Get Adobe Flash player
Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Krešo Beljak žaluje zbog malo Udbinih likvidacija...

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Plenković je pokušao promijeniti narod i HDZ i zato gubi...

Koga li smo mi to izabrali!?

Koga li smo mi to izabrali!?

Milanović: "Moji su preci Srbe branili od ustaškog...

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Protuzakonito i diktatorsko izbacivanje ljudi iz...

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Lepa Brena i SDSS napunili Arenu...

  • Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:56
  • Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:51
  • Koga li smo mi to izabrali!?

    Koga li smo mi to izabrali!?

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:45
  • Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    srijeda, 15. siječnja 2020. 09:58
  • Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:41

Isilovsko ubojstvo fratara za Bošnjake je obično ubojstvo, a ne ratni zločin

 
 
O strahotama stradanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, tijekom velikosrpske i velikomuslimanske agresije, nakon njihova tajnog dogovora u Beogradu o diobi tronacionalne beha zajednice, najrječitije govore godišnjice obilježavanja dana progona, likvidacija, konclogora, masovnih smaknuća. Gotovo svaki dan u godini, njih 365, obilježava godišnjicu masovnih stradanja hrvatskog naroda, na nekom beha dijelu.
https://static.euronews.com/articles/stories/03/13/50/44/602x338_cmsv2_8855efeb-d304-5920-8bb0-1e0838bbf844-3135044.jpg
Teško je naći dan u godini, u periodu građansko-vjerskog beha sukoba za teritorij, (18. 9. 1991. - 14. 12. 1995.) na koji nije jedan od agresora bilo velikosrpski ili velikomuslimanski izvršio neki zločin na Hrvatima. Čak, danas kada se sjećaju godišnjice tih stradanja, s porukom opraštanja ali ne i zaborava, i kako se nikad više ne bi ponovilo, niti Hrvatima niti bilo kojem narodu u svijetu, čini se da je i malo dana u godini za obilježavanje svih tih stradanja, u kojima su agresori prepolovili hrvatski narod u toj "krčmi pogašenih svjetla".
 
Ono što je u tom kataklizmičkom nacionalno-vjerskom hrvatskom stradanju znakovito je činjenica da je njihova patnja, da su najviše ubijani i progonjeni oko Božića i drugih katoličkih velikih svetkovina. Ubojice i progonitelji nisu znali, jer kršćanofobisti to ne mogu ni znati, da su upravo ti katolički blagdani zbog kojih su ubijani i progonjeni, bili snažni ublaživači svim tegobama i mučenjima, ali i sigurni čuvari trinaeststoljetnog katoličkog korijena u fratarskoj Bosni i Hercegovini. To nam jamči i mučenička smrt fojničkih fratara koje na pragu samostana 1993. godine izmasakriraše pripadnici isilovske muslimanske armije Bosne i Hercegovine. I to je razlog što ovih dana 13. studenog 2019. hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, i na svim dijelovima svijeta gdje je našao privremeno sklonište, s uzdasima i molitvama prisjećaju 26. godišnjice muslimansko-mudžahedinske likvidacije gvardijana Franjevačkog samostana u Fojnici, jednom od najstarijih franjevačkih samostana u fratarskoj Bosni, fra Nikice Miličevića i vikara fra Leona Migića. Njihovom nedužnom i mučeničkom smrću, koja ima sličnosti sa mnogim turskim ubojstvima bosanskih ujaka tijekom otomanskog, gotovo, polutisućljetnom danku u krvi, potvrdila je onu staru kršćansku izreku „krv mučenika sjeme kršćanstva".
 
Bosna i Hercegovina je kroz cijelu svoju povijest turske genocidno konfesiocidne, urbicidno kulturocidne okupacije zalijevana krvlju mučenika  katoličkih vjernika i njihovih fratara, i stoga, vjerojatno kao ni u jednoj drugoj zemlji svijeta, nije posijano toliko sjemena kršćanstva, i tako duboko. I krv fojničkih fratara, i muslimanski konclogori u kojima su obeščašćivane zarobljene časne sestre i svećenici, sjeme je kršćanstva, te potvrđuju  i jamče opstojnost Hrvata katolika na toj, stoljećima dugoj „bojišnici" agresivnog islama i obrambenog kršćanstva, demokratskog Zapada, režimskog Istoka i radikalnog Orijenta.
 
Za tadašnje Muslimane, a današnje Bošnjake terorističko smaknuće fratara značilo je i veliko zastrašivanje Hrvata katolika koji su više od sedam kontinuiranih stoljeća vezani neraskidivom vezom jedni s drugima. Kad ne bude fratara otići će i njihovi vjernici katolici. To govori i o smišljenom i dobro planiranom muslimanskom cilju genocida i konfesiocida nad Hrvatima katolicima. Muslimanski plan dugo osmišljavan na kraju je ne samo realiziran, već i danas čvrsto branjen od bošnjačkih vlasti. Tri puta pomilovan ratni zločinac, terorista isilovac, ubojica fojničkih fratara, Miralem Čengić od strane planera tog zločina Alije Izetbegovića, i četvrti put od strane Alijinog najbližeg suradnika, suzločinca Ejupa Ganića, nakon čega je pušten na slobodu, čvrst je dokaz da je iza tog, i svih drugi muslimanskih zločina stajao i u njima sudjelovao politički vrh na čelu sa Alijom Izetbegovićem.
 
Za sudionike tog i drugi muslimanskih teških zločina, isilovsko ubojstvo fratara je obično ubojstvo, a ne ratni zločin. Priznati da je  to ratni zločin, što po svim Međunarodnim konvencijama i jest, za bošnjačko čelništvo, ratno i poratno, znači i priznavanje sudjelovanja u njima, a to u konačnici znači, zbog planiranja i brutalnosti izvođenja, da je to genocid i konfesiocid. Samopriznanje Bošnjaka da su rat etničkog i vjerskog čišćenja planirali i isplanirali, u ime cilja opisanog u Islamskoj deklaraciji osuđivanog nacionaliste i radikalnog islamiste Alije Izetbegovića, bio bi kamen temeljac u fundamentu jedne nove, europske, slobodne, demokratske i za sva tri njena naroda dovoljno velike Bosne i Hercegovine. Sve do tada svaki govor o održivosti ovakve beha zajednice koju Bošnjaci pokušavaju graditi na tolikim, još uvijek skrivanim hrvatskim masovnim grobnicama, i barijerama stavljanim na put povratka hrvatskih prognanika i izbjeglica, samo je gubljenje vremena, i sve dublje zakopavanje bosanskohercegovačke prošlosti u šarenilu multinacionalnosti, multireligioznosti i multikulturalnosti. Očito da to i jest cilj bošnjačkog militantnog čelništva, koji u propadanju i nestajanju tog nekadašnjeg beha bogatstva, i njene prepoznatljivosti u svijetu, vidi šansu ispunjenja planiranog cilja, čisti muslimanski entitet, u ime kojeg su ubili i fojničke fratre, i počinili ratne zločine genocida, konfesiocida i kulturocida.
 

Vinko Đotlo

Jakov Amidžić: Ustrajnost ljudi koji kulturu u ovom gradu i šire vole, održavaju kontinuitet opstanka kazališnih susreta

 
 
U Brčkom su održani XXXVI. susreti kazališta/pozorišta. Cio se grad tiska u kazališnu dvoranu. Karte planu mjesecima prije. Predstave iz regije. Kazališni vrh – vrhova. Ovdje se ne dolazi da se dođe. Ovdje se dolazi natjecati i pobijediti, ne prolazi ona “važno je sudjelovati”, jer ovo je kazališni festival od imena. Itekakvog imena. Uzeti ovdje nagradu znači u kazališnome svijetu sebi podići spomenik. Tko je pozvaniji od direktora festival Jakova Amidžića govoriti o festivalu. I Jakov nam otvori dušu:
https://www.logicno.com/wp-content/uploads/2016/11/pozoriste-brcko1.jpg
Jakov Amidžić
 
- Grad na rijeci Savi – Brčko već trideset šest godina njeguje duh kazališnih susreta na daskama koje život znače i zrače. Isto toliko, ti isti Susreti obraduju i razvesele svakog Brčaka i gosta koji taj duh doživljavaju i proživljavaju. Tijekom priprema za njegovu organizaciju, pred sobom nemamo lagan zadatak. Mnogo se toga treba pripremiti, organizirati, planirati, no zadatak, koliko je zahtjevan, isto toliko je i lijep.
Moto ovih susreta jest zatočenost modernog čovjeka u prošlosti, njegova borba s njom, katkad i pomirenje, no i stalna želja da se iz tog zatočeništva izađe, na neki način i pobjegne. Ali to je nemoguće jer pipci prošlosti utkani su u naš identitet, čak i u našu ispisanost Drugoga, koreografije onoga tko smo i što smo, te tko i što želimo biti. I obratno. Prošlost nas je projicirala na bojištu sadašnjosti, no to nikako ne treba shvatiti kao negativnost, jer kao produkt prošlosti zrcale se naša uvjerenja, kolektivni porazi ali i pobjede. Sudbonosna haljina našeg kulturalnog sinkretizma uobličila je naš kulturni izraz ošamućen ljepotom i očajem, šarmom i umjetničkom vrijednošću, uobličila do teatralizacije našega čovjeka. Otuda sjećanje i rekonstrukcije već realiziranih tekstova, ili tekstovi novijih generacija s osvrtom na minulo kako bi se na neki način usredotočilo i na neizvjesnu budućnost kojoj se uvijek, nekad podsvjesno, nekad ne, nadamo, ili prevareni ili utješeni ili neumorno pritiješnjeni u prostoru metateksta klasične i suvremene drame i riječi.
 
Ustrajnost ljudi koji kulturu u ovom gradu i šire vole, održavaju kontinuitet opstanka ovih, danas regionalnih, kazališnih susretanja, što je doprinijelo tome da danas s ponosom slavimo 36. Susrete pozorišta / kazališta Brčko distrikta BiH, koji su i u najtežim vremenima ovog podneblja ostali i opstali. No, uzalud sve ako publika nije vjeran pratitelj i aktivnisudionik, uzalud ako ona nije duh, pomagatelj i slika ovog velikog susreta kazališnih duša, uzalud ako publika nije zrcalo sudara kazališnih aplauza!!! Naša publika to jest i opstat će jer ona zna da je kazališni glumac i njegov gledatelj  jedno umjetničko biće. - Jakov Amidžić
 

Nikola Šimić Tonin

Samo ona može smiriti tamošnje migrante s Istoka

 
 
U Bihaću i okolici izvanredno stanje. Migranti su narušili mir ovog kraja, građani se okupljaju i protestiraju, došljaci se sukobljavaju s građanima, policijom i međusobno. U izjavi za Novu TV (danas, 15. studenoga 2019. u 19,15 sati), gradonačelnik Bihaća ocijenio je stanje vrlo teškim i naglasio kako su migranti do sada napravili 1500 kaznenih djela (pljački, fizičkih napada - pogotovu na ženske osobe mlađe životne dobi, upada u kuće...).
https://static01.nyt.com/images/2018/12/09/world/09bihac/merlin_147087777_f3da884e-212f-437f-a54b-f3358349b405-articleLarge.jpg?quality=75&auto=webp&disable=upscale
Još prije mjesec dana, isti čovjek (gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić) otvoreno je upozorio kako je "migrantska kriza na području Unsko-sanske županije dosegnula takve razmjere da se lokalne vlasti s njom više ne mogu nositi te je najavio kako će stoga vjerojatno biti poduzete radikalne mjere poput zatvaranja migrantskih kampova na tom području." Začudo, to kod nas ne izaziva nikakve reakcije, ponajprije od onih koji su do sada zastupali pro-migracijsku politiku, dokazujući nam kako je svako sprječavanje ilegalnih prelazaka državne granice "nehumano".Čak štoviše, čini mi se da se u zadnje vrijeme u daleko manjoj mjeri nego ranije javljaju odlučna, otresita i elokventna Sandra Benčić i njezini suradnici iz Centra za mirovne studije koji samo što iz pašteta nisu iskakali. A baš bi zgodno bilo da se ovih dana zapute u Unsko-sanski kanton i Bihać i tamo iz prve ruke poduče građane kako su potpuno u krivu i da njihov odnos prema migrantima nije primjeren. Možda ih samo treba "prosvijetliti" i stvari će se dovesti u red.
 
Ne znam što je zakočilo Benčićku i društvo, ali vidim kako već i Večernjak otvoreno piše o nasilju migranata, Nova TV također iznosi detaljne podatke o tomu, a i mnogi drugi mediji, što može značiti samo jedno: vrag je odnio šalu. Jer, koliko jučer, stizale su nam prijetnje iz naše "vrle" Europe kako će nas kažnjavati za javno iznošenje "anti-migrantskih" stavova i "širenje ksenofobije", a sada isti mediji koji su zastupali ove stavove pišu i govore potpuno suprotno! E, pa neka se sad svi ti "mudraci" prožeti neograničenim "humanizmom" (koji se prelama preko tuđih leđa), lijepo zapute na krizna žarišta - prije svega u Bihać i neka interveniraju na licu mjesta.
Da vidimo kako će se provesti. Lako je na Hrvatima trenirati strogoću.
 

Zlatko Pinter

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Subota, 18/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1025 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević