Hrvatski obrazovni sustav najlošiji je u Europskoj uniji

 
 
Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u Europskoj uniji, no bilježi slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka, za što su glavni uzroci kvaliteta kurikula i nastave, stoji u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2017. godinu, godišnjem komparativnom izvještaju Europske komisije o stanju europskih obrazovnih sustava koji je u srijedu predstavljen u Zagrebu.
https://www.uhasselt.be/images/Doctoral-School/lancering_doctoral_school_043.jpg
Stefaan Hermans
 
Pregled obrazovanja i osposobljavanja je izvještaj koji Europska komisija objavljuje svake godine radi pružanja uvida u stanje obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. Hrvatska je jedna od zemalja gdje je učinak obrazovnog sustava relativno slab, a situacija se proteklih par godina pogoršava, istaknuo je Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije, na prezentaciji izvještaja u Kući Europe.
 
Hermans je naglasio da je obrazovanje pitanje budućnosti, zbog čega je veoma važno poboljšanje obrazovnih sustava, a u tome Hrvatska, kao i druge članice, imaju podršku Europske komisije. Istraživanje je pokazalo da Hrvatska ima izrazito nisku stopu ranog napuštanja školovanja (2,8 posto), najnižu u EU-u (prosječno 10,7 posto), što je među glavnim prednostima hrvatskog obrazovnog sustava. No, u Hrvatskoj je zabilježeno i slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka. Prisutne razlike u postignućima povezane su sa socioekonomskim statusom, no čini se da su glavni uzroci slabih rezultata Hrvatske kvaliteta kurikula i nastave - stoji u izvještaju.
 
Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih među najnižima je u EU-u, a unatoč nedavnom snažnom gospodarskom rastu i obećavajućoj situaciji na tržištu rada, Komisija smatra kako je potrebno riješiti problem niske razine vještina, a isto se odnosi na relevantnost vještina stečenih u strukovnom i visokom obrazovanju. Istraživanje provedeno među učenicima u dobi od 15 godina u okviru OECD-ova Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika 2015. godine pokazalo je da svaki četvrti hrvatski učenik nema osnovnu razinu kompetencija u prirodoslovlju (24,6 posto) u usporedbi s prosjekom EU-a (20,5 posto), a u vještini čitanja hrvatski su učenici (19,9 posto) blizu prosjeku EU-a (19,7 posto).
 

V. T., Glas Slavonije