Čovjek koji je opisao četničke pokolje u vrijeme NDH 1941. godine

 
 
Ibrahim Hodžić rođen je 16. prosinca 1916. godine u Godomilju kod Rogatice, u obitelji koja je više od dvjesta godina davala imame godomiljskoj džamiji. Otac Mula Zejnil i brat mu Abdulah su također bili imami u toj džamiji. Osnovnu školu je završio na Borikama, a Šerijatsku gimnaziju (1937.) i Šerijatsko-teološki fakultet (VIST, 1941.) u Sarajevu. U godini kada završava studije doživio je tešku obiteljsku tragediju. U četničkom pokolju izvršenom u selu Godomilju, stradali su mu otac, dvije sestre, brat sa ženom i četvero djece, dvojica stričeva i desetine bližih rođaka. Teška tragedija i naporan rad na zbrinjavanju muhadžira u logoru Alipašin Most, narušili su mu zdravlje i to ga je pratilo do kraja života.
http://1.bp.blogspot.com/-etrN-z-JYM8/UfgJYKJ2ZpI/AAAAAAAAEZI/4TOoLBd0qvo/s1600/1%C2%B8ii.jpg
Od 1944. godine živio je i radio u Visokom, gdje je i umro 12. rujna 1991. godine. Prve radove je objavio kao gimnazijalac. Od tada nije prestao baviti se pisanjem. Dragocjeni su prikupljeni i izneseni veoma konkretni podatci, odnosno imena i prezimena nastradalih, mjesto izvršenja djela, starost i način izvršenja četničkih klanja, te raznovrsnost zvjerstava nad Muslimanima, kao i podatci o pojedinim susjedima, četničkim zlikovcima, čija zlodjela su bila svirepija i krvoločnija, pogotovu od onih koji su i prije zločina bili poznati kao nastrani. Autor je u uvodu nastojao da citiranjem pojedinih pisaca ukaže na programirano, odnosno plansko nasilničko istrjebljenje Muslimana u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
 
Premda je Ibrahim ef. Hodžić umro 1991. godine, dakle prije srpsko-crnogorske agresije na suverenu, međunarodnu priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, njegovi podatci su samo jedan detalj, odnosno potvrda o najnovijoj srpsko-crnogorskoj programskoj orijentaciji dokrajčivanja i potpunog istrjebljenja Muslimana. Autorova sjećanja su dragocjena opomena i kritika, a i pouka da „Kratak pogled na razvitak egzaktnih i prirodnih nauka u islamskom svijetu“, „101 rubaija“ i „Četrnaesto stoljeće“. Pisao je o muslimanskim običajima, o narodnom stvaralaštvu muslimana, o duhovnim i egzaktnim znanostima klasične islamske kulture. Napisao je i objavio oko 150 izvornih radova. Jezgro njegovog bogatog pisanog opusa čine radovi iz područja osnovnih vjerskih disciplina islama. Više od 50 takvih radova je objavio u „Glasniku“ Islamske zajednice, „Takvimu“, „Preporodu“ i dr., te u knjizi „O intelektualnom i primitivnom shvaćanju vjere i vjerskih propisa“, koja predstavlja prvo djelo te vrste, napisano i objavljeno između dva svjetska rata u bivšoj Jugoslaviji. Okušavši se kao pjesnik Ibrahim Hodžić je svoj izraz našao u formi rubaije. Prve rubaije spjevao je i objavio 1969. godine. U veljači 1995. u izdanju El-Hidaje tiskana mu je zbirka 101 rubaija sačinjena po njegovom vlastitom izboru.
 

Napisao: Abdulah Hodžić, obradio: Mirsad Durmišević, http://rogatica-bih.blogspot.com/2013/07/ibrahim-hodzic.html