Get Adobe Flash player

U predmet Građanski odgoj i obrazovanje treba dodati vrlo bitne domene: građanska kultura, ljudske vrline te hrvatska kultura i tradicija

 
 
Predlažem da u predmetu Građanski odgoj i obrazovanje, uz predložene domene koje se mogu integrirati u jednu, postoje dodatne, vrlo bitne domene: građanska kultura, ljudske vrline te hrvatska kultura i tradicija.

Miroslav Furić
 
1. Građanska kultura. Moderno vrijeme preplavilo nas je površnim, hedonističkim i dezintegrirajućim elementima. Ne smije se odstupati od etike i kulturnih običaja ovog prostora. U glazbi valja isticati vrijednosti kvalitetnih melodija i uzdizati divovska dostignuća (primjer Bachove mise u B-molu ili suvremene Mise L. Bernsteina). Klasično slikarstvo mora biti sljedeća važna komponenta u građanskoj kulturi (od Giotta do Kandinskog). Mi smo preplavljeni polu-pornografskim uradcima „estrade“ u kojoj gola bedra i polugole dojke i stražnjice potiču niže ljudske instinkte. Na to se naljepljuju primitivne melodije s tri durska akorda i eventualno jednim sept-akordom, a tekst bi trebao izazvati zgražanje svojom prazninom. Tome se mora suprotstaviti isticanjem vjekovima nakupljanih kulturnih vrijednosti. Organizirano posjećivanje koncerata i izložbi s adekvatnim tumačenjem sadržaja izvjesno doprinose građanskoj kulturi. Moramo oživjeti pristojnost na ulici (poštivanje starijih, a posebno hendikepiranih). Građansko ponašanje u prometu jest bitno. (U SAD-u se osobito naglašava obrambeni stil vožnje.) Danas toleriramo agresivnu vožnju (po mojoj procjeni opasniju od starog ili alkoholiziranog vozača). Tolerancija, pa i očekivanje tuđih pogrešaka, važne su za harmoničnije funkcioniranje ljudske zajednice. Građansko poštenje jest kamen temeljac uspješnih civiliziranih zemalja. Utaja poreza u Americi se smatra visoko neetičnim djelom. U Americi studenti osuđuju prepisivanje na ispitima. Varanje na svim stupnjevima društva uneseno je u široke slojeve Brozovom parolom „Snađi se druže“ ili njegovom potrebom „nadrastanja pravnog poretka“. Te tragične devijacije tijekom pedeset godina totalitarnog poretka stekle su vrstu prešutnog prihvaćanja. Koliko bi nam bio bolji BDP da građanin savjesno prijavljuje svoje prihode? Američki konobari dužni su prijavljivati svoje napojnice… Hrvatska mora razvijati svijest da ovo nije tuđinska država, koju treba sabotirati, nego građanski korektnim ponašanjem zapravo pomagati jedni drugima. Razularenost gomile na „koncertima“ i sportskim terenima može se represivno umanjiti. Ipak, temelj takvog ponašanja dolazi iz odsutnosti komponente u građanskom odgajanju.
 
2. Ljudske vrline. Skladno funkcioniranje civilizirane ljudske zajednice postiže se sinergijom zakonske regulative i etičke komponente ugrađene u običaje pojedinaca. Neke od njih direktno spominjem, no lista se može proširivati. Pravedno postupanje građana i očekivanje pravednog donošenja odluka u sudskim procesima bitna su okosnica društva. Trenutno mediji kreiraju atmosferu da novac putem lukavih odvjetnika može svakog osloboditi. Taj osjećaj treba se suzbiti. Odgojem moramo jačati orijentaciju prema pravednosti (koliko nas god uvjeravali da pravo i pravda nisu iste kategorije). Građansko poštenje mnogo pomaže suzbijanju devijantnih pojava: povratak nađenog, istinito svjedočenje, pomoć bližnjemu, služenje drugima, osuda laži psovki i prijevare, milosrđe i opća ljudska solidarnost moraju naći svoje mjesto u građanskom odgoju.
 
3. Hrvatska kultura i tradicija. Američka kuća i švicarska kuća vrlo često imaju na travnjaku jarbol s nacionalnom zastavom. Pjevanje himne na početku školske godine podsjećalo bi učenike na zajedništvo unutar malog naroda, koji je tek nedavno dobio međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Od samog početka hrvatska himna ujedinjavala je naš narod. Bila je polu-zabranjivana, ali je u narodu ostala kao iskra koja je očuvala ideju o našoj samobitnosti. Patriotizam nije mržnja prema drugom i drugačijem, ali definitivno potiče pozitivne osjećaje zajedništva pa i empatije. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost i njihova najvažnija međunarodna dostignuća s ciljem da ju učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Hrvatska kultura postoji tisuću godina. Površno spominjem Gundulića, Sorkočevića, Bukovca… kao vrhove naših kulturnih dostignuća. Slično postoje znanstvena imena koja počinju s Boškovićem, a slijedi niz svjetski prepoznatih imena. Mladi hrvatski građani mogu tako imati uzore za vlastite težnje i nastojanja nastavka stvaranja na tradicijama velike hrvatske kulture s milenijskim korijenom. Hrvatska je kultura kroz povijest pronosila zajedništvo naroda. Na njenom poznavanju naša djeca moraju odrastati s ponosom i težnjom da svojoj domovini doprinesu maksimalno. Kroz život me vodila Kennedyjeva misao: „Ne pitaj što domovina može učiniti za tebe, pitaj što ti možeš učiniti za nju!“.
 

Prof. emer. Miroslav Furić (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Jasna Vojnić: Nadam se da ćete gorko zaplakati zbog svega što radite...

 
 
Hrtkovčanin Branimir Miroslav Tomlekin, koji nakon progona svih Hrvata iz toga dijela Srijema sada živi u Novome Sadu, vjerni je i uporni pratitelj i pazitelj svega što rade subotički Hrvati posljednjih godina. U tom praćenju njihova rada stalno nailazi na nepravilnosti, preglasavanja i nepravde. Branimir Miroslav Tomlekin tvrdi i dokazuje kako subotički Hrvati – koji su se inače podijelili na one koji se ponekad potiho deklariraju Bunjevcima Hrvatima (ali rijetko Hrvatima Bunjevcima) i one koji za sebe kažu da više nisu Hrvati, nego Bunjevci – jako dobro žive od toga, po njemu, lažnoga bunjevačkog "hrvatstva". S druge strane, oni koji otvoreno govore da više nisu Hrvati nego da su Bunjevci, uglavnom svoje izdajničpko napuštanje hrvatstva dobro naplaćuju od Beograda. No, ne prolaze oni baš tako dobro, puno bolje prolaze oni drugi, tzv. bunjevački Hrvati, koji dobivaju pomoć i iz Beograda i iz Zagreba. Koriste novčanu pomoć iz zagrebačkih i beogradskih jasala. I zbog toga što revno prati sve ono loše što se događa prema Hrvatima u Srbiji Branimir Miroslav Tomlekin nailazi na neugodnosti, pa i prijetnje. Zadnju prijetnju dobio je od Jasne Vojnić, nositeljice izborne liste „Hrvati zajedno“ na kojoj su izabrani svi sjevernobački Hrvati, iako su hrvatska manjina u Srbiji, a osim njih nije nitko izabran iz Srbije ili Beograda, gdje još uvijek živi najviše Hrvata u Srijemu. Pogledajmo prijetnju Jasne Vojnić i odgovor Branimira Miroslava Tomlekina:
https://i.ytimg.com/vi/eOvZq9g3wi8/maxresdefault.jpg
Jasna Vojnić
 
»From: Jasna Vojnić <Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.   
To: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
18.11.2018. 7:34 AM
Nadam se da ćete gorko zaplakati zbog svega što radite...
No virus found in this message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 2015.0.6201 / Virus Database: 4739/13672 - Release Date: 12/30/16
Internal Virus Database is out of date.«
 
»Poštovana gospođo Vojnić,
u životu nisam ništa nečasno uradio pa mogu časno i umrijeti. Ako je ovo prijetnja, gora je od one koju smo ja i mati doživjeli u našoj kući u Hrtkovcima 1992. godine. Ako je osvetnička kletva, još više ne priliči budućoj predsjednici HNV-a. A ako je želja, zakasnili ste, jer mi Hrtkovčani gorko plačemo već ravno sto godina. Pročitajte moju knjigu „Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela“.
Srdačan pozdrav.
Branimir Miroslav Tomlekin« (h.f.)

U zabludi su svi koji misle da će se Ivici Todoriću suditi

 
 
U Teleskopu Dražena Ćurića povratak i reagiranje iz egzila privedenog Ivice Todorića našem pravosuđu psihologinja Mirjana Krizmanić je prikazala kao da je, tako se finije kaže, u sukobu identiteta. Njena prosudba djelomično asocira na psihijatre koji su i sami bolesni ili onako kako je prikazano u kultnom filmu: „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ Miloša Formana prema djelu Kena Keseya.
https://www.konzum.hr/var/plain_site/storage/images/o-konzumu/novosti/radno-vrijeme-konzum-prodavaonica-za-blagdan-svih-svetih/41469352-1-cro-HR/Radno-vrijeme-Konzum-prodavaonica-za-blagdan-Svih-svetih_article_full.jpg
Nije u pitanju psihološki profil ponašanja Ivice Todorića. Nema tog stručnjaka koji može dati njegovu, da ne kažem psihijatrijsku, dijagnozu. Ponašao se točno onako kako je to godinama radio uvjeren da radi najbolje što može u državi koja je stvarana na civilnim žrtvama rata srpske agresije i na žrtvama branitelja koji su braneći domovinu ginuli ili ostajali bez dijelova tijela, a da pojma nisu imali kakvu će državu dobiti. 
 
Profil lika i djela Ivice Todorića može biti pogled iz različitih kutova. Blagajnice ili zaposlenici Konzuma nemaju isti pogled kao što ga ima onaj koji ga je zadužio robom baš kao što zajmodavac, dobavljač trgovačke konkurencije ili burzovni mešetar ne gleda Todorića kao kreatora trgovačkog uvozno-izvoznog carstva u čijem su zaduživanju bez pokrića sudjelovali subjekti umreženih interesa na jednoj strani što je započeo, kako je svojim filmom „Gazda“ prikazao Juričan slavljem u vlaku, a završio knjigom Martine Dalić: „Agrokor: slom ortačkog kapitalizma“ na čijoj su promociji bili tko? Kritičari Ivice Todorića ili autorice djela?
 
U zabludi su svi koji misle da će se suditi Ivici Todoriću ili su još u većoj zabludi oni koji ne shvaćaju da je Ivica Todorić logični sljednik procesa svih naših privatizacija u kojima je tek na vrhu uspješnog privida dokazana katastrofa u kojoj je prvo u ratu izginula naša mladost u obrani domovine, a zatim se mladost njihovih potomaka iseljava iz države obranjene domovine koja nije u stanju opravdati žrtve rata. Todorić će uvijek snagom argumenata dokazati, recimo, da je bolje što je dobio vukovarsko poljoprivredno dobro za jednu kunu nego da je, zaduženo dobro, propalo. Nitko međutim, zbog toga ne će reći koliko se on obogatio sa svim što je dobio, a koliko je osiromašena sredina od njegove uspješe kapitalizacije izgubila. Upravo je smiješna ta sustavna komedija u kojoj se jedna očajna farsa mijenja prividom druge. Ove je godine, kad je već spomenuta farsa, u Vukovaru umjesto novih radnih mjesta data posebna pozornost koloni pijeteta kojoj se pridružio Milorad Pupovac. Zar je to uistinu tako važna vijest za grad u kojem školovanje srpske djece ne pripada državi koja ih hrani, školuje ih i štiti, zar od Hrvata?
 
Pitanje Ivice Todorića uopće nije njegov problem kao što ni suđenje njemu ne će pridonijeti Hrvatskoj. To je problem koji zadire dublje i cjelovitije u cijelu povijest države kakva je bila između dva svjetska rata, za vrijeme Drugog svjetskog rata i, naravno, Hrvatske u bivšoj, u Titovoj, Jugoslaviji sa službama i s nastavnim programima u kojima bi valjalo osloboditi se kadra što predaje povijest i politologiju od čije građe svi koji pohađaju školu uče što je sve za Hrvatsku bilo loše, a nikad što ju može učiniti dobrom i naprednom. To svakako nije reforma obrazovanja, a još i manje uporno isticanje ili pozivanje na prošlost NDH s kojom suvremena Hrvatska nema ama baš nikakve veze! Nije Hrvatska imala vezu koja joj se uporno pripisuje ni tada. No, to je zahtjevnija tema kojoj nisu uspjeli odgovoriti ni ONI u HAZU-u kao da je u toj ustanovi kvalificirana odgovornost za istinu.
 
Hrvatska bi mogla biti napredna tek kad bi bila u stanju odgojno djelovati na stvaranju vrlina nacionalnog duha. Ne kao prijetnje tuđem nacionalizmu nego vrlinama čuvanja identiteta oslobođenog optužbi za prošlost države NDH i s posebnim obzirom prema židovskom, ne samo narodu, doprinosu temeljima hrvatske nacionalne kulture u svim njenim segmentima (vidi zastor Iliraca u HNK-u i nađi Hrvata), ali i spoznaje o srpskoj politici s kojom je srpski narod jednako žrtva zabluda s kojima se i hrvatski narod zavarava.
 
Slučaj AGROKORA i Ivice Todorića ne bi smjelo biti pitanje hajke, likovanja, protesta, zlobe ili pakosti; ono je prvorazredno pitanje nacionalne zrelosti koja je dužna, a čini se nije sposobna, sagledati i prosuditi sve aspekte privatizacije, nacionalnog zaduživanja, ali i odgovornosti koja odavna ne stanuje samo na domaćim adresama. Hrvatska je dužna duboko se zamisliti nad osobama koje nas zastupaju u Bruxellesu, zatim u našoj diplomaciji i u tajnim službama koje bi valjalo da znaju da nije u pitanju odanost strankama iz kojih su se novačili nego državi kojoj služe. Todorić i njegov slučaj je puno, puno ozbiljnije pitanje nego što se čini kao sudski proces; ono je „biti ili ne biti“ za sudbinu Hrvatske oslobođenu zajedljivosti, stranačke angažiranosti i posvemašnje zbunjenosti pravosudnih postupaka u kojima ne bi smjelo biti najvažnije ili samo najvažnije pitanje osude nego odgovornosti za stanje gospodarstva kojemu puno toga od Todorićeva svjedočenja valjalo bi da je propitivanje nacionalne savjesti. Ako je ima bit će, a ako je nema kako nam bude.
 

Željko Mataja

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Srijeda, 27/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 852 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević