavelića, poglavnika Nezavisne Države Hrvatske. Kako je natpis Hrvatski dom Dr. Ante Pavelić godinama bio izlika za napad na hrvatsku zajednicu u australskoj državi Victoria, a u tim napadima posebno se isticao Luis Bata Kent, zastupnik Australske radničke stranke, neki su Hrvati bili mišljenja da bi navedeni natpis bilo korisno skinuti s pročelja Hrvatskog doma. Za micanje tog natpisa ipak se nitko nije htio otvoreno zauzeti jer bi takav odmah bio proglašen “jugoslavenom”.
https://c2.staticflickr.com/8/7021/6551156925_43cfbe669f_b.jpg
Od 1976. do 2006. Hrvatski dom u Footscrayu, Melbourne, na pročelju je imao natpis Hrvatski dom Dr. Ante Pavelić
 
Domom su upravljali Australsko-Hrvatsko društvo i Hrvatski oslobodilački pokret. Dom je bio otvoren svim Hrvatima i hrvatskim organizacijama nepolitičkim ali i političkim među kojima su bile i organizacije kritične prema vodstvu Nezavisne Države Hrvatske. U Domu su se održavali sastanci Hrvatskoga međudruštvenog odbora na kojima se raspravljalo, donosilo i provodile odluke od općeg interesa za hrvatsku zajednicu u Melbourneu pa i šire od toga kao npr. uvođenje hrvatskog jezika kao jednog od maturalnih predmeta. Odluke su se donosile demokratski, većinom glasova. Predstavnici organizacija su imali pravo poslati po dva predstavnika. AHD I HOP, su prihvaćali rezultate glasovanja i kad se nisu slagali s nekim odlukama.
 
Tko je i kada predložio i odlučio da se na pročelje Hrvatskog doma u Footscrayu stavi natpis Dr. Ante Pavelić, nije mi poznato. U hrvatskoj zajednici je kolao glas da je takav natpis predložio neki, navodno, suradnik Udbe. Nisam čuo tko bi bio taj navodni suradnik Udbe. Na koga se sumnja sigurno zna netko od bivših vjećnika HOP-a i AHD-a. Nisam se raspitivao tko je predložio i donio odluku o skidanju s pročelja Doma natpis Dr. Ante Pavelić. Jedan Hrvat iz Melbournea prošli tjedan mi reče da je predsjednik Franjo Tuđman, prigodom posjeta Australiji i susreta s Hrvatima u Melbourneu glasno pozvao da mu se javi Ivica Kokić, predsjednik AHD-a. Nije mogao čuti što je Predsjednik govorio Ivici Kokiću. Samo je vidio da mu je predsjednik dosta dugo nešto govorio a da je Ivica Kokić šutio. Možda je predsjednik tada sugerirao da se sporni natpis skine a moguće da je to zagovarao i general Mile Ćuk koji u Melbourneu ima bliskog rođaka Jozu Ćuka, vrlo aktivnog vijećnika HOP-a, pretpostavljam i člana AHD-a.
 
Vjerojatno je uz stubiište u Domu postavljeno poprsje dr. Ante Pavelića kao kompenzacija za skidanje natpisa s pročelja doma da ne bi došlo do pobune i neželjenih posljedica. Je li bilo kakvih buna ne znam a ako ih je bilo, nisu bile uspješne. Natpis više nije vraćen na pročelje Doma. Ovo što se sada događa u Hrvatskoj u svezi s spomen pločom poginulim hrvatskim braniteljima u Jasenovcu, ima tek neke sličnosti s odnosima prema natpisu Hrvatski dom Dr. Ante Pavelić.
 
Ni u Melbourneu stvarno većina Hrvata nije smatrala ostvarivim Nezavisne Države Hrvatske u granicama koje su bile prikazivane po iseljeničkim medijima. Poglavnik više nije bio među živima a nitko od njegovih nasljednika nije pokazao željene liderske sposobnosti. Meni se čini da je velika večina željela tek ostvarenje suverene, demokratske Hrvatske. Čak i u emigraciji neki su, kao npr. Ivo Korsky i Ivan Oršanić zagovarali dvije savezne države: Hrvatsku i BiH. Intimno su mnogi Hrvati rođeni izvan tzv. avnojevskih granica Republike Hrvatske priželjkivali i nada li se ostvarenju Hrvatske u granicama Banovine Hrvatske.
http://3.bp.blogspot.com/-CnXVezXJVzM/VlOdlYJYV_I/AAAAAAAAGjM/YJpNZ4k2atM/s1600/1%2Bexterior.jpg
Godne 2006. maknut je natpis Hrvatski dom Dr. Ante Pavelić. U renoviranom Hrvatskom domu, Poglavnikovo poprsje postavljeno je skoro pod stubište Hrvatskog doma.
U kutu, nikomu na putu.
 
Hrvati su prosvjedovali protiv Jugoslavije ne niječući drugim narodima bivše države pravo na njihove suverene države. Sjećam se jednih prosvjeda u Hrvata u Geelongu. Kad su neki počeli napadati one koji su došli slaviti 29. novembra vičući: “Cigani, cigani”, Jozo Pavlović, vijećnik HOP-a im je rekao neka ne viču cigani cigani. Kako mu na um nije palo što bi mogli vikat, rekao je neka viču jugoslaveni, jugoslaveni. Jer je za Hrvate bila najveća uvrjeda kad bi ih netko nazivao jugoslavenima, Pavlović je zaboravio da oni protiv koji smo mi Hrvati prosvjedovali takve povike ne smatraju uvrjedom.
 
Kad sam 15. siječnja 1991. iz Melbournea krenuo za Hrvatsku, sa mnom je poletio samo Frane Peričić ali ni on nije bio ustaša, nego domobran. Ako je i bio koji ustaša u Australiji, taj 1991. više nije bio sposoban za oružanu obranu Hrvatske. Sve je to bilo poznato svima koji su to htjeli znati kao što je svima poznato da spomen ploča hrvatskim brantieljma, pripadnicima HOS-a stvarno nema znakovlje iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. Hrvatski grb na spomen ploči ne počinje bijelim nego crvenim poljem. Poginuli su braneći Hrvatsku zajedno s drugim pripadnicima Hrvatske vojske. Vjerojatno mnogi ne znaju da je uzelo dosta napora da pripadnici HOS-a dobiju status branitelja. Jednom prilikom pozvao me Ivan Milas, tada pomoćnik ministra obrane, na dogovor s Antom Đapićem o priznavanju statusa pripadnika HOS-a. A treba znati da su u HOS odlazili i neki maloljetnici koje je Hrvatska vojska morala odbiti i neki stariji ljudi koje HV nije smatrao zbog godina prikladnim za oružanu obranu.
 
Velika galama za skidanje spomen ploče poginulim braniteljima u Jasenovcu,  ima za cilj razbiti vladajuću koaliciju i osvojiti vlast na izvanrednim izborima. Da su inicijatiori galame imali za cilj samo uklanjanje ploče, bili bi se mirno dogovorili s vladom i predstavnicima HOS-a koji su spomen ploču postavili. Ako su Hrvati u Melbourneu skinuli sa svog doma natpis Hrvatski dom dr. Ante Pavelić još 2006., moglo se pretpostaviti da mirnim putem može biti dogovorena izmjena ili premještaj spomen ploče hrvatskim braniteljima u Jasenovcu.
 
Predsjednik vlade morat će donijeti odluku u interesu cijele nacije. Izvanredni izbori bili bi veliki gubitak vremena, novca i zaustavljanje poslova u tijeku. Bila spomen ploča izmijenjena pa ostavljena u Jasenovcu, bila potpuno zauvijek uklonjena, ne će promijeniti ničija uvjerenja. Retorika će biti žešća. Ako je itko dobitnik u cijelom ovom slučaju, to su hrvatski branitelji, pripadnici HOS-a. Njima je ugled porastao. Sa spomen pločom u Jasenovcu ili bez ploče, poginuli branitelji HOS-a, sigurno ne će biti zaboravljeni.
 
Možemo se nadati da dalje od toga ne će ići. Koliko mogu razabrati, žestoki zahtjevi za micanje spomen ploče odmah, uspjeli su dio, inače mirnih državljana Hrvata, okenuti protiv premijera jer drže da previše popušta pritiscima. Protiv premijera javljaju se i neki iz bivše hrvatske političke emigracije koji su pristali na skidanje natpisa Hrvatski dom Dr. Ante Pavelić s Hrvatskog doma u Melbourneu.

 

Branko Barbić

Bošnjaci poručili načelniku: "Niste vi nikakvi Hrvati, Hrvati su u Hrvatskoj..."

 
 
SDA ne odustaje od pokušaja da od Kiseljaka napravi “grad slučaj”. Takvi pokušaji, koji traju godinama, aktualizirani su ovih dana, pred početak nove školske godine, kada je u režiji te stranke, uz potporu ekstremnoga dijela Islamske zajednice, organiziran prosvjed roditelja i učenika Osnovne škole “Kiseljak 1” Bilalovac, piše Večernji list BiH. Povod pomno režiranom “događanju naroda” bio je navodni nedostatak školskog prostora, točnije sportske dvorane za potrebe učenika spomenute škole koja radi po bošnjačkom planu i programu. Da razloga za prosvjed nije bilo, potvrdili su nam predstavnici Osnovne škole “Kiseljak” koja, zajedno s OŠ “Kiseljak 1” Bilalovac dijeli školsko dvorište.
http://slivrijekebosne.org/HOME/Kiseljak/Mladen%20Misuric%20-%20Ramljak%20Kiseljak.jpg
Mladen Mišurić Ramljak
 
Naime, sukladno raspoloživim terminima, Vitka Grgić, ravnateljica OŠ “Kiseljak”, učenicima bošnjačke škole osigurala je termine u dvorani, ali, iz samo njima znanih razloga, učenici ih u većini slučajeva nisu koristili. Osim dvorane koju nisu redovito koristili, Vijeće roditelja pred početak nove školske godine traži i dodatnih šest učionica jer su u prostorima koje koriste organizirali i nastavu za učenike Srednje mješovite škole “Zijah Dizdarević” iz Fojnice uvodeći do sada nepoznat pojam u pedagoškoj praksi – “osnovnu i srednju školu pod jednim krovom”. Pod izgovorom da im je krov postao tijesan, odlučili su tražiti dodatan prostor od OŠ “Kiseljak”.
 
U cilju ostvarenja navedenih zahtjeva, u školskom dvorištu ovih se dana okupilo nekoliko stotina roditelja, ali i učenika bošnjačke nacionalnosti, čelnika SDA i Islamske zajednice, a nije nedostajalo ni bošnjačkih medija kojima je prosvjed predstavljen kao segregacija u obrazovanju čije su žrtve, naravno, Bošnjaci. Maske su, međutim, vrlo brzo pale te je navodna žrtva pokazala jasno što misli o drugom i drugačijem. “Niste vi nikakvi Hrvati, Hrvati su u Hrvatskoj”, poručila je jedna od majki načelniku Kiseljaka Mladenu Mišuriću Ramljaku koji je svojim dolaskom na prosvjed pokušao smiriti strasti i pomoći u pronalasku najboljeg rješenja.
 
“Ja sve ovo nisam doživio kao uvrjedu meni osobno, već svim Hrvatima. Ovo je negiranje postojanja cijelog jednog konstitutivnoga naroda”, kazao nam je načelnik Kiseljaka. Uvrede načelniku te konstantno politiziranje početka gotovo svake školske godine u Kiseljaku oštro je osudilo Predsjedništvo Općinskog odora HDZ-a BiH Kiseljak. “Smatramo kako je krajnje nekorektno i neprihvatljivo da na jednom takvom sastanku, legalno i legitimno izabranom načelniku svih naroda i građana općine Kiseljak budu izrečene brojne uvrede i ispolitizirane poruke od sudionika skupa na kojem su, između ostalih, bili i glavni imam Kenan ef. Bajrić, inače i predsjednik Vijeća roditelja, te ravnatelj škole Nermin Merhemić koji je i predsjednik Medžlisa IZ Kiseljak.
 
Vrijeđanje načelnika Mladena Mišurića Ramljaka išlo je do te mjere da je njemu osobno, a i narodu koji predstavlja, uskraćeno smatrati se Hrvatima te poručeno da, kao takvi, mogu jedino ići u Hrvatsku!”, stoji u reagiranju OO HDZ-a BiH Kiseljak. Predstavnici HDZ-a BiH u Kiseljaku oštro su osudili i nazočnost školske djece na očito do kraja ispolitiziranom skupu te poručili kako čvrsto stoje iza svakog poteza načelnika Mišurića Ramljaka te OV-a Kiseljak koji, sukladno svojim mogućnostima, nastoje poboljšati uvjete rada u svim školama na području općine Kiseljak iako je školstvo u nadležnosti županija. “Neprihvatljivo je dahrvatski narod u BiH, kao jedan od konstitutivnih, i dalje mora trpjeti ovakve napade i negiranje svoje opstojnosti. Nadamo se kako će nadležne institucije pronaći krivca i za javno poticanje bojkota nastave u sve četiri škole koje rade po bosanskom planu i programu na području općine Kiseljak”, poručili su iz OO HDZ-a BiH Kiseljak.
 
Najavljeni bojkot nastave i novi prosvjedi Vijeća roditelja bošnjačke djece u Kiseljaku, nakon opstrukcija u izboru predsjedatelja OV-a i provedbe rezultata lokalnih izbora, očito su novi pokušaj da se od Kiseljaka napravi “grad slučaj”.
 

https://www.jabuka.tv/bosnjaci-porucili-nacelniku-niste-vi-nikakvi-hrvati-hrvati-su-u-hrvatskoj/

U daytonsku BiH unijeli smo Herceg Bosnu a izašli kao paket Federacije BiH

 
 
Razgovor s dr. Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i hrvatskim članom Predsjedništa BiH.
https://www.hercegovina.info/img/repository/2014/10/medium/image00001_29175800.jpg
• Ovih dana se obilježava 24 obljetnica uspostave Hrvatske republike Herceg Bosne. Smatrate li da bi BiH danas bila i pravednija i funkcionalnija država da je Herceg Bosna ugrađena u Daytonski sporazum? Jesu li Hrvati pogriješili što su je se odrekli?
- Čestitao sam javno, a najprije mi dozvolite da to ponovo učinim - čestitam svima 24. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg Bosne. Prije 25, 26 godina razmišljali smo kako zaštititi poziciju hrvatskog naroda. Uspostava Herceg Bosne neosporno je jedan od najznačajnijih datuma novije hrvatske povijesti. Ovaj projekat uveliko je doprinjeo da smo mi još uvijek danas narod, politički narod koji želi dobiti institucionalnu jednakopravnost. Kroz taj projekat smo mi ne samo zaštitili hrvatski narod nego skrbili i o svima onima koji nisu pripadnici hrvatskog naroda na prostoru gdje je djelovala HR HB i njene institucije. Kako ekonomske tako gospodarske, političke, vojne, policijske. Tako da s te strane. Ja mislim da je izvučen jedan optim u tom vremenu. Ono što je bila jedna velika grješka po meni ali je i ona imala svoj sadržaj i svoju potrebu da smo se odrekli Herceg Bosne kao uređenja odnosno mi smo u daytonsku BiH unijeli Herceg Bosnu a izašli smo kao paket Federacije BiH sa vrlo oskudnim elementima zaštite hrvatskog naroda.
 
S Daytonom izgubili smo sve!
 
• SDA je osudila obilježavanje obljetnice Herceg Bosne tvrdeći kako je ona bila zločinačka. Kako komentirate takve kvalifikacije?
- Naravno rat je užasno vrijeme i gdje se god on događa žrtve su uvijek popratni dio ratnih događanja pa naravno i sve ono što ne ide na čast onima koji prave različite oblike zločina na svim stranama. Ali ono što nikad ne ću prihvatiti je da netko Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu označava kao zločinačku organizaciju ili sve ono što nije bilo dobro u tom vremenu i na tom prostoru izolira od događanja u širem okruženju osobito u prostoru kojeg je pokrivala i vlast Republike srpske kako god da se zvala u tom vremenu i vlast takozvane Armije RBiH na području Republike BiH koja je vrlo jasno imala definirana taj prostor koji je evidentno bio podjeljen na tri dijela. Ja bih rekao čak i na više.
 
• Hrvati su se odrekli Herceg Bosne da bi gradili Federaciju BiH. Nije li to gotovo pa nemoguća misija kada im se danas osporava i minimum onog što je pravo jednog suverenog i konstitutivnog naroda - da biraju svoje političke predstavnike, da imaju svoj javni rtv servis?
- To je ono što sam kazao. U daytonskom sporazumu smo mi imali vrlo jasno artikulirane odnose ali je evidentno da je taktika onih koji su pravili taj sporazum bila napravite jedan korak pa ćemo vremenom lagano dovesti u poziciju jedan konstitutivan narod da u organizaciji tri naroda, dva entiteta da bude višak. I to se činilo u ime politike bošnjačkog naroda i jedne stranke. Da bi danas kazali pa ne ćemo mi dozvoliti Hrvatima da biraju svoje predstavnike. I sada, naravno, taj instrument se olako ne ispušta iz ruka i to pokazuje neodgovornost političkih predstavnika najbrojnijeg naroda u BiH. Nisu svjesni da ta brojnost ili instrument koji dobijete, neko pravo je ogroman teret. I ako ga ne koristite na isti način možemo proći kao i devedesetih godina. Ne može se jednom narodu nametati rješenje bez obzira radi li se o rješenju koje proizlazi iz izbornog zakonodavstva ili puno drugih aspekata kojim prepoznajemo jedan narod kao konstitutivan.
 
Imat ćemo pravo birati svoje predstavnike
 
• Za to vrijeme sve više Hrvata napušta BiH.
- Istina. Odlaze danas ne samo Hrvati nego i Srbi i Bošnjaci iz BiH. Zato moramo izgraditi instrumente kako se zaštititi  u izbornom zakonodavstvu da birate svoje predstavnike da vam to nitko ne daje, to vam jednostavno pripada, da imate jedan rtv sustav koji će osigurati potrebu da se informirate i da predstavljate svoj narod u toj javnoj komunikaciji. Kako riješiti još bezbroj drugih pitanja, kako bi ukupan ambijent za život u BiH bio bolji kako bi ljudi počeli vjerovati u državu BiH kao u svoju domovinu. Vjerujem da ćemo 22 godine nakon Daytona znati uravnoteženu politiku voditi i izboriti se za svoje pravo, a to je minimum prava koje danas ima svaka manjina u bilo kojem europskom demokratskom procesu. Znači kako birati svoje predstavnike. Dakle hrvatski narod će imati pravo birati svoje predstavnike u klubu Hrvata Doma naroda, svog hrvatskog člana Predsjedništva imat će pravo na javni rtv kanal. To je nešto što je zadatak ove vlasti u ovom ciklusu.
 
• Vi ste nepopravljivi optimist. S druge, pak strane vaš kolega u Predsjedništvu BiH i lider SDA kaže kako namjerava tražiti alternativu HDZ-u i kako će se, kako je rekao ta alternativa morati dogoditi. Kako ste protumačili njegovu izjavu?
- On je to rekao, možda, na kraju balade. Taj koncept živi već dugo vremena. Pripreman je kandidat u ime Hrvata i protukandidat, konkretno meni, davao se novac za to, na određenim prostorima se vodio marketing za te ljude i tako dalje. Znači to je jedna trajni proces. Ne će se olako oni odreći mogućnosti da biraju umjesto Hrvata i formiraju vlast bez predstavnika Hrvata. Ja komuniciram s gospodinom Izetbegovićem. Na tu temu smo pričali već pet ili šest puta u zadnji šest ili sedam mjeseci. Ono što je proteklih dana izašlo u eter, što je nedvosmisleno kazano, praktično se radi bar zadnjih 10 mjeseci. Vrlo sam mu jasno kazao da neće ići, da naše partnerstvo dolazi u pitanje. Rekao sam mu HDZ i stranke okupljene oko HNS-a će uvjerljivo dobiti izbore, uvjerljivije nego ikad dosada ali nam ti nećeš ili takvi kao ti nećete nam birati predstavnike niti ćete nam vi tražiti alternative kao što ste do sada radili.
 
Dakle, hrvatski narod će za sebe odlučiti a oni će nastaviti dalje s tim da budemo načisto - oni nemaju danas drugog izbora jer je politika koju vode pomalo gubitnička i moj je stav bio prema svom kolegi da je to put u propast, što je meni iskreno žao jer sam mislio da HDZ i SDA mogu imati jedno strateško partnerstvo. U jednom trenutku smo tražili rješenja za izborno zakonodavstvo i za puno drugih ključnih životnih pitanja dok je evidentno sve skupa rađeno s druge strane da vrijeme prođe tako da ja ne brinem brigu koju danas brine lider SDA. Ja brinem kako zaštiti područje hrvatskog naroda i u tome ćemo uspjeti kako time zaštititi i Bosnu i Hercegovinu kao državu. Jer oni koji su mislili da u ime nas mogu birati podcijenili su činjenicu da bez hrvatskog naroda ne će biti ove države.
 
Bez izbornog zakona dobit ćemo drugi 'slučaj Mostar'
 
• Vi, a i ostali hrvatski dužnosnici uporno ponavljate da se vlast u Federaciji, a i na razini BiH ne će moći uspostaviti bez izmjena izbornog zakona. No Izetbegović, kao i dužnosnici SDA, ali i drugi bošnjačkih stranakatvrde suprotno; da se ne će dogoditi ništa dramatinčno da će se vlast uspostaviti izbori održati i bez izmjena izbornog zakona. Kako to planiraju učiniti?
- Jedina realnost danas je promijeniti izborno zakonodavstvo, osobito odredbe koje Ustavni sud BiH stavio izvan snage. U suprotnom će se dogoditi Mostar. Isti taj Ustavni sud je stavio izvan snage izborna pravila za Mostar i više izbora u Mostaru nema. Sad imamo odredbe koje se tiču konstitutivnosti u Domu naroda, preinačeno i na Predsjedništvo BiH. Drugim riječima ako te stvari ne popunimo i vrlo jasno ne definiramo kako provesti izbore i implementirati rezultate jasno je da izbora ne će biti. Ja isto tvrdim da se ne će ništa dramatično dogoditi, da ćemo mi u ovoj godini imati izbore koje ćemo napraviti.
 
• Ali na čemu temeljite taj optimizam gospodine Čoviću ako bošnjački dužnosnici jasno kažu da oni neće prihvatiti izmjene izbornog zakona, na način da se osigura ono što HNS traži, dakle legitiman izbor izaslanika u federalni Dom naroda?
- Nije prvi put da sve bošnjačke stranke i SDP i DF i ne znam kakvi drugi savezi i SDA i SBiH imaju identičan stav kad se dođe do nekog pitanja kojeg oni promatraju kao bošnjačko nacionalno pitanje, što je za njih kanal na hrvatskom jeziku. Za njih je bošnjačko nacionalno pitanje i onemogućiti izbor legitimnih predstavnika naroda, pa su potegli u Domu naroda vitalni nacionalni interes. Isti stav bio je oko izbora u Stocu, a ja sam, ako se sjećate tada rekao da će izbora u Stocu biti da će biti održani po najvišim standardima i da će ova naša koalicija pobijediti. Evo, Bog dao da je pobijedila. Uvjeren sam da će se to isto dogoditi na općim izborima. Jasno je da će se morati naći adekvatan broj Bošnjaka koji će prihvatiti ova ili neka druga rješenja. Mi smo do kraja tolerantni, samo je princip u pitanju - da jedni drugima ne biramo predstavnike.
 
Čak je i ovo HNS-ovo rješenje ustvari prijedlog SDA kojeg smo mi prihvatili upravo zato da bi lakše prošlo. To je evidentno s njihove strane. Čak su i montirali kasnije da to nije njihov prijedlog. Dakle, mi idemo otvorenog stava u taj proces u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Svi oni koji misle da neke stvari treba popraviti, neka predlože te popravke, ali na vrlo jasnom načelu da hrvatski narod bira klub Hrvata, isto mislim i za Bošnjake i za Srbe. I dok god postoji hrvatski član Predsjednitšva, po logici stvari, trebaju ga birati Hrvati. Kakav istrumentarij naći da se to dogodi, mislim da je to stvar vještine dogovora. Ja sam optimističan, jer samo oni koji žele srušiti ovu državu, koji žele napraviti krizu, a to nije baš lako danas napraviti, nije ovo vrijeme 90-ih godina, mogu odbijati izmjene izbornog zakona, na spomenutim načelima.
 
• Da zaokružimo ovu temu još jednim pitanjem. Ukoliko, ipak ne bi došlo do izmjena Izbornog zakona, a vlast u Federaciji se, po treći put, pokušala formirati na nezakoniti način, bez oni koji predstavljaju većinsku volju hrvatskih birača, kako će te postupiti? Gospodin Karamatić, predsjednik HSS-a BiH, spominje reaktiviranje Herceg Bosne, gospodin Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH kaže da bi to značilo “prelazak Rubikona”, najavljuje izvanredno zasjedanje sabora.
- Sasvim sam siguran da smo našli vrlo jasnu koncepciju organizacije koju treba načiniti da ovaj proces završi svoj put. Naravno bilo bi glupo da nemamo odgovor za neka drurga rješenja, ali sad javno komunciirati što je odgovor B, što C, ili D, ako nešto ne bude mislim da bi bilo politički naivno. Imamo puno opcija kako u drugoj varijanti djelovati. U svakom slučaju, hrvatski narod se više ne će nikada dovesti u pozicuju da drugi odlučuju o njegovoj sudbini, bez obzira koji je segment života u pitanju. Previše je žrtava bilo s hrvatske strane, naravno bilo ih je i s druge i treće strane, da bi to mogao bilo tko danas zanijekati i dovesit svoj narod i sebe u poziciju da kažemo da smo nešto politički pogriješili.
 
Ne, upravo obrnuto, gradimo svoju državu koja mora biti europska sa svim tim vrijednostima, bez obzira tko se ne će složiti s tim vrijednostima. U takvoj državi želimo osigurati do kraja ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda. Mi danas imamo ogroman potencijal uz sve ove odlaske, iskušenja koje imamo da je to jedna ogromna obaveza pred našim vodstvom. I, druga stvar, svi su svjesni da ovakva država više funkcionirati ne može. Mi ćemo morati nakon izbora 2018. godine napraviti reorganizaciju kojeg oblika koje forme na užem ili širem području ali opet ne narušavajući ovo rečeno.

(hms.ba, http://www.hdzbih.org/node/1715)

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Ponedjeljak, 22/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1008 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević