Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Tumore ne ćemo nikada uspjeti pobijediti. Tumori su bolest prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

 
 
U HTV-ovoj emisiji 'U svom filmu' gostovao je profesor s odjela za biokemiju i medicinsku genetiku na sveučilištu u Torontu dr. sc. Igor Štagljar. On je sa svojim timom došao nadomak izlječenju jednog od najzloćudnijih tumora današnjice - raka pluća. Došli smo do tog stadija da je lijek spreman za upotrebu i počet ćemo ga primjenjivati i u Hrvatskoj. Surađujemo s KBC-om Jordanovac i vrlo brzo ćemo početi s istraživanjem u Kanadi, ali i u Hrvatskoj, rekao je Štagljar.
http://local.biochemistry.utoronto.ca/stagljar/in_the_news/Zdravko.jpg
Igor Štagljar
 
Put do ovakvog otkrića traje 8-10 godina, međutim u njegovu slučaju trajao je pet godina. Primijenili smo novu tehnologiju koju smo razvili prije 3-4 godine i s kojom sada možemo proučavati 500-injak različitih ljudskih bolesti. Ta tehnologija je na neki način svjetsko čudo, koje će uskoro biti primjenjivano ne samo za pronalaženje lijeka protiv raka pluća, već u mom laboratoriju proučavamo i lijekove protiv karcinoma gušterače, prostate i karcinoma dojke.
 
Štagljar je istaknuo kako je za tu tehnologiju dobio i nagradu od 3,25 milijuna dolara. Oni su mi bili dovoljni da je razvijem na takvu razinu da možemo reći kako ćemo za nekoliko godina imati preteče lijekova protiv mnogih karcinoma koje sam spomenuo, dodao je. Istaknuo je da tumore ne ćemo nikada uspjeti pobijediti. Tumori su bolest prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Možda ćemo ih jednoga dana razumjeti na molekularnom nivou, ali ne ćemo ih nikada pobijediti. Tumori su jako pametni, oni evoluiraju.
 
Kada ih tretiramo određenim lijekom, postaju rezistentni. Uvijek moramo biti spremni imati bataljun novih lijekova koje ćemo moći proizvesti nakon što su mutacije otkrivene kod pacijenata. Bit cijelog istraživanja tumora jest da ih u sljedećih 20-30 godina možemo tretirati kao kronične bolesti. Mali postotak utjecaja kod karcinoma imaju geni, samo 9 posto. Ostalih 91 posto dolazi iz okoline. Četrdeset posto svih karcinoma možemo sami spriječiti tako da pazimo što jedemo i pijemo, da se ne izlažemo infekcijama virusa i bakterija te da ne pušimo, naglasio je Štagljar.
 

http://vijesti.hrt.hr/423253/profesor-stagljar-lijek-protiv-karcinoma-pluca-je-spreman

Simbioza Nacionalnog parka Kornati s Kurnatarima

 
 
Krenuo je projekt Rediviva Kurnata ili program zaštite Kornatskog otočja, koji praktički znači simbiozu Nacionalnog parka Kornati s Kurnatarima, ali i usku suradnju s općinom Murter na zaštiti maslinika i nadaleko poznatih murterskih i kornatskih suhozida.
http://www.tzo-murter.hr/userfiles/upload/images/kornati/o-kornatima/suhozidi-velika.jpg
Kameni labirint osamdeset i devet otoka, otočića i hridi u moru – to su Kornati,  kameno biserje Mediterana. Pogled na kornatske otoke iz zraka, s mora… ili s otočnih vidikovaca na more jednako je dojmljiv – a oku potpuno različit. Svaki je vrijedan iskustva i proučavanja. Od  svih proizvoda koje je stvorila kornatska ruka najvažniji i najupečatljiviji svakako je zid, točnije suhozid. Suhozidi na kornatskim otocima nijemo i postojano svjedoče o mukotrpnosti ljudskog rada na škrtoj zemlji u kamenu okruženom kristalno čistim morem. Jedno od temeljnih obilježja suhozida jest sama orijentacija. Zbog toga što su svi veliki otoci izduženi, svi su zidovi građeni od mora do mora, to jest s jedne strane otoka na drugu. Zid je točno toliko visok da ga ovca ne može preskočiti niti prijeći na tuđi pašnjak. On je onoliko širok koliko je potrebno da ga snaga vjetra ne razori. Samo još jedan artefakt na kornatskom kršu pobuđuje jednaku pozornost kao suhozid. To su izolirane ograde - maslinici obzidani širokim suhozidom. Nalazimo ih na više od stotinu mjesta u arhipelagu, i to na 'najneočekivanijim' lokacijama. Na strmim stranama Škuja i Smokice, na sedlima Smokvene i Gustaca, na blagim pristrancima Njivice, Piškere, Žakna, Lavse, Suhe Punte, Stativala, Pinezela i Grbe, na ravnim platoima od Knježaka do Šipnata.
 
„Riječ je o najvećem ulaganju u park od osnutka, a u jednom ugovoru sadržano je 16 potprograma. Aktivnosti unutar projekta Redivive baziraju se na tri osnovne kategorije, a to su rekonstrukcija i izgradnja, edukacija i interpretacija te promocija i marketing“, kazao je ravnatelj NP Krka Josip Zanze te dodao da je iz Europe stiglo skoro 42 milijuna kuna.
 
Preko 85 posto projekta financira se novcem EU-a, a ostatak će osigurati Nacionalni park Kornati, te Općine Tisno i Murter-Kornati. Projekt su u svega dva mjeseca osmislili i izveli kreativci iz šibenske agencije Kocka, a dodatna vrijednost je što će nakon pet godina biti zaposleno još 23 ljudi.
 
Osnovni cilj projekta je održivo korištenje  i upravljanje prostorom Nacionalnog parka Kornati kroz zaštitu prirodnih vrijednosti i baštine NP Kornati, razvoj posjetiteljske infrastrukture i posjetiteljskih sadržaja te unapređenje razine sigurnosti i iskustva posjetitelja. Projektom se planira uspostava prezentacijskih centara u Murteru, Betini i Vruljama (unutar Parka), uspostava bolje kontrole ulaska posjetitelja u NP Kornati, kao i izrada Akcijskog plana za upravljanje posjetiteljima. Planira se nabava različitih tipova plovila za bolji nadzor ulaska i kretanja posjetitelja po NP Kornati, unapređenje sigurnosti posjetitelja ali i očuvanja okoliša postavljanjem pametnog sustava upravljanja otpadom i nabave pratećeg broda za prijevoz otpada do kopna. Radi očuvanja biocenoze morskog dna uvest će se kontrolirani sustav sidrenja.
 
Osim infrastrukturnih i multimedijalnih rješenja koja se planiraju uvesti u NP Kornati, uvest će se i edukativni sadržaji za posjetitelje i lokalnu javnost, te organizacija simpozija. Dodatna edukativna vrijednost će biti postignuta umrežavanjem parkova u blizini NP Kornati, ali i valorizacijom prirodne baštine korištenjem novih tehnologija kojom se prati stanje maslina i potencijalnih promjena u svrhu educiranja čuvara prirode/vlasnika maslina o njihovom stanju.
 

Nives Matijević

Za hrvatski se bore Hrvati, a ne borci

 
 
Zašto žene vole muslimane? Zbog kurana.
Zašto koke ne napadaju kokote kao cure dečke? Jer su pristojnije.
Zašto nitko ne izmisli kakav aspirator za prdonje? Nije rentabilno ni profitabilno.
Zašto kradete? Gradski otac nas i njih često savjetuje da svatko radi svoj posao.
Zašto me tjerate da učim? Dosta mi je znanosti, hoću na praksu da me ne zovu neznalicom.
https://www.tportal.hr/media/thumbnail/w1000/144033.jpeg
Zašto su žene imune na rak, a puše više od muškaraca? Ali ne uvlače.
Zašto pastuh najprije onjuši kobilu? Jer je pristojan i pita za dopuštenje.
Zašto kradete? Naš grdonačelnik nam savjetuje da radimo svaki svoj posao.
Zašto su starci tužni? Jer im je samo život sve tvrđi.
Zašto su iz pasivnih krajeva Juge bježali ? Nisu više imali što pasti.
Zašto moramo uvoziti i riječi? To su poklonjeni darovi.
Zašto hrvatski jezik više ne napreduje? Čeka se pomor starih problematičnih kroatista.
Zašto se jezikoslovci i jezikozborci ne koaliraju i izdaju drugu Deklaraciju? Još se boje ili nemaju potrebu.
Zašto su ministrice za kurikularnu reformu, a ministri za kurikulnu? Dulje je ipak duže.
Zašto na fakultetu idu na zahod? Jer ne postoji.
Zašto su župnici tako debeli? Često poste, pa jedu samo suhi kruh.
Zašto jedni glasaju u Saboru, a drugi glasuju u parlamentu? Jer je glasovanje demokroacko.
Zašto su se vukovarski borci borili protiv ćirilice, a ne za hrvatski? Za hrvatski se bore Hrvati, a ne borci.
Zašto se strane riječi uvoze kad imamo svoju šatru? Uvozno je uvozno.
Zašto kažu „jezik za zube“? Nije ga uputno pokazivati svakome.
Zašto neki više vole pasmaterinski od običnog materinskog? Pasmaterinski se nasljeđuje, pa se ne mora učiti.
Zašto neki pišu latinicom, a govore ćirilicom? Zapadni balkanci.
Zašto ti je to najdraži predmet. Želim naučiti je li i u teoriji ono što znam iz prakse.
Zašto djeca ne uspijevaju unatoč blagoj klimi? Zbog hibridnog sjemena.
Zašto majke više ne daju curici ime Eva? Jer bi čitav život bila obilježena što je nevina.
Zašto muški toliko o ženama? Iz poštovanja prema njoj.
Zašto silovanje više nije u modi? Nema potrebe.
Zašto me zovu radodajka? Tepaju vam zbog vrlina.
Zašto navijate za košarkaša? Zbog skokova.
Zašto tako vičete? Zbog onih koji nas ne žele ni čuti.
Zašto više nema Hrvatskog državnog sabora? Ne može biti istodobno i državni i privatni.
Zašto imate zasjedanje a ne nasjedanje? Neki nasjedaju i na zasjedanju.
Zašto svi traže ispravak krivog naroda? Jer ne znaju poslovati po poslovniku.
 

Martin Jakšić

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1335 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević