Get Adobe Flash player
Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

Prosječni Hrvat na svakom koraku osjeća društvenu nepravdu i...

Goran Puklin i njegovi kumovi

Goran Puklin i njegovi kumovi

Za blokirane, deložirane, gladne i nezaposlene nema, ali za razvrat...

Epidemija nezajažljive grandomanije

Epidemija nezajažljive grandomanije

Virus će proći, ali ne će proći grandomanija, grabež, pohlepa i...

Razmak od dva metra ništa ne pomaže

Razmak od dva metra ništa ne pomaže

U Dubrovniku razotkrivena prijevara definicije...

Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

Tko to može oprostiti Milorade Pupovcu? Tko premijeru Plenkoviću? Pomirba?...

  • Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

    Vladu od nezadovoljstva ne će ni tenkovi spasiti

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:16
  • Goran Puklin i njegovi kumovi

    Goran Puklin i njegovi kumovi

    srijeda, 14. listopada 2020. 17:30
  • Epidemija nezajažljive grandomanije

    Epidemija nezajažljive grandomanije

    nedjelja, 11. listopada 2020. 17:02
  • Razmak od dva metra ništa ne pomaže

    Razmak od dva metra ništa ne pomaže

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:09
  • Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

    Milorade, pročitaj ponešto iz knjige Vilima Karlovića!

    četvrtak, 15. listopada 2020. 17:06

Bez dijaloga triju naroda nema izlaska iz pat pozicije

 
 
Ubojito i razarajuće oružje razvoja dijaloga u multinacionalnim i multikonfesionalnim društvima, kakvo je bosanskohercegovačko, je bahatost govora, i nespremnost slušanja brojnijeg beha naroda, govora i prijedloga, alternativa i rješenja koja dolaze od strane malobrojnijeg hrvatskog federalnog partnera. U takvom dijaloško-političkom mraku  ne primjećuje se i ne vidi ona druga strana toga slojevitog beha društva. Istina, pravo, pravednost, sloboda, jednakost, demokracija i dijalog, kao bezalternativni temelji takvih zajednica nikako se na taj bošnjački način ne grade u različitostima, već je to „kultura dijaloga“ unitarističko-centralistički, diktatorsko vjerskih fundamentalističkih uređenja brojnijeg bošnjačkog naroda. A to znači da u Bosni i Hercegovini nema nikakva dijaloga između njenih sastavnica, a pak tamo gdje nema dijaloga u različitostima tamo zapravo nema ni slobode, ni  istine, ni prava, ni pravde, ni jednakosti, ni pravednosti, ni demokracije.
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/02/04/05/karta_ndh.jpg
Budući da svaki rat počima u miru, to pak znači da i mir nije uvijek bez rata, te zbog toga rat se najbrže spriječava i zaustavlja u miru. Način kako zaustaviti to najveće ljudsko zlo upravo je i kultura dijaloga, uvažavanje drugog i drugačijeg. Stoga ova politika brojnijeg beha naroda prema malobrojnijem hrvatskom, na neki je način rat u miru ili priprema za neki novi, ili početak drugog rata u toj ratnoj zemlji. A kad krene rat kao najsramotnije zlo ljudske civilizacije i kulture, kada započnu ta međusobna ubijanja, mučenja i progoni, njegovo zaustavljanje je dugo, a mir koji slijedi, koji zapravo mora slijediti jer mir nema alternativu, je gotovo uvijek nepravedan, nestabilan i nesiguran. Nerijetko i ne duga vijeka. Nema istinskog i pravednog mira ako poslije sukoba ima pobjednika i poraženih, brojnijih i malobrojnijih, krivih i nedužnih dobitnika i gubitnika, čuvara i branitelja na jednoj te rušitelja i agresora na drugoj strani. Rat nikom nije brat, iako se to obično kaže, a to je i prošlost pokazala u kojoj se vodilo gotovo 15 tisuća ratova sa 3,5 milijarde ljudskih žrtava, jer u ratu su svi gubitnici i zasigurno u ratu nema pobjednika. I ako bi se htjelo krenuti od te povijesne činjenice, a moralo bi se krenuti, morale bi krenuti sve beha strane bez obzira na njihovu snagu nacionalnog i vjerskog broja, nije li onda bolje bosanskohercegovačku cjelovitost, njezin međunarodno priznati državni okvir ispuniti njezinim označenim entitetskim sastavnicama, negoli se stalno prebrojavati i međusobno ne priznavati. Bio bi to daleko čvršći, za multinacionalne zajednice nezamijenjivi temelj njezine sigurnosti, negoli ovakav rat u miru, u cjelovitosti jedinstva, kojeg zapravo i nema, u kojem su svi beha narodi gubitnici.
 
Kultura dijaloga, kultura uvažavanja i međusobnog priznavanja u svim svojim posebnostima i razlikama nema alternativu mira u Bosni i Hercegovini. Kultura dijaloga, u koju spada i kultura kompromisa daleko je jača od svakog nacionalnog i vjerskog broja u Bosni i Hercegovini. Naime, Bosna i Hercegovina ni u kakvom obliku cjelovitosti, pa čak ni u konfederalnom, ne može i ne smije biti iznad ili ispred svojih nacionalnih i vjerskih sastavnica. Ona ni po čemu i ni u čemu, nije tvorac svojih razlika i posebnosti, svojih nacionalnih i vjerskih brojeva, kako to vole govoriti brojniji, u prvom redu bošnjački narod, već su one njeni graditelji i sugraditelji. Cjelovitost  nikako i nikada nije izgradila i učinila sastavnice i razlike, već su one izgradile i čine cjelovitost Bosne i Hercegovine, i ne samo te zemlje nego svih zemalja svijeta.
 
Zbog toga cjelovitost Bosne i Hercegovine ne jamči sigurnost, slobodu i ravnopravnost što potvrđuje beha suvremenost, svojim sastavnicama, svojim narodima već naprotiv sastavnice, narodi u svojim slobodama, pravima, jednakostima, garantiraju njezinu cjelovitost. To bi trebala biti politička misao vodilja svih sudionika koji traže rješenje beha neriješenog problema. Bosna i Hercegovina ne može, niti će ikada i biti, važnija od svojih sastavnica, bez obzira što bošnjačko vodstvo misli i vodi politiku prioriteta Bosne i Hercegovine nad nebošnjacima. Takva politika isključivosti osuđena je na propast, kao i bosanskohercegovačka cjelovitost ako se bude branila obespravljivanjem nebošnjaka, u prvom redu Hrvata kao nezaštićene beha sastavnice, ostavljene na milost i nemilost onih koji svakim danom prebrojavaju krvna nacionalna i vjerska zrnca u tom politički vrućem „bosanskom loncu“.
http://www.hercegbosna.org/slike_upload/20120615/velicina1/herceg_bosna201206151559270.jpg
Nije bošnjački interes samo vladati Bosnom i Hercegovinom, neuređenom i nedorečenom daytonskom tvorevinom. Glavni cilj bošnjačke političko-vjerske koalicije, što je praksa svih islamskih zemalja je s vremenom zavladati i ovladati s onima koji nisu njihovi, bilo politički, nacionalno ili vjerski. To je srž svakog političko-vjerskog apsolutizma, pa i bošnjačkog, koji s točke broja koliko ih je u toj slojevitoj zemlji odbijaju svaki hrvatski pokušaj i prijedlog demokratskog i entitetskog uređenja zajedničke Bosne i Hercegovine. Tako dubok odlazak u nacionalističku politiku isključivosti, gdje su sve više drugi i drugačiji, slabiji i malobrojniji u oba beha entiteta marginalizirani, a marginalizacijom i nepriznati, bošnjačkom i, jednako tako i srpskom vodstvu nije ni jasno kakav zločin čine prema Hrvatima, no ništa manje opasan i za opstanak Bosne i Hercegovine. Držati se s drugim i drugačijim ne znači i biti na istoj političkoj ravni, već je to znak prihvaćanja prava na razlike, posebnosti, što je put razvijanja kulture dijaloga.
 
Multinacionalnost i multikulturalnost pojmovi su izašli iz kuhinje „bratstva i jedinstva“, odnosno iz ideologije komunizma i velikosrpskog hegemonizma, koju bošnjačko vodstvo nameće istim sredstvima i načinima u Federaciji BiH. No, ta ideja na takvim temeljima je neostvariva čak i u puno demokratski i ekonomski razvijenijim društvima nego li je suvremeno bosansko-hercegovačko. Jer ti pojmovi, te političke homogenizirane i ideologizirane tvorevine su protivne temeljnim ljudskim pravima, nacionalnim i vjerskim slobodama, budući da su ideološke i nacionalističke naravi brojnijeg naroda. Stoga te tvorevine nikada i nisu duga vijeka. One su već u samom osnutku osuđene na propast i njihova starost je programirana od samih osnivača. Kao što se zna vrijeme njihova ustroja, a to je uvijek poslije rata, i temelj na kojima počivaju nepravda, tako se već tada zna i do kada će biti, i s kojim ciljem. Federalna starost je programirana od osnivača, a osnivači federacija nikada nisu i federalni partneri.
 

Vinko Đotlo

Počeo proces proglašenja blaženim vlč. Jurja Gospodnetića

 
 
Hrvatski konzul gérant iz Banja Luke Dragan Matijević nazočio je obilježavanju 152. obljetnice obnovljene katoličke župe i komemoraciji Hrvata u Bosanskom Grahovu. Dana 19. srpnja u Bosanskom Grahovu održana je proslava sv. Ilije zaštitnika te župe kao i cijele Bosne. Misno slavlje je predstavio, uz domaćeg župnika (Drvar, Grahovo i Ključ), mons Franjo Komarica. Mjesni dužnosnici iz redova Hrvatskog naroda izrazili su zadovoljstvo suradnjom s GK RH  kao i Vladinim uredom za Hrvate izvan RH.
http://photos.wikimapia.org/p/00/03/97/63/47_big.jpg
Katolička crkva sv. Ilije u Obljaju
 
Biskup Komarica je posebno apostrofirao situaciju u Drvaru (konzularno područje GK RH Banja Luka), gdje se unatoč načelnoj potpori lokalnih i entitetskih vlasti već predugo očekuje dopuštenje za obnovu crkve koja je porušena. Brojni raseljeni Hrvati nazočili su svečanosti, kao  i predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (Livno, Tomislavgrad, Grahovo, Drvar). U ovoj župi (de facto prigradska župa Obljaj jer u Grahovu nema crkve) 8. kolovoza biskup Komarica svečano je otvorio proces proglašenja blaženim vlč. Jurja Gospodnetića, koji je mučki ubijen krajem srpnja 1941. kada je i započeo progon Hrvata. U župnoj crkve nalazi se i spomen ploča Hrvatima koji su ubijeni iz mržnje, u srpnju 1941. a među kojima je dosta malene djece.(v.h.)

Zločin nad Hrvatima u Krnjuši i okolici dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941.

 
 
Povodom 74. godišnjice ubojstva župnika don Krešimira Barišića i pokolja više od 240 Hrvata žitelja Krnjeuše, kod Bosanskog Petrovca, danas je održana sveta misa zadušnica koju je predvodio banjolučki biskup Franjo Komarica.
http://prvi.src.ba/Media/prvi.tv/2015/08/10/ST_655x391/komarica.jpg
Komemoracija je održana na otvorenom, na opustošenom katoličkom groblju “Kod Križa“ između Vrtoča i Krnjeuše. Zločin u Krnjuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Točan broj ubijenih Hrvata nikada nije utvrđen.
 

B. E. http://www.bhrt.ba/vijesti/religija/prva-katolicka-misa-u-krnjeusi-nakon-74-godine/

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Utorak, 20/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1748 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević