Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Zbog šakice

 
 
Zašto neki voze lijevom stranom, Jer su u lijevoj stranci.
Zašto žene obožavaju magarce? Jer su tvrdoglavi.
Zašto policajci ne će na šačicu huligana? Zbog šakice.
Zašto seljaci ne posjećuju knjižare? Nema ih.
Zašto ratari više vole traktore nego konje? Za konje banke ne daju kredit.
Zašto žene dižu ruke pred tamburašima? Kere se i predaju im se.
Zašto u Osijeku i okolici nema požara? Nema šibica ni šibicare.
Zašto i velečasni ne bi katgot propovidali narodnim jezikom? Ne bi ji razumili ni vjernici, ni          
     nevjernici.
http://static.germanijak.hr/img/news/d/4/4/14297243432849.jpg
Zašto na televizijama nema slavonskih govora? Nema ih tko naučiti.
Zašto je zagrebačkoj mladeži dosadno? Jer ne jedu trešnjevac.
Zašto i prije nije bilo mobinga? Nije bilo psihologa i pedagoga.
Zašto školarci jurišaju u tramvaje? Da ugrabe mjesta starijima.
Zašto se medicinski tehničar ne naziva medicinski brat? Zbog konkurencije mokre i tople braće.
Zašto stari u domu jedu najviše kokošetinu? Zdrava je, dijetalna, iako je skuplja.
Zašto mame uzimaju bolovanje da bi čuvale djecu? Da ne mogu pobjeći. 
Zašto majke više ne daju ime Eva?  Da se ne sramote čitav život zbog nevinosti.
Zašto muški dobivaju sunčanicu, a žene mjesečnicu. Muški rade danju, a žene noću.
Zašto neki muški puštaju brade? To je jedini dokaz da su zaista – muški.
Zašto Sokrat  nije izrekao izreku „Snađi se druže“. Tada nije bilo drugova.
 
Zašto pijani sjedaju u auto? Jer nema ležaja.
Zašto policajci nose batinu? Radi obrane od lopova.
Zašto biskupi piju vodu samo iz Mandićevca? Zdravija je.
Zašto političari ne upotrebljavaju narodnu riječ buđet? Jer su pristojni i fini. 
Zašto predsjednik seljačke stranke nije seljak? Jest, ali neće priznati.
Zašto se gole cure slikaju s tamnim naočalima? Ili se stide ili im je neugodno.
Zašto veliki a griješni domoljub ne bi odustao od Sabora? Ne čujem dobro.
Zašto se Dalmatinci doseljavaju u Dalmaciju a neće u Slavoniju? Riba sama dođe, a motika neće.
Zašto se žene vole bicikle? Da se mogu pohvaliti žuljevima.
Zašto se žene toliko raduju petku? Jer se nadaju metku.
Zašto su se homići orijentirali samo na muške? Pristupačniji su.
Zašto su pijanci alkoholičari? Jer im je alkohol u krvi.
 
Zašto su starci nervozni? Život im je sve tvrđi, a klipan sve mekši.
Zašto ste napustili Jugoslaviju? Nije nam pasalo stalno pomagati pasivne krajeve.
Zašto žene ne vole Mc Donald? Premekan  je.
Zašto muški ne vole Mani? Jer nisu pederi.
Zašto žene vole nositi bjelinu? Da svima dokažu da su nevine.
Zašto žene na tržnici neće moja jaja? Vide da su stara.
 

Martin Jakšić

Tijekom posljednjih 20 godina doneseni su brojni posebni zakoni o posebnim režimima

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 6. prosinca održan je okrugli stol na temu Dvadeset godina hrvatskog stvarnopravnog uređenja – stanje i perspektive. Riječ je o 41. okruglom stolu iz Akademijinog ciklusa Modernizacija prava u sklopu kojeg su u posljednjih 11 godina obrađene brojne teme s pravnog područja te objavljeni zbornici radova. Prema riječima predsjednika HAZU-a akademika Zvonka Kusića, reforma  hrvatskog stvarnopravnog uređenja najveća je od svih reformi u pravnom području, a predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i potpredsjednik HAZU-a akademik Jakša Barbić kazao je da je 20 godina dovoljan period za analizu i ocjene do sada ostvarenih učinaka i rezultata reforme stvarnog prava i zemljišnih knjiga.
http://intvla.unizg.hr/wp-content/uploads/2016/02/Hano-Ernst-268x300.png
Hano Ernst
 
Tijekom posljednjih 20 godina doneseni su brojni posebni zakoni o posebnim režimima za pojedine vrste stvari te novi procesni zakoni, a hrvatsko je pravo u kontinuiranom procesu usklađivanja s pravom Europsko unije. Na skupu je analiziran Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i njegova današnja uloga u odnosu na vrijeme prije 20 godina kad je stupio na snagu te se govorilo o potrebi njegove modernizacije. Analiziran je i razvoj sudske prakse i zaživljavanje novih stvarnopravnih instituta u praksi. Spomenut je i razvoj modernih tehnologija i načina poslovanja koji zahtijeva ozbiljnu raspravu o mogućim pravcima daljnjeg razvoja pravnog prometa, zemljišnih knjiga i drugih evidencija nekretnina.
 
Na okruglom stolu sudjelovao je i ministar pravosuđa i izaslanik premijera Andreja Plenkovića Dražen Bošnjaković koji je kazao da se osnove stvarnog prava nisu mijenjale, već su uglavnom bile tehničkog karaktera. Po njegovim riječima, o važnosti načina na koji je regulirano stvarno pravo govori podatak da su preko 90 posto građana Hrvatske vlasnici nekretnina. Upozorio je da postoji dualizam postupaka između katastra i zemljišnih knjiga, ali da je rješenje tog pitanja „na dobrom putu“.
 
O namjerama, postignućima, uspjesima i neuspjesima stvarnopravnog uređenja u hrvatskom pravnom poretku govorio je prof. dr. sc. Nikola Gavella, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, koji je kazao da je privatizacija kompromitirala proces pretvorbe društvenog u privatno vlasništvo, a time i stvarnopravno uređenje. Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Miroslav Šeparović govorio je o ustavnom jamstvu prava vlasništva, kazavši da je Ustavni sud svojim odlukama ispravio brojne nepravde te da svoja izgrađena stajališta i praksu mora ustaliti u svim predmetima koji se odnose na stvarnovlasničku problematiku. Podsjetio je na razdoblje prije 20 godina kad se Hrvatska suočavala s problemom problemom pravnog jedinstva zemljišta s upisanom i neupisanom zgradom te na neuređene zemljišne knjige koje nisu ispunjavale funkciju javnog registra.
 
„Dvadesetogodišnja praksa je dokazala opravdanost i nužnost donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i s njim povezanog Zakona o zemljišnim knjigama“, kazao je Šeparović. Sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske Damir Kontrec govorio je o etažnom vlasništvu u Hrvatskoj nakon uspostave pravnog jedinstva nekretnine, spomenuvši probleme u praksi i kod upisa u zemljišne knjige. Prof. dr. sc. Tatjana Josipović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o stvarnopravnim osiguranjima tražbina kao izazovima za reformu i modernizaciju, dok je prof. dr. sc. Hano Ernst s Pravnog fakulteta u Zagrebu dao pregled 20 godina tranzicije pravne evidencije nekretnina. Odvjetnica Sanja Porobija govorila je o vlasništvu i stranim ulaganjima na primjeru prostornog planiranja turističkih zona.
 

Marijan Lipovac

Hrvatski obrazovni sustav najlošiji je u Europskoj uniji

 
 
Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u Europskoj uniji, no bilježi slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka, za što su glavni uzroci kvaliteta kurikula i nastave, stoji u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2017. godinu, godišnjem komparativnom izvještaju Europske komisije o stanju europskih obrazovnih sustava koji je u srijedu predstavljen u Zagrebu.
https://www.uhasselt.be/images/Doctoral-School/lancering_doctoral_school_043.jpg
Stefaan Hermans
 
Pregled obrazovanja i osposobljavanja je izvještaj koji Europska komisija objavljuje svake godine radi pružanja uvida u stanje obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. Hrvatska je jedna od zemalja gdje je učinak obrazovnog sustava relativno slab, a situacija se proteklih par godina pogoršava, istaknuo je Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije, na prezentaciji izvještaja u Kući Europe.
 
Hermans je naglasio da je obrazovanje pitanje budućnosti, zbog čega je veoma važno poboljšanje obrazovnih sustava, a u tome Hrvatska, kao i druge članice, imaju podršku Europske komisije. Istraživanje je pokazalo da Hrvatska ima izrazito nisku stopu ranog napuštanja školovanja (2,8 posto), najnižu u EU-u (prosječno 10,7 posto), što je među glavnim prednostima hrvatskog obrazovnog sustava. No, u Hrvatskoj je zabilježeno i slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka. Prisutne razlike u postignućima povezane su sa socioekonomskim statusom, no čini se da su glavni uzroci slabih rezultata Hrvatske kvaliteta kurikula i nastave - stoji u izvještaju.
 
Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih među najnižima je u EU-u, a unatoč nedavnom snažnom gospodarskom rastu i obećavajućoj situaciji na tržištu rada, Komisija smatra kako je potrebno riješiti problem niske razine vještina, a isto se odnosi na relevantnost vještina stečenih u strukovnom i visokom obrazovanju. Istraživanje provedeno među učenicima u dobi od 15 godina u okviru OECD-ova Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika 2015. godine pokazalo je da svaki četvrti hrvatski učenik nema osnovnu razinu kompetencija u prirodoslovlju (24,6 posto) u usporedbi s prosjekom EU-a (20,5 posto), a u vještini čitanja hrvatski su učenici (19,9 posto) blizu prosjeku EU-a (19,7 posto).
 

V. T., Glas Slavonije

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 993 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević