Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

43 od 50 najopasnijih gradova u svijetu su u Latinskoj Americi? Zašto je tome tako?

 
 
Gdje je zemlja u Latinskoj Americi u kojoj ne cvjeta korupcija? Gdje je država između Rio Grandea i Ognjene zemlje koja svojim građanima jamči unutarnju sigurnost i zaštitu od kriminala? Gdje je nacija čiji politički vođe nisu izigrali povjerenje birača? Prije gotovo tri desetljeća pobjednički pohod demokracije zahvatio je također Srednju i Južnu Ameriku. Diktatori u vojnim uniformama morali su abdicirati i okončana je većina građanskih ratova. Isto kao što su zemlje srednje i istočne Europe kroz prve godine nakon završetka Hladnog rata bile nošene valom nade, tako se i u Latinskoj Americi nakon 1990. širio epohalni optimizam.
https://ritbagroup.files.wordpress.com/2012/10/brazil-drugs-raids-police-surge-into-north-rio-slums.jpg
Rio de Janeiro
 
No od toga je danas malo ostalo. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja u zemljama te regije otkrivaju zastrašujući stupanj razočaranja demokracijom kao oblikom vladavine, stanjem pravne države, naprecima u borbi protiv korupcije i (organiziranog) kriminala. U zemljama Latinske Amerike, istina, nema međudržavnih ratova, ali o unutarnjem miru i održivom napretku ne može biti ni riječi. Latinska Amerika je polukontinent u trajnoj krizi.
 
Simptome bolesti možda najjače pokazuju Brazil i Meksiko, najmnogoljudnije i ekonomski najjače zemlje regije. Bivši brazilski predsjednik Luiz Inácio Lu­la da Sil­va iz ljevičarske Radničke stranke osuđen je zbog korupcije na devet i pol godina zatvora, ali će se dogodine ipak kandidirati za najvišu funkciju u državi. I protiv aktualnog konzervativnog predsjednika Michaela Temera vodi se istraga zbog sumnje da je upleten u korupciju. No Temer se ne mora bojati da će mu Kongres u Braziliji ukinuti imunitet jer državno odvjetništvo vodi istrage protiv dobre polovine parlamentaraca. Brazilski građevinski div Odebrecht u brojnim je zemljama regije podmićivanjem predsjednika i ministara osiguravao javne poslove u milijardskim iznosima. Sada se samoprozvana vodeća sila Latinske Amerike i globalnog juga pokušava riješiti posljedica najteže recesije u posljednjih nekoliko desetljeća i poboljšati svoj okaljani ugled.
 
U Meksiku se prije pet godina s predsjednikom Enriqueom Peñom Nietom na vlast vratila „državna stranka“ PRI. Međutim, ni njegovi  konzervativni prethodnici Vicente Fox i Felipe Calderón nisu ostvarili spomena vrijedne napretke u ratu protiv moćnog organiziranog kriminala. Narkokarteli su sa svojom neizrecivom brutalnošću zarazili snage sigurnosti i  zagadili čitavo društvo. U Meksiku svake godine bude na desetke tisuća ubijenih i nestalnih. U Meksiku nasilnom smrću umre više novinara negoli u ratom pogođenim državama poput Afganistana i Iraka. 
 
Čitava jedna generacija mladih muškaraca iz Guatemale, Hondurasa i El Salvadora, srednjoameričkih krizom pogođenih država, pokušava se domoći SAD-a i tako izbjeći siromaštvo i beznađe. Od 50 najopasnijih gradova u svijetu čak ih je 43 u Latinskoj Americi – uglavnom u Brazilu, Meksiku i Venezueli. Pretrpani zatvori u zemljama regije zapravo su legla nasilja, a većina zatvorenika su obojeni. Samo bijeli gospodarski kriminalci uspijevaju izaći iz svojih samica i vratiti se u fino društvo, često mnogo prije odsluženja kazne.
 
Više se ne čuju ni trijumfalni uzvici ljevičarskih boraca protiv siromaštva i uznemirujuće socijalne nepravde u Latinskoj Americi. Početkom stoljeća socijalistički vladari na potezu od Argentine preko Brazila do Perua na „crvenom su valu“ svojom politikom preraspodjele sredstava zapalili konjunkturnu vatricu koja je grijala samo do sljedeće krize. U Venezueli su vođa revolucije Hugo Chávez i njegov nasljednik Nicolás Maduro u manje od dva desetljeća uspjeli nekoć najbogatiju zemlju Južne Amerike pretvoriti u sirotinjsku zemlju s najdubljom recesijom i svijetu i najvišom stopom inflacije. U globaliziranom svjetskom gospodarstvu većina zemalja Latinske Amerike sudjeluju kao isporučitelji sirovina i poljoprivrednih proizvoda. Jasno je da to nije potpuna slika današnje Latinske Amerike. Costa Rica, Urugvaj i Čile su demokratske pravne države s razvijenim gospodarstvima i političkim vođama koji zaslužuju da ih se tako zove. Te tri uzorne zemlje, međutim, zajedno čine manje od dvadesetine od oko 640 milijuna stanovnika Latinske Amerike. Većina njih živi u uvjetima u kojima ne mogu iskoristiti svoj potencijal u sigurnosti te se stalno moraju boriti za svoja temeljna prava. A u toj borbi za prava i dostojanstvo vladajuće elite često ih više blokiraju negoli podržavaju.
 

Matthias Rüb, F.A.Z.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Srijeda, 23/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1395 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević