Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Izdano dopunjeno izdanje knjige Miljenka Vujanovića Meje

 
 
Prigodom obilježavanja 110. godišnjice osnutka, Etnografski muzej Split izdao je dopunjeno izdanje knjige Miljenka Vujanovića Meje „Pagarešto: igre iz mladosti“. Miljenko Vujanović Meja rođen je 1939. godine u Sinju. Od 1945. živi u Splitu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru (engleski jezik i pedagogija). Najveći dio svog radnog vijeka proveo je u prosvjeti kao profesor engleskog jezika. Kolekcionar je fotografija starog Splita.  Knjigu igara iz svoje mladosti sam je ilustrirao.
Fotografija Zaboravljene igre.
U knjizi koja nosi naziv jedne dječje ljetne igre na kupalištu „Pagarešto“,  autor je opisao i nacrtao 64 dječje igre koje je i sam igrao 1950-ih godina u Splitu. U monografiji je objavljen pretisak njegova originalnog rukopisa i crteža, a u prilogu je računalni prijepis koji olakšava čitanje. Tekst je pisan mješavinom književnoga jezika, s natruhama ikavštine, čakavštine i talijanizama koji su se rabili u drugoj polovici 20. st. u Splitu. Tako pisan, tekst odiše nostalgijom koja je autora i potaknula na opisivanje dječjih igara. Nažalost, zbog sveprisutne epidemije COVID-19 predstavljanje knjige je realizirano internetski.
 
Pagarešto? To je litnja igra, a ime je iz talijanskoga - paga resto, plaća ostalo. Dica bi sidila na kupanju, a onda bi se jedan zaletija i dok bi skaka u more, zavika bi recimo: 'Pagarešto Ivo!' Onda bi se Ive triba zatrkat i skočit u more, ali dok bi skaka i on bi prozva nekoga. Za to vrime je prvi već vanka, pa i njega zovu. Tako sve dok se ne štufaju i umore... A skokovi su imali nazive i forme: na noge, lastu, u balun,tombulu, apjombo, koji put i na prsi...
 
Istraživanje fenomenologije djeteta relativno je recentna pojava u svjetskim okvirima a posebice u hrvatskoj znanosti. Kroz povijesna istraživanja određenoga kraja ili društvenog sloja dijete je većinom dodatak, fusnota. Etnološka istraživanja u Hrvatskoj, gledajući kronološki od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, dijete ipak razmatra kroz običaje koji su vrlo često pandan onome što danas poznajemo kao (dječje) igre. Strogo uzevši, naše današnje poimanje djeteta je provučeno kroz igru (i učenje) kao osnovne djelatnosti sve do odraslijega doba. Ali kako to svi dobro znamo, dijete (i u gradu i na selu) je često bilo ravnopravni član radne družine, radeći katkad i više od dvanaest sati dnevno. Ovdje nije važno što je dijete u svojoj sredini radilo već da nije imalo toliko potrebno vrijeme za igru i učenje.
Etnolozi starijega naraštaja su često ovakve činjenice prešućivali, tako da je kultura djece prikazana samo kroz običaje (neku vrstu igre) ili pak ona postaje bijela mrlja neke kulture ili društvene grupe.
Danas se situacija mijenja prvenstveno zbog toga što su se tradicionalne teme povijesnih ili etnoloških istraživanja iscrpile do te mjere da postaju dosadne ili se ponavljaju uvijek na isti način.
„Etnografski muzej Split u zadnjih nekoliko godina trudi se temu djeteta uzdići do ravnopravnog statusa drugim razvikanijim dobnim skupinama društva (dakle, odraslim članovima društva svih usmjerenja i zanimanja, kako ih znanost već percipira), pa u tome pravcu na svjetlo dana izlazi i ovaj zapis prof. Miljenka Vujanovića zvanog Meja. Radi se o jednostavnom sjećanju na igre njegove mladosti provedene u Splitu. Kako se može vidjeti, tekst (i crteži) su ostavljeni kako su originalno napisani (narisani) upravo zbog osjećaja da je ovo originalni zapis iz prve ruke, izvor u strogom smislu riječi.
 
Što bi mijenjali jezik, sintaksu, izraze, kada na ovaj nedirnuti način možete osjetiti duh vremena o kojem se piše? Mejino djelo pisano je mješavinom književnog jezika (ipak je skoro cijeli život nastavnik engleskog jezika) s natruhama ikavštine, čakavštine i talijanskih izraza koji su se rabili u vremenu druge polovice 20. stoljeća u Splitu, a čega je danas sve manje. Sve ovo odaje draž jednoga vremena te nostalgiju koja je, uostalom, i potaknula Meju na opisivanje dječjih igara u Splitu. Usporedo s tim, opisuje Split i hrvatsko društvo prije pojave računala koje je razorilo i polako rastvara sve socijalne veze koje su kroz povijest stvarane kod djece. Tekst ostavljen u rukopisu također je poticaj čitanja, što je sve rjeđa misaona operacija kod djece. A za one koji ne mogu ili ne žele čitati rukopis, kao dodatak postoji računalni prijepis“, piše Silvio Braica, ravnatelj Etnografskog muzeja Split.
Tijekom stoljeća igračke i igre su se mijenjale i pratile su razvoj društva u cjelini, pa i danas, kad su postale masovna pojava, a posebno one vezane uz masovne tehnologije, koje su ostvarile veliki napredak u kratkom razdoblju. No, djeca i dalje vole igračke poput lutaka, plišanih igračaka, vojnika i plastičnog oružja, konstrukcijskih elemenata, vlakova i automobila, kao i razne društvene igre. Gotovo sa sigurnošću može se reći da je svakom odraslom čovjeku pojedina igra i igračka obilježila djetinjstvo i sredinu u kojoj je odrastao.
 

Nives Matijević

Eva je bila nasretnija žena…

 
 
Ako je balvan nije važno je li otesan.
BiH nazivaju državom jer se još uvijek drži.
Blago mojoj ženi, a teško meni.
Blago selu u kojem je mnogo šljivika.
Bože, čuvaj Hrvatsku, trebat će nam.
Čitaonice, igraonice i slušaonice nazivamo radionicama jer je ljepše čuti.
https://149351116.v2.pressablecdn.com/wp-content/uploads/2019/02/Article-header-Large.jpg
Dalmatinci predugo žive jer jedu samo ribu.
Djetetu je najteže trpjeti kad se roditelji noću tuku u krevetu.
Eva je bila nasretnija žena jer je prva mogla prevariti muža.
Hrvatskog ćemo se uskoro riješiti kad se još malo demokratizira.
Govori o demokraciji, a smišlja o anarhiji.
 
I bolesnici i šefovi čeznu da stolicom.
Je li bolje biti nemoćan ili nesposoban?
Je li veliko H znak za bolnicu ili oznaka velikog Hrvata?
Jesu li hrvatski Srbi rodoljubi ili domoljubi?
Kad Mostovac zgriješi kaže „O Božo!“, a komunjara „O bože!“.
 
Kad ne znate ništa pametnije, tada recite barem  pomodno „dakle“.
Konačno da i u Bosni ima mnogo pozitivnih.
Kad je mogla žena biti minstrica obrane može i cura poljoprivrede.
Koalicija bi im bila dobra da je mostoljubiva.
Lako je anđelu kojem je otac svetac.
 
Mnogi su Europljani zbog Plenkovića Zagrebu voljni pomoći, a da nam je Kovača bilo bi i više.
Neki magarci vode ovce, a neki konje.
Neki šalju dezinformacije, neki nasjedaju, a neki samo šire laži.
Neki propovijedaju da je potres dobrodošao jer nas je podsjetio na molitvu.
 
Nekima je problem koronavirus, nekima potres, a nekima post i nemrs.
Nije lako upravljati staračkim domom ako je kuća poveća.
Nikad nitko ne plače dok skida gaće.
Nisu samo pijanci prekapacitirani.
Policajci ih poštuju, a socijalne radnice najviše vole stare starce.
Političarka je priznata ako nije nalik patki.
 
OSJEČKI ESEKERI I LEGE
 
Ako su legice nisu radodajke.
Budući da su Slavonci ikavci, lega bi trebao biti – liga.
Čini se da je povijesni naziv Osijeka i Osječana lege, ali nije dokazano jesu li to ženke, muški ili neke gešpric forme.
Čuvena Osječka tv uporno reklamira glagoljicu na kojoj blagoglagoljaju domaći politikanezeri.
Da nije lega ne bi bilo ni legaliteta.
 
Dokazano je da su Osječanke osjećajnije od legica.
Esekeri ambroziji i komarcima ne mogu nauditi.
Esekeri su građani, a lege gradske seljačine.
Je li bolja stara legica ili mlada legača?
Jel istina da su esekeri normalno muški, a lege prirodno ženske?
Kad vas netko pozdravi sa „lega“ odmah znate gdje ste i koliko je sati.
 
Komar je ko bećar: samo ubode, pa ode.
Lega je navodno popularna lokalna radodajka od milja.
Legac – legalni sin legača i legače.
Legač kurvar.  a legača  radodajka.
Lega-lega su  istospolni klubski ljubavnici.
Legalija – suvremeni naziv Osijeka
 
Legalitet – ravnopravnost Osječana u krevetu.
Lege se legu, a Osječanina sve manje.
Legice se zapravo lukavo promoviraju.
Neki se susjedima sprdaju da su žabari ili skakavci, a Osječani sami sebi tepaju – lege.
Na Islandu svi skaču u hladnu vodu, a u Osijeku je povijesni heroj.
 
Navodno u Osijeku ima najviše krvopija i sisavaca.
Ne sramotite nam naš lipi Osik.
Nema više stare Kopike, sada je mlađa, bolja Copica.
Nije fer da Lega bude Eseker.
Nije fer što starog legalista Legu po novom zovu Eseker.
Nije jasno je li lega kvočka ili kurva, kratica od balega ili skraćeni kolega.
 
Osijek ima dva prava KUD-a: Kohorta i Kvadrilja.
Osijek se može ponositi s dva KUD-a: Kohorta i Kvadrilja.
Osječani su zatucani jer žele biti lege ono što nisu, a neće biti ono što jesu – Esekeri ili kakvi Šokci.
Osječani za rata: Gadno puca,  al se naši ni komarci ne boje četnika.
Osječani se s pravom diče svojim modernim nazivom, iako nije dokazano je li lega muško,  žensko ili srednje.
 
Osječanke se više boje krpelja od komaraca.
Osječanke su najupadljivije kad su gole i bose na Kopiki.
Osječke nogometašice su najbolje jer imaju kvalitetne noge.
Osječki lukavi nogometaši odlučiše doma biti bijelo-plavi, a u Europi  plavo-bijeli da taktički zbune protivnike.
Povijesni naziv Eseker zabranio je nepostojeći gradski odjel za kulturu.
Rekli Osijek nikada neće biti Osek ni Osik, pa je ostao Osjek!
 
Rudež je, kažu, najbolji osječki skakač - uniz.
Lege se legu legalno.
Šimunec igra protiv Osijeka jer je Zagorec.
VNK „Lega“navodno je ozbiljan osječki klub.
Zahvaljujući komarcima i Osijeku je najzabavnije živjeti.
Zašto Osječani za Čepin upormo govore Čepim? Za inat Dalmošima koji govore nisan umjesto nisam.
Zašto Osječani kad uređuju grob slavnog Jove Čaruge ne slave godišnjicu rođenja ili prerane smrti?
 
OSVRTI NA TJEDNE IZJAVE HF
 
Izjave
Siniša: Lisičja himna bi dobro zvučala zavisno od zvučnika.
Davor: Odavno nam obećao preuzeti vlast nudeći reforme blago stanje.
Vojko: Znalac, izuzetno načitan, izuzetnog znanja i izuzetno izuzetan
zar Zoran?
Igor: Na dobrom je putu, iako gubitnik.
 
Tvrdnje
Nedžo: I Bošnjaci i bošnjački Muslimani dobro znaju.
Vice:Ustavni sud nije kompetentno educiran za proizvodnju pokusnih kunića.
Nino: To! Helting – pot i svima sve jasno.
 
Govor mržnje
Sanja: Muči ju apoteoza ustaštva i instance, zar ne?
Fr. Ivo: U Hrvatskoj su na djelu djela, a u BiH nedjela.
 
Jugonostalgija
Sanja: Umjesto sebe uljepšava Pavelićevu državu.
Vojko: Dijelio bi slova u borbi za pravna prava.
Eni Herceg: Krivotvorba.
Daidže: Muslimani se u Europi osjećaju kršteni kršćani.
 
Demagogija
Zdravoj Zdravki – zdravo!
 
Glupost
Davor: SDP bi činio čuda (da ima muda).
 
Hrvatski jezik
Hina: Kontroverzni novinar o najkontroverznijem Papi.
 
Islamizacija BiH
BiH konobar: Iz maloga Katara pa u veliko Rostovo.
Urban: Bagra je u Slavoniji gmazje.
 
Laž
Andrej: Iskorak ili raskorak?
 
Neoosmanizam
Erdogan: Dok je s nama BiH nije sama.
 
Osmanlizam
Anina: Turska od helikoptera, aviona, podmornice i oružja udžuture napravila domaći auto.
 
Pravo pitanje
Josef: Borba protiv klimatskih promjena nije-je isplativa.
 

Martin Jakšić

U spomen na Gvozdansko 1578.

 
 
Vjetrovite noći. Siječanjska treperenja zvizde Danice. 
Zamrijeli promplasaji vatri. Vrane grakću u blagoj izmaglici.
Onijemjele kule u jezi oronulih zidina, pepelu kožnih svitaka misala.
Stoljetni zavjeti šutnje u sjenovitim odajama zadrijemalih drvenih trijemova.
Osmanlije. Vlasi. Janjičari. Napuštene  oružarnice.
Ne čuju se uzdasi haramija. Gvozdeni topoti bata iz kovačnica srednjovjekovnih
majstora.
9. siječanj 1578. Gvozdansko – simbol neuništive želje Hrvata za ...
Uginuli psi. Konji. Presahle čatrnje. Rastaljena zvona. Ogarci.
Ura je. Zulumi. Akindžije. Spahije. Prodrijeti će barbari kroz gradska vrata.
Nahrupiti će horde. Aveti. Rulje. Haračlije. U razjarenoj oluji posivjela neba. Izbezumljeni.
Razrogačenih vučijih očiju. Nakostriješeni. Željni krvi, smrvljene ljepote, bjelkaste
svile mekoputanih nevena, mirišljivih uvojaka kose, kovanih škrinja, hermelina,
bakrenih vrčeva zlatnika, srebrebnjaka, forinti, istkanih uresa na tunikama od lana koja
razgaljuju gnjev osornih ratnika. 
Knezovi Zrinski stare Hrvatske.
Zameteni tragovi. U posljednjem svitanju, bez jecaja, olovna prkosa. 
Zgrčenih šaka. Nježnih pokreta  silueta vezilja u sablasnim samotištima kamenih
ognjišta. Stojeći zaleđeni k’o inje na trepavicama, Ivan Krstitelj pred
Herodom. Bez mrvice kruha. Vriska izranjenih ruku. Usnuli su.
Na Horebu svojih patnji, pred jurišima sablji, crvenim polumjesecima smrti.
Ne predajući svoje duše ni za sjaj dukata, širokougrudna pašina obećanja,
miris procvala cvijeta u njedrima svojih ljubljenih nevjesta.
Tek će samo gorda historija, nepocijepane zastave, sveti arkanđeli,
tirkizni plašti rijeke Une, 
bijela janjad s zrinskih padina,
potiho pripovijedati o njima
Kad se snijegovi otope,
gore procvatu,
na krnjim ulomcima, pisat će:
njih tristo, ljeta Gospodnjeg 1578.,
Gvozdansko.
Pokoljenja, pamtite ih…
 

Dražen Zetić, https://biramdobro.com/pokoljenja-pamtite-ih/

Anketa

Čega se više bojite?

Petak, 03/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1286 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević