London je bio sjedište dvotjednika "Nova Hrvatska"

 
 
Ivan Meštrović izlaže 1915. u Londonu, a 1919. izlazi mu i monografija. Znatan uspjeh imali su i glazbenici: Godine 1911. izvodi se opereta Barun Trenk skladatelja Srećka Albinija, a Milka Trnina višekratno nastupa u Covent Gardenu. Zapažen je i rad kazališnog redatelja Vlade Habuneka, osobito režija Canterburyjskih priča Geoffreya Chaucera. U britanskim muzejima čuvaju se i djela hrvatskih autora, primjerice minijature Julija Klovića.Hrvatsku bibliografiju engleskoj je publici predstavio Branko Franolić.
https://i0.wp.com/alexverbeek.net/wp-content/uploads/2018/01/26068112_142253989820807_2386781418798710784_n.jpg?resize=640%2C640
London je bio i sjedište dvotjednika "Nova Hrvatska", jednog od najznačajnijeg hrvatskih glasila u inozemstvu, koji je izlazio od 1959. do 1990. i zagovarao nezavisnu i demokratsku Hrvatsku. List je bio pokušaj mlađih intelektualaca da borbu za hrvatsku samostalnost vode na suvremen i demokratski način, informiranjem iseljeništva te podizanjem polit. kulture čitatelja. Prenoseći sustavno političke, gospodarske, kulturne i športske vijesti iz Hrvatske, "Nova Hrvatska" postala je najutjecajniji politički list hrvatskoga iseljeništva nakon II. svjetskog rata. Jugoslavenske vlasti nastojale su od Velike Britanije ishoditi zabranu lista, a UDBA se istodobno koristila i drugim metodama, od ucjena i progona suradnika do ubacivanja krivotvorenih izdanja.
 
Potkraj izlaženja doživjela je slobodno zagrebačko izdanje. U razgranatoj izdavačkoj djelatnosti Nova Hrvatska pretiskala je zabranjeni Hrvatski pravopis iz 1971., tzv. Londonac, a 1974. Hrvatsku gramatiku. Od 1973. zajedno s Hrvatskom revijom nastupala je redovito pod hrvatskim imenom na sajmu knjiga u Frankfurtu. Uredništvo se u svojim tekstovima  pozivalo na nezadovoljstvo hrvatskoga naroda u Jugoslaviji, a uvid u nezadovoljstvo davala su im, među ostalim, i anonimna pisma iz Hrvatske. Tako je u svibnju 1959. u HB-u objavljeno pismo skupine hrvatskih intelektualaca čija imena nisu otkrivena. U njihovu je pismu upućenom Uredništvu stajalo da je hrvatska inteligencija u domovini  bila „malobrojna, prorijeđena ratom, prebjezima i poslijeratnim pokoljima”. U pismu se nadalje tvrdilo da se u Šugoslaviji provodila „srbizacija Hrvatske”, od čega se mlađe hrvatske generacije „nevjerojatno  žilavo brane”. I obranili smo se. 1991., kada nas nitko nije želio. Pogotovo "Gordi Albion". Kako je Albion postao gord?
 

Ivan Remeta Johnny