Get Adobe Flash player

Ubijena 73 Hrvata, nestalo 5, izvršen atentat na 24, oteto 5 i izvršen pokušaj otmice nad 5 Hrvata

 
 
Pred Višim zemaljskim sudom u Münchenu vodi se još od 17. 10. 2014. sudski proces protu dvojice visokih UDB-inih visokih dužnosnika Zdravka Mustača i Josipa Perkovića  za sudoništvo u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
http://www.mirkoljubicic.com/assets/images/Mirko_Curic_-_sahrana.jpg
"U razdoblju između 1945. i 1989. godinw poubijala Udba (jugoslavenska tajna služba) samo u Saveznoj Republici Njemačkoj 67 disidenata... " ustvrdio je  sudski vještak na Višem zemaljskom sudu u Münchenu 2008. godine. Danas neki strani izvjestitelji „nagađaju“ o "20...", "do 30...",  iliti "najmanje 30 ubijenih. Exil -Hrvata“. Čak i dosadašnja dva krunska svjedoka (Vukušić i Vukojević), govore uporno o „69 ubijenih Hrvata“. No, tužna istina je, ipak, nešto drugačija. Evo našega popisa ubijenih, nestalih i otetih Hrvata izvandomovinstvu, kao i onih koji su preživjeli Udbine atentate (unutar i izvan SR Njemačke).
 
Ubijeni Hrvati-političke izbjeglice:
-----------------------------------------------------------------
Red.  Ime i prezime            kada         gdje (država)
br.
-----------------------------------------------------------------
1.     Dr. Ivan Protulipac      1946.                 Italija
2.     Ilija Abramović            1948.                Austrija
3.     Dinka Domančinović    1960.                Argentina
4.     Rudolf Kantoci            1962.                Argentina
5.     Anđelko Vučina           1966.                Kanada
6.     Mate Miličević              1966.                Kanada
7.     Marijan Šimundić        1967.                Njemačka
8      Jozo Jelić                   1967.                Njemačka
9.     Mile Jelić                    1967.                Njemačka
10.   Petar Tominac            1967.                Njemačka
11.   Vlado Murat               1967.                Njemačka
12.   Anđelko Pernar           1967.                Njemačka
13.   Hrvoje Ursa               1968.                Njemačka
14.   Đuro Kokić                1968.                Njemačka
15.   Mile Rukavina             1968.                Njemačka
16.   Krešimir Tolj              1968.                Njemačka
17.   Vid Maričić                 1968.                Njemačka
18.   Ante Znaor                1968.                Italija
19.   Josip Krtalić               1968.                Italija
20.   Nedjeljko Mrkonjić      1968.                Francuska
21.   Pere Čović                 1968.                Australija
22.   Mirko Čurić                1969.                Njemačka
23.   Nahid Kulenović          1969.                Njemačka
24.   Vjekoslav Luburić       1969.                Španjolska
25.   Mijo Lijić                    1970.                Švedska
26.   Mirko Šimić                1971.                Njemačka
27.   Ivo Bogdan               1971.                Argentina
28.   Maksim Krstulović       1971.                Velika Britanija
29.   Drago Mihalić             1972.                Njemačka
30.   Josip Senić                1972.                Njemačka
31.   Dr. Branko Jelić          1972.                Njemačka
32.   Stjepan Ševo             1972.                Italija
33.   Tatjana Ševo             1972.                Italija
34.   Rosemarie Bahorić      1972.                Italija
35.   Stjepan Crnogorac     1972.                Slovenija
36.   Ante Miličević             1972.                Jugoslavija
37.   Josip Buljan-Mikulić    1973.                Njemačka
38.   Mate Jozak                1974.                Njemačka
39.   Ilija Vučić                  1975.                Njemačka
40.   Ivica Milošević            1975.                Njemačka
41.   Nikola Martinović        1975.                Austrija
42.   Matko Bradarić          1975.                Belgija
43.   Vinko Eljuga              1975.                Danska
44.   Stipe Mikulić              1975.                Švedska
45.   Nikola Penava            1975.                Njemačka
46.   Ivan Tuksor              1976.                Francuska
47.   Ivan Vučić                 1977.                Njemačka
48.   Jozo Oreč                 1977.                Južnoafrička Republika
49.   Bruno Bušić              1978.                Francuska
50.   Križan Brkić               1978.                SAD
51.   Jozo Miloš                 1979.               Njemačka
52.   Marijan Rudela           1979.                SAD
53.   Zvonko Štimac          1979.                SAD
54.   Goran Šećer              1979.                Kanada
55.   Cvitko Cicvarić           1979.                Kanada
56.   Nikola Miličević           1980.                Njemačka
57.   Mirko Desker             1980.                Njemačka
58.   Antun Kostić             1981.                Njemačka
59.   Mate Kolić                 1981.                Francuska
60.   Petar Bilandžić           1981.                Njemačka
61.   lvan Jurišić                1981.                Njemačka
62.   Mladen Jurišić            1981.                Njemačka
63.   Stanko Nižić              1981.                Švicarska
64.   Ivo Furlić                  1981.                Njemačka
65.   Đuro Zagajski           1983.                Njemačka
66.   Franjo Mikulić            1983.                Njemačka
67.   Milan Župan              1983.                Njemačka
68.   Stjepan Đureković     1983.                Njemačka
69.   Slavko Logarić           1984.                Njemačka
70.   Franjo Mašić              1986.                SAD
71.   Damir Đureković        1987.                Kanada
72.   Ivan Hlevnjak            1987.                Njemačka
73.   Anto Đapić                1989.               Njemačka
--------------------------------------------------------------
http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/07/udbablics.jpg
 
Nestali Hrvati izbjeglice:
--------------------------------------------------------------
Red.  Ime i prezime             kada         gdje (država)
br.
---------------------------------------------------------------
1.     Zlatko Milković            1949.                Francuska
2.     Zvonimir Kučar           1963.                Francuska
3.     Geza Pašti                 1965.                Francuska
4.     Alija Koso                  1971.                Brazil
5.     Ante Medolić              1973.                Brazil
 
 
Hrvati - izbjeglice koji su preživjeli atentate:
--------------------------------------------------------------
Red.  Ime i prezime             kada         gdje (država)
br.
--------------------------------------------------------------
1.            Mate Frković           1948.                Austrija
2.            Dr. Ante Pavelić       1957.                Argentina
3.            Dr. Branko Jelić       1957.                Njemačka
4.            Familie Deželić         1965.                Njemačka
5.            Anka Zubić-Jelik      1967.                Brazil
6.            Ante Vukić              1968.                Njemačka
7.            Mirko Grabovac       1969.                Njemačka
8.            Dr. Branko Jelić       1970.                Njemačka
9.            Vlado Damjanović    1970.                Njemačka
10.          Dr. Branko Jelić       1971.                Njemačka
11.          Gojko Bošnjak        1972.                Njemačka
12.          Nikola Vidović          1972.                Francuska
13.          Dane Šarac             1973.                Njemačka
14.          Gojko Bošnjak        1973.                Njemačka
15.          Dane Šarac             1974.                Francuska
16.          Stipe Bilandžić         1975.                Njemačka
17.          Stipe Bilandžić         1977.                Njemačka
18.          Franjo Goreta          1980.                Njemačka
19.          Luka Kraljević          1982.                Njemačka
20.          Luka Kraljević          1983.                Njemačka
21.          Danica Glavaš          1986.                SAD
22.          Ante Tokić               1988.               Australija
23.          Tomislav Naletelić     1988.                Njemačka
24.          Nikola Štedul           1988.                Škotska
--------------------------------------------------------------
 
Otmice Hrvata izbjeglica:
--------------------------------------------------------------
1.             Drago Jelik                 1949.                Italija
2.             Krunoslav Draganović  1967.                Italija
3.             Stjepan Crnogorac      1972.                Austrija
4.             Vjenceslav Čižek         1977.                Italija
5.             Ivica Novaković           1987.                Njemačka
--------------------------------------------------------------
 
 
Pokušaj otmice Hrvata izbjeglica:
-------------------------------------------------------------
1.              Dr. Branko Jelić       1950.                Njemačka
2.              Franjo Mikulić          1979.                Francuska
-------------------------------------------------------------
 
Autor ovih popisa je Tomislav Djurasović, jedan od utemeljitelja HNV-a u Hrvatskoj i u Njemačkoj. Kao Hrvat-izbjeglica živi od 1972. u Saveznoj Republici Njemačkoj, najprije kao politička izbjeglica, a zatim kao njemački državljanin. 20 godina bio je i osobno ugrožen i teroriziran o jugoslavenske UDBE i skoro isto tako ponižavan i maltretiran od strane njemačkih vlasti. Više o tome, kao i o gore navedenim ubojstvima i otmicama prognanih Hrvata, pročitajte u njegovo knjizi: Svjedok olovnih vremena, Zagreb,  2011.; ISBN 978-953-56531-0-3.
Sve provjerene dodatne informacije zasigurno ćemo uvrstiti i već Vam danas unaprijed zahvaljujemo!
 
Odgovornost po Zakonu o medijima snosi: HNV Njemačka e.V., Irisstr. 10, D-85591 Vaterstetten; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. dok hd14120110. 2.-30. 4. 2015.
 

Tomislav Djurasović

Zabraniti muškarčinama s bradurinama održavanje mini-sabora SPC-a!

 
 
Odavno smatram, o čemu smo ovdje i u tiskanom Fokusu pisali,  nastupe političara, pa i političke onih poput ove godine SPC-a i njenog mini sabora na čelu s Patrijarhom u Jasenovcu jednostavno treba, svakako zabraniti. Političari imaju 364 dana u godini da o Jasenovcu govore što hoće i koliko hoće, tovare na pleća sadašnjih klinaca, poput  SPC-a milijunske, stomilijunske žrtve ako hoće, da o tome govore istinu, lažu i mažu… a taj tristo 365. dan oko 22. travnja, treba postati dan mira i dan uvažavanja, dan pijeteta prema žrtvama. Sućutni dan. I dakako dan osude zločina, što je odavno  samorazumljivo. Stvarnih, a ne izmišljenih i „dopisnih“. Na taj dan ispod Bogdanovićeva cvijeta neka se svećenici vjerskih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj mole, održi prigodni recital za ateiste i agnostike. U miru se tamo dođe, u još većemu boravi, šutke ode. Jedini govornik na taj dan mogao bi biti netko u ime Spomen područja, izvijestiti nazočne i javnost o istraživanjima i daljnjim aktivnostima.
http://croative.net/wp-content/uploads/2015/04/irinejJas.jpg
Ovakva pravila trebao bi utvrditi Hrvatski sabor, imenovati odgovarajući odbor, pa da on dalje vodi, kako istraživačko-povijesne, tako i memorijalne aktivnosti Spomen područja. Prve su put prema istini koja oslobađa, druge su sućutne, koje vode prema smiraju - živih. Jednostavno, političkoj klateži, koja se osim ostaloga klati i po izborima ili političkoj aktivnosti SPC-a, tamo nema mjesta. Ima, ali onda je jasno što slijedi. Živima.
 
Na ovom tragu posjet je i odavanje počasti jasenovačkim žrtvama Predsjednice RH. Sama je došla, sama se žrtvama poklanjala, satima i poklonila. Sama, usamljena je i izabrana. Istina, njezin potez je politički (bio) vrlo rizičan, ali je političko pedagoški sjajan. Znak u pravom smjeru. Njezinu usamljenost u sućutnosti zamijetili su mnogi mediji iz Hrvatske i uglavnom osudili. Tako i Jela Lovrićka, recimo.  Dobro, žena u crnom s bijelim stručkom na crnoj brvi, ispod Bogdanovićeva cvijeta, stvarno je uočljiva.
 
No ti isti mediji iz Hrvatske, kolumnisti i ini isti, nisu uočili, nisu u-vidjeli, skoro, sabor Srpske pravoslavne crkve u i oko Jasenovca nekoliko dana prije službenoga obilježavanja proboja jasenovačkih logoraša. SPC može, po mediji iz Hrvatske i tih istih u Jasenovac i oko njega i sama i usamljena i prije - skoro kad hoće, ali eto Predsjednica Republike Hrvatske, čak ni poslije njih - ne može. Pisali  smo o tome odmah po događaju, prekrila nas šutnja i s „lijeva“, a bogme i s „desna“. Jedni se očito boje, drugi (zlo)namjeno šute. Šute o činjenici kako je arhiepiskop Amfilohije, ne samo se ovdje molio, već održao dvije propovijedi. Nakon svega što se dogodilo - a on bio jedan od ideologa - što je iznad „zapovijedne odgovornosti“, da je države, ovdje bi ga se uhitilo. Ili zapadnobalkansko suradnije; Pusićkino ministarstvo bi mu, ustvari Patrijarhu Irineju, ili Vučiću, signaliziralo - ne dolazi. A on nam došao propovijedati - ono što i prije dvadestak godina. Stoga računam kako je to organizirala aktualna hrvatska vlast. Podmetnula nam mini sabor SPC-a, srpske državne crkve, prije i  mimo državnog protokola, a još i ariepiskopa Amfilohija i episkopa Atanasija.
 
No što ja tu pišem? Očekivati objektivno izvješćivanje od medija iz Hrvatske - zaboravi. Od koga, javne HRT? Već godinama smatram kako ju, bilo kako, treba ukinuti (dobar mi je i grčki model kojega sam ovdje pozdravio). Ukini, pa ispočetka. Novinari, oni znate, članovi  udruge koja se kiti kao „HND“, kojima je do jučer predsjedavo Duka, a sad će neki „tuka“, pisat će vam objektivno? Teoretske mogućnosti za to su male, a praksa nama kaže - nikakve. Tako je i moguće, kad je  „fina medija“ iz Hrvatske u pitanju, da ona ni ne vidi mini sabor SPC-a u Hrvatskoj, desetke muškarčina s bradurinama u crnom – već samo jednu ženu. I ovdje priči nije kraj. Tek se nadaje (novi), tužni, početak. Kojemu treba stati - na kraj.
 

Mato Dretvić Filakov

Glumice držale gledatelje u stanju visoke zainteresiranosti

 
 
Dramska skupina ERKAVE i Udruga studenata povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu "Ivan Lučić - Lucius" pobjednici su 19. Festivala zagrebačkih kazališnih amatera (FZKA). Stručno povjerenstvo 19. FZKA u sastavu: Željka Turčinović, dramaturginja, Hrvoje Ivanković, dramaturg te Georgij Paro, kazališni redatelj, dodijelilo je prvu nagradu Festivala predstavi Sluškinje Jean Geneta.
Ovako je Stručno povjerenstvo 19. FZKA ocijenilo nastup pobjedničkoj predstavi i dramskoj skupini ERKAVE redatelja Christiana Jean-Michaela Jalžečića:
Dvije mlade glumice (Zrinka Majstorović i Anja Janjanin) držale su, tijekom cijele izvedbe, gledatelje u stanju visoke zainteresiranosti. Osobito je bio vidljiv njihov široki glumački dijapazon: s lakoćom su prelazile iz jedne glumačke pozicije u drugu, mijenjajući karakter, način komuniciranja, kao i tjelesnu ekspresiju. Sluškinje su osobito zahtjevan komad i za glumce-profesionalce, a ove su dvije mlade glumice uz redateljsku podršku pokazale kako uistinu vladaju pozornicom. Njihova je scenska sloboda bila na zavidnoj razini, kao i razumijevanje kompleksne strukture komada kojeg su igrale. Zanimljivo je i scenografsko rješenje.
Pobjednici 19. Festivala zagrebačkih kazališnih amatera bili su pozvani 25. travnja na "Pete Dani Kaštelanskog kazališta", gdje su odigrali pobjedničke Sluškinje, i također izazvali veliki interes kod publike i kazališne javnosti.

 

Vid Hinković

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Četvrtak, 16/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 884 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević