Get Adobe Flash player

Očitovanje o prijedlogu kurikula za nastavni predmet Povijesti za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

 
 
Unatoč (pre)brojnim kritikama koje su od strane akademske zajednice upućene na račun predloženog kurikula nastavnog predmeta Povijest, od samog početka javne rasprave do zaključno negativne recenzije Povjerenstva za recenziju predmetnog kurikula Povijesti koju je, u svojstvu predsjednika Povjerenstva, potpisao uvaženi akademik Tomislav Raukar sa žalošću moram konstatirati kako Stručna radna skupina (SRS) za izradu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Povijest, očito uz potporu resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, u velikoj mjeri nije uvažila iznesene kritike pri čemu su učinjene promjene bile uglavnom 'kozmetičke prirode'. Nasuprot mišljenju dijela sudionika ovog e-Savjetovanja, koji smatraju kako „ovim prijedlogom kurikuluma hrvatski učenici i nastavnici konačno imaju prilike sudjelovati u suvremenom načinu poučavanja povijesti“ i kako „tematski pristup nastavnicima daje veću fleksibilnost i visoki stupanj autonomije, čime se omogućuje fokusiranost na stjecanje konceptualnih znanja i ostvarivanje predviđenih ishoda“ mišljenja sam kako škola nije dućan iz kojeg će svatko uzeti ono što mu se sviđa, dok će na polici ostaviti ono što mu nije zanimljivo i privlačno.
https://0.academia-photos.com/2734146/1235349/1543087/s200_ante.birin.jpg
Ante Birin
 
Škola nije mjesto na kojemu će se učenici (primarno) zabavljati (što dakako ne znači da se nastava ne može odvijati na privlačan način) nego (primarno) učiti, a samo učenje jest proces koji zahtijeva pažnju, rad i trud. Umjesto nuđenja okvirnih natuknica obogaćenih hrpom tablica s odgojno-obrazovnim ishodima, čji se sadržaj u znatnoj mjeri ponavlja, nastava svakog predmeta, pa tako i Povijesti, trebala bi imati jasno definiran nastavni plan i program za osnovne i srednje škole. Umjesto traženja uzora u australskim, novozelandskim i kanadskim obrazovnim sustavima bilo bi bolje da smo se držali nama bližih primjera i uzor potražili u rješenjima kakva, na primjer, nude pojedine njemačke savezne pokrajine (http://www.bildungsplaene-bw.de/,Lde/LS/BP2016BW/ALLG/SEK1/G).
Davanje „visokog stupnja autonomije“ glede sadržaja nastave povijesti (što se s obzirom na predloženi kurikul prije svega odnosi na srednje škole) otvara svojevrsnu Pandorinu kutiju, koja pak otvara mogućnost „zaobilaženja“ određenih povijesnih tema i njihovu neravnomjernu obradu te postavljanje pitanja načina provođenja državne mature. Osim toga, smatram kako ovo „bastardno“ rješenje kojim se u nastavi povijesti kombinira kronološki pristup (u osnovnoj školi) i tematski pristup (u srednjoj školi) niti u metodičkom niti u stručnom pogledu nije nimalo sretno rješenje i bilo bi i više nego zanimljivo dobiti odgovor na pitanje postoji li igdje u Europi sličan primjer da se u osnovnom i srednjem školstvu kombiniraju dva sasvim različita pristupa nastavi Povijesti
 
Smatrajući kako preciznije određivanje nastavnih sadržaja – kako je to zaključilo i Povjerenstvo za recenziju predmetnog kurikula Povijesti HAZU – predstavlja jedan od ključnih nedostataka ovog kurikula, ovom prigodom želim skrenuti pozornost upravo na pitanje sadržaja i to osobito kada je riječ o predloženim popisima tema za srednje škole koje su oblikovane krajnje nestručno pri čemu su pojedina povijesna razdoblja (osobito kada je riječ o nacionalnoj povijesti) „izbrisana“ iz nastave Povijesti, dok se istovremeno pojedine teme sadržajno preklapaju otvarajući pitanje opravdanosti njihova oblikovanja. U vezi s time navodim slijedeće primjere:
 
• Predloženim kurikulom prapovijest je doslovce izbačena iz srednjih škola s obzirom da nema niti jedne teme posvećene tome povijesnom razdoblju. S tim u vezi postavlja se ne samo pitanje opravdanosti tog „izbacivanja“ - kada imamo u vidu našu bogatu prapovijesnu baštinu – nego i pitanje prema kojim kriterijima učenici 5. razreda osnovnih škola uče o životu ljudi u prapovijesti, dok učenici 1. razreda gimnazija (koji bi istu temu mogli daleko lakše razumjeti i shvatiti temeljem stečenog znanja) o istoj temi ne uče ništa?
 
• Isto pitanje moglo bi se postaviti i za „izbrisano“ razdoblje od sedam stotina godina nacionalne povijesti. Naime, predloženim popisom tema za srednju školu predviđena je tek obrada ranosrednjovjekovnoga razdoblja hrvatske povijesti (Vladari i vrela hrvatskog ranog srednjovjekovlja), dok je razdoblje od početka 12. st. do kraja 18. st. de facto „izbrisano“ iz nastave Povijesti. Obrađivanje pojedinih segmenata toga razdoblja kroz teme: Monarhije u srednjem i ranom novom vijeku (A1.6), Aristokratske republike: Venecija i Dubrovnik (A1.7), Zakonodavstvo i utjecaj pravnih sustava na vlast i društvo (A1.8) nikako ne može biti nadomjestak za cjelovitu i kvalitetnu razradu nacionalne povijesti tog razdoblja niti, u konačnici, može zadovoljiti kriterij da se u predviđenoj stanici nastave Povijesti najmanje 50 % nastavnih sati posvećuje obradi tema iz hrvatske povijesti.
 
• Iako bi se sličnih primjera dalo izdvojiti još, ovom prigodom moram spomenuti i „izbor“ tema za četvrte razrede gimnazije gdje je na sličan način ponuđena i obrada nacionalne povijesti 20. st. Naime, povijesti Hrvatske u razdoblju od 1918. do 1990. nije posvećena niti jedna tema koja bi izravno obrađivala povijesne događaje iz toga razdoblja, već je iste moguće obrađivati tek u sklopu tema: Europa između demokracije, diktature i totalitarizma (1918.-1989.) (B1.6), Drugi svjetski rat i Holokaust (B1.7), Hladnoratovski i posthladnoratovski svijet; slom komunizma u Europi (B1.8). Kako su navedene teme same po sebi vrlo zahtjevne, upitno je ostavljaju li one dovoljno prostora da se na kvalitetan način učenicima objasni i više nego kompleksna hrvatska povijest 20. st. Naravno, i ovdje se postavlja pitanje kako na taj način zadovoljiti spomenuti kriterij za najmanje 50 % nastavnih sati posvećenih nacionalnoj povijesti.
 
• Nadalje, kada je riječ o izboru pojedinih tema, postavlja se pitanje po čemu se one međusobno sadržajno stvarno razlikuju? Tako, na primjer, nije jasno zbog čega se kao posebna tema nudi Rimska uprava Italije i provincija (A1.5) i zašto ista nije uklopljena u temu Vlast i moć u rimskoj državi: od kraljevstva do carstva (A1.4)? O čemu bi se zapravo tijekom desetak sati posvećenih toj temi trebalo govoriti? O istim onim stvarima o kojima se u osnovnoj školi govori u kontekstu cjeline Rimski svijet (rimskim osvajanjima, romanizaciji, hrvatskim prostorima u doba Rimljana ili rimskoj baštini na području Hrvatske). O čemu će se desetak sati govoriti o Atenskoj demokraciji (A1.2) ili Aleksandrovom Carstvu i ideji univerzalizma (A1.3)? Koja je suštinska razlika između tema Monarhije u srednjem i ranom novom vijeku (A 1. 6) - Vlast i moć: kraljevi, carevi i pape u srednjem i ranom novom vijeku (A 1. 10), zatim Mecene i umjetnici (A 3. 6) - Novi duhovni i intelektualni horizonti: od humanizma do prosvjetiteljstva (A 3. 8) ili pak Nacije i nacionalni pokreti od kraja 18. stoljeća (B 1. 2) - Razvoj političke misli i političkih ideologija od kraja 18. stoljeća (B 1. 3) - da navedem tek nekoliko primjera - a da iste nisu mogle biti uklopljene u jednu temu?! Da se opet ne vraćamo na isto pitanje: kako ne temelju ovako oblikovanih tema zadovoljiti kriterij za najmanje 50 % nastavnih sati posvećenih temama iz hrvatske povijesti?
 
Naposljetku, s obzirom na sve navedeno, smatram kako umjesto njegova brzopletog uvođenja iz eksperimentalnog u redoviti program kurikul nastavnog predmeta Povijest – osobito u pogledu preciznijeg definiranja sadržaja – treba temeljito revidirati.
 

Dr. sc. Ante Birin, Hrvatski institut za povijest

NEKA VIŠE NE GLUME: Zašto se HINA ne preimenuje u Bošnjačka informativna novinska agencija? Ili možda Saudijska?

 
 
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je na izvanrednoj sjednici donijelo odluku o opozivu diplomatskih predstavnika te zemlje u više od dvadeset država diljem svijeta, uključujući veleposlanicu u Hrvatskoj Renatu Paškalj. Dopisnik HINA-e iz Sarajeva, Bošnjak, naravno ovu vijest ne označava kao skandaloznu, niti u njoj vidi majorizaciju niti nacionalšovinizam. Predsjedništvo BIH sastoji se od dva Bošnjaka – Komšića i Džaferovića i jednog Srbina. Bošnjački šovinizam tako će preko preotete fotelje nadzirati dvije trećine diplomacije BIH. Radi se dakle o majorizaciji.
 
O nečemu što ni Inzko neće komentirati kada govori o “katalogu prava Hrvata”. Hrvatski predsjednik u BIH Dragan Čović, u RH medijima označen i kao monstrum, putem bošnjačkih uposlenika u HINA-i, držao se diplomatskih načela u smjenama, pa Komšićeve kadrove koje je zatekao u diplomaciji nije smjenjivao do isteka mandata. Budući da države koje to čine ispadaju neozbiljne. Bošnjački nacionalšovinist Komšić smijenio je tako neke ljude koji su funkcije preuzeli prije samo nekoliko mjeseci. Ništa to nije važno dopisniku HINA-e iz Sarajeva, Bošnjaku, kojeg plaćaju hrvatski porezni obveznici, pa tako i oni koje je nacionalizam za koji taj Bošnjak piše, protjerao. No evo što je dotični primijetio: Hrvatskoj javnosti Sadašnja veleposlanica BiH u Hrvatskoj, Paškalj je prije imenovanja na tu dužnost bila predstojnica Čovićevog ureda i nije imala nikakvog diplomatskog iskustva.
https://poskok.info/wp-content/uploads/2018/12/Slika-zaslona-2018-12-19-u-11.26.57.jpg
Autor se ne bavi činjenicom da većina svih Komšićevih kadrova, koje je slao u diplomaciju, kako prije tako i danas nemaju nikakvog diplomatskog iskustva. Primjerice njegov sadašnji savjetnik, Branimir Jukić otišao je na mjesto veleposlanika pri UN-u premda je ranije radio kao šalterski radnik u Neumu.
 
Opet, zašto dopisnik HINE, Bošnjak, smatra da  diplomatsko iskustvo  nije biti šef ureda Predsjednika države, što je Paškalj bila. Nije li to daleko teže diplomatsko iskustvo, po broju diplomatskih susreta od šalterskog radnika, kakav je bio Branimir Jukićoglu Komšićoglu? Dopisnik “hrvatske” HINA-e, iz Sarajeva, Bošnjak, potom ne propituje tko su novi Komšićevi diplomati i na osnovu kojih kvalifikacija su stekli diplomatsko imenovanje. Ima ta nekakva Livanjka, kojoj je jedina kvalifikacija što je član DF-a i što je u vrijeme kad su hrvatski studenti u Mostaru protestirali protiv Komšića uz parole “Not my president” napisala kako je to njoj smiješno i kako on jest njen predsjednik. I postade žena ambasadorica u Belgiji. HINA dalje ne prenosi rasističke, nacionalističke komentare sa sarajevskih portala u kojima se veliča “Sječa UZP-ovaca” u diplomaciji. Tek navodi imena smijenjenih. Ne baveći se imenima imenovanih. Pa kaže:
 
Smijenjena je i veleposlanica BiH u Kraljevini Belgiji Lidija Topić – Bouwen, Renata Paškalj u Zagrebu, veleposlanik Darko Zelenika u Italiji, Tomislav Leko u Mađarskoj, Ankica Gudeljević u Saveznoj Republici Njemačkoj, Ivan Dunđer u Poljskoj, Vesna Ćužić u Kraljevini Švedskoj, Valentina Marinčić u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Josip Gelo u Svetoj Stolici, Lucija Ljubić u Strasbourgu, Ružica Udovičić u Milanu. Dopisnik HINA-e, iz Sarajeva, Bošnjak potom dezinformira javnost: Komšić je pak najavio kako će preispitati rad hrvatskih diplomata koje je postavio Čović i na temelju te procjene odlučiti tko će od njih biti zamijenjen. Komšić to nije najavio. Komšić je sasjekao Čovićevu kvotu diplomacije, osim par znakovitih imena, te im je dao rok do kada moraju napustiti zemlje primateljice.
 
Autor, Bošnjak, potom piše u Zagreb sljedeće:Predsjedništvo BiH ima isključive ovlasti imenovati veleposlanike i generalne konzule, a nepisano je pravilo kako hrvatski, srpski i bošnjački članovi državnog vrha suvereno odlučuju o imenovanju diplomata iz reda naroda kojemu i sami pripadaju. Znakovito je da autor, Bošnjak, dopisnik bošnjačkog nacionalizma, na hrvatskoj plaći nije našao za shodno napisati, kako je upravo Komšić, uhvaćen u korupciji kada je za hrvatskog ambasadora u Italiji imenovao Bošnjaka, nekadašnjeg Miloševićevog ambasadora, koji je za potrebe otimačine hrvatskog mjesta u Italiji, izjasnio se pred Komšićem, po dogovoru s njim, kao Hrvat. Što je kazneno djelo, lažnog iskaza, poradi pribavljanja, nepripadajuće materijalne koristi.
 
Novinar, dopisnik HINE, iz Sarajeva, gleter bošnjačkog nacionalizma za RH javnost, potom ne piše u ZG da je zbog tog ambasadora, Nerkeza, državni režim, države Bosne, slao SIPA-u (bosanski FBI) u novinske kuće hrvatskih novinara, kako bi ih natjerao da ne pišu o tome. I da su to, bošnjačke novinske udruge, koje se u nekoj ironijskoj potrebi nazivaju BH novinari, kolektivno prešutjele kao čin zastrašivanja. No kako na čelu te udruge sjedi žena koja je 90-ih u Konjicu prozivala hrvatske i srpske civile da se jave na “dobrovoljni odlazak” u logore Armije BIH, nema potrebe to pisati. Je l' tako dopisniče HINE?
Hvala HINA, Super ste. Tekbir!
 

https://poskok.info/zasto-se-hina-ne-preimenuje-u-bosnjacka-informativna-novinska-agencija-ili-mozda-saudijska/

Naziv kurikulum je u suprotnosti s gramatičkim pravilima o tvorbi riječi hrvatskoga standardnog jezika

 
 
U javnu raspravu o nacrtu Prijedloga nacionalnoga kurikula Hrvatskoga jezika uključujem se drugi put s obzirom da recenzije Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, koje su objavljene u dvjema knjigama („Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi - kritike i vizije“, Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2017. i „Prilozi za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi“, Sveučilište u Zagrebu, 2016.) kao ni recenzija Razreda za filološke znanosti HAZU-a ni u jednoj inačici kurikula nisu prihvaćene. U recenziji HAZU-a ističu se u ocjeni kurikula: „nedosljednosti, nesuvislosti (...), a koriste se i znanstveno neutemeljeni pojmovi“, što je nedopustivo ignoriranje akademske struke u najnovijoj inačici kurikula.

Antonia Sikavica Joler
 
• Odmah na početku osvrćem se na nedopustiv naziv ovoga iznimno važnoga nacionalnog dokumenta, a to je kurikulum, što je u suprotnosti s gramatičkim pravilima o tvorbi riječi hrvatskoga standardnog jezika i na što je svaki put u recenzijama i javnoj raspravi upozoreno. (A ovo je već četvrta inačica kurikula Hrvatskoga jezika.) Zašto autori novih inačica kurikula nisu slijedili preporuke koje je dao HAZU: „treba sustavno i dosljedno koristiti termin „kurikul“?!? Kako (i zašto) autori kurikula - a samim time i odgovorne osobe u Ministarstvu znanosti i obrazovanja - od učenika kao ishod njegova školovanja očekuju da „primjenjuje jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu (...), gramatičku, leksičku i stilističku“ (str. 177.) ako ju oni sami u nazivu ovoga dokumenta ustrajno ignoriraju?!?
 
• Sljedeća primjedba tehničke je prirode, ali je na nju također u recenzijama već upozoreno, a to je nepreglednost teksta ovoga dokumenta, tj. kurikula, što je osobito važno s obzirom da su zajedno predstavljeni kurikul za osnovnu školu i za gimnazije. Naime, u pregledu Sadržaja ne postoji broj stranica pojedinih naslova (od ukupno 243 stranice), što znatno otežava snalaženje, posebice zbog uglavnom tabličnoga prikaza sadržaja kurikula. U recenziji HAZU-a ističe se i: „nejasnoća i zamoran didaktički metajezik“. Također je već napisano da abecedni popis autora književnih djela nije dobro rješenje, posebice stoga što je naveden kroz cikluse, a ne po razredima, što svaki nastavnik u sklopu važećega zadanog plana i programa rada svake školske godine mora planirati. Štoviše, zašto su u razradi ishoda navedeni razredi s pripadajućim tjednim nastavnim brojem sati,  a u popisu lektirnih djela navode se ciklusi, što stvara određenu zbrku?!
 
• Također se i dalje inzistira na orijentaciji na ishode učenja („dogmatski pristup“ prema recenziji HAZU-a), a ne na temeljna znanja kojima bi učenik trebao ostvariti odgojno-obrazovne ishode. HAZU u recenziji navodi da su ishodi („neodređena riječ“): „donekle primjereni i neprimjereni dobi učenika“. U kurikulu se za svaki razred uglavnom neprekidno ponavljaju - najčešće samorazumljive – fraze („čita i interpretira reprezentativne tekstove razvijajući iskustva čitanja“, „stvara pisane i govorne tekstove“, „opisuje i pripovijeda (...), analizira i uspoređuje (...), oblikuje natuknice“, „ razgovara“) uz eventualnu promjenu glagola ovisno o razredu o kojemu je riječ: „odabire informacije“ ili „istražuje informacije“ ili „prepoznaje različite moguće izvore informacija“, što su zapravo nijanse istih ili sličnih značenja riječi. (Podcrtala ASJ.)
 
• U tablicama su detaljno razrađeni ishodi i razine usvojenosti, a da se tek rijetko navode sadržaji (plan i program rada) koje bi učenici trebali usvojiti kako bi se ostvarili navedeni odgojno-obrazovni ishod. Za sve razine usvojenosti ponavlja se sintagma „primjenjuje pojmove“, ali nije navedeno koje pojmove i što znači glagol 'primjenjivati' na određenoj razini. Jednako je ostao nejasan glagol 'opisivati' u sintagmama kao što je „opisuje funkcionalne stilove“ s obzirom da je učenik prethodno naučio da se opisuju osobe ili predmeti, a ne književno-znanstveni pojmovi. Također, na razine usvojenosti već je u prethodnoj javnoj raspravi i recenzijama upozoreno da one sugeriraju ocjene. Također ponovno nije pojašnjeno niti razrađeno vrednovanje ZA učenje, vrednovanje KAO učenje i vrednovanje naučenoga, nego se isto samo ponavlja u svakoj od tablica.
 
• Pitanje izbornosti lektire izazvalo je velike rasprave i u okviru struke i u javnosti, koje se ovo pitanje svakako tiče jer i roditelji imaju pravo sudjelovati u odgoju i obrazovanju svoje djece (u skladu s njihovim vjerskim ili filozofskim uvjerenjima). Stoga je izbor lektirnih naslova u kurikulu prepušten nastavniku i učeniku, što nije u skladu s metodologijom nastave. Ističem dva ključna elementa potrebna u pristupu poučavanju književnosti i u popisu lektirnih autora i djela: a) dijakronijski pristup proučavanju književnosti i b) kanonski popis lektire. Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje u 4. i 5. ciklusu ukupno sadrži 14 autora, što je iznimno malen broj (tri autora po razredu), od čega su samo dva autora iz starije hrvatske književnosti (Držić, Gundulić) na kojoj počivaju naša pismenost, kultura i tradicija. Također je i premalen broj kanonskih djela svjetske književnosti (8), što znači dva autora po razredu. Zaključak je, stoga, da bi gimnazijalci trebali godišnje pročitati samo pet obveznih djela, a sva ostala bila bi izborna. Pritom popis izbornih djela nudi mnoge naslove upitne vrijednosti (prvenstveno književno-umjetničke), a zatim zbog svoga sadržaja popis lektire otvara i čitav niz kulturoloških i svjetonazorskih pitanja uključujući i primjerenost dobi čitatelja, tj. učenika. Preporuka da: „učenike valja poticati na čitanje iz užitka“ iznimno je dvojbena u određivanju pojma užitak, posebno iz perspektive učenika. Učenik nije 'osposobljen', tj. nema potrebnih književnoteorijskih znanja da bi procijenio što je dovoljno kvalitetno da u njemu pobudi užitak radi literarnoga čitanja. Naglašavam da velik dio ponuđenih izbornih autora i djela nije još uvijek dobio potrebnu književno-znanstvenu (pr)ocjenu i recepciju a da bi postali sastavnim dijelom ovoga izbornog popisa. Također, sporna djela, koja su izazvala velike prijepore u javnosti (zbog elemenata pornografskog i pedofilskoga sadržaja), trebalo bi odbaciti, a posebice ona na koja ukazuju i uvaženi teoretičari književnosti, nositelji kolegija na hrvatskim sveučilištima.
 
• Ideja da „Učitelj i nastavnik, na temelju analize potreba učenika, planira i programira poučavanje strategija kojima njihovi učenici nisu ovladali (...)“ ne pokazuje način na koji nastavnik provodi analizu niti su svi učenici u razredu jednako ovladali nastavnim sadržajima. Stoga nije jasno kako i prema kojim kriterijima nastavnik treba izraditi plan i program rada te potrebne strategije poučavanja.
 
• Poveznice nastave Hrvatskoga jezika s drugim međupredmetnim temama iznimno su bitne, no postavlja se pitanje proširenja sadržaja i realnih mogućnosti ostvarivanja plana i programa rada te samim time i ostvarivanja ishoda nastave Hrvatskoga jezika gdje u prvome planu ne bi smjela biti komunikacijska komponenta.
HAZU je u svojoj recenziji upozorio na sljedeće pa to ovim putem ponavljam i zaključno naglašavam:
 
„Da bi se ova recenzija mogla smatrati pozitivnom, autori kurikula moraju ga ispraviti i dopuniti:
1. Satnicu hrvatskoga treba povećati barem za jedan sat tjedno.
2. Pravopisna pitanja iznimno su malo zastupljena u osnovnoj školi.
3. Naglasna norma hrvatskoga jezika posve je izostavljena.
4. U književnosti prevelika je izbornost u lektiri (...) uz tendenciju smanjivanja kanonskih naslova.
5. Nedopustiv prijezir prema tradiciji i nespornim vrijednostima (uz opća mjesta i trivijalnosti).“
U svim kurikulnim dokumentima samo se na formalnoj razini ističe odgojno-obrazovna komponenta, što je već u svome nazivu nedjeljivo gotovo u svim stranim jezicima (education). Ova komponenta mora biti razrađena u svim predmetima i na svim razinama, a ne samo u okviru međupredmetnih tema.
I na kraju, no ne i manje važno, jest snalaženje na internetu u potrazi za mrežnim stranicama na kojima su objavljeni kurikulni dokumenti, što je iznimno otežano (posebice uz četiri inačice, dvije javne rasprave: 2016. i 2018., dvije vrste kurikula – za OŠ i gimnazije te za strukovne škole, dva roka za e-Savjetovanje: prosinac 2018. i veljača 2019. itd.), a dostupnome dokumentu na poveznici: https://mzo.hr/sites/default/files/slike/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulum/Predmetni-kurikulumi/nacionalni_kurikulum_nastavnog_predmeta_hrvatski_jezik_cetvrta_inacicax.pdf (pristupljeno 13. XII. 2018.) nedostaju čak 74 (!) ključne stranice (od 165. do 239. stranice).
Čitanjem i proučavanjem četvrte inačice kurikula Hrvatskoga jezika u odnosu na prethodne stječe se dojam da se autori kurikula za Hrvatski jezik nisu obazirali na već navedene primjedbe nego su mijenjali samo redoslijed nastavnoga sadržaja (tema, nastavnih cjelina i nastavnih jedinica). Bilo je uputno i poželjno da su pročitali sve recenzije kurikula s obzirom da su javno objavljivane i u tiskanome izdanju izašle, a osobito je neshvatljivo da su zaobišli recenziju Razreda za filološke znanosti HAZU-a. Smatram da je temeljni dokument za nastavni predmet Hrvatski jezik nužno bitno izmijeniti i prilagoditi ga onoj metodologiji na temelju koje se još uvijek obrazuju budući nastavnici svih nastavničkih fakulteta u Republici Hrvatskoj, a učenici pripremaju za ispit držane mature - iz četvrte inačice Prijedloga kurikula Hrvatskoga jezika ne uočava se da su autori kurikula tu činjenicu uzeli u obzir pišući kurikulne dokumente.
 

Antonia Sikavica Joler, prof., I. gimnazija, Zagreb

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Srijeda, 24/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 781 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević