Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

U ratu pobjednici postaju gospodari

 
 
Za razliku od bojišnice u športskoj areni
Postoje pravila po kojima se akteri bore
Isključivo za prestiž i slavu.
Medalja može biti i znojna i krvava,
Ali nitko nikome ne skida glavu.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/69/Solidus_Constantine_II-heraclea_RIC_vII_101.jpg
Poslije borbe u športskoj areni
Ponekad i pobjednici i poraženi
Na istom postolju, samo na drugom nivou, stoje
Koje određuje kakve će medalja biti kovine i boje.
 
U ratu su posve drukčija pravila.
Pobjednici postaju gospodari
Života i smrti žrtve pa ih na samoj bojišnici
Po statusu sortiraju i razvrstavaju,
Mrtve za groblje,
A preživjele - za logore i roblje.
 
Zamisli kakva su to dva oprečna lica borbe.
U konačnici i športaši i ratnici imali su isti cilj.
Sam što su se jedni izborili za činove, medalje i slavu,
A drugi su ni krivi ni dužni izgubili
I slobodu i Domovinu i glavu.
 

Pejo Šimić

Prvi listopada - Međunarodni dan kave

 
 
Ako ste u Armeniji u gostima, prvo što će vam ponuditi jest svježe kuhana crna kava. Kava je na armenskom surdž ili surč ovisno o zapadnoj ili istočnoj inačici armenskoga književnoga jezika. Kava je vrlo popularna u Armeniji. Ona je nezaobilazan užitak mnogih armenskih kavoljubaca. Piju ju na svakom uglu i u bilo koje vrijeme cijele godine. Tradicija pijenja kave u Armenaca je još jedna prigoda za susret s bližnjima, za razmjenu vijesti i briga, čak i za gatanje. Iako kava u Armeniji ne raste, Armenci su pravi majstori u pripremanju napitka od kavenih zrna. Pili su kavu isprva pripadnici viših slojeva društva. Prema statistici u Armeniji potrašnja kave po glavi stanovnika iznosi prosječno tri i pol kilograma. Armenija uvozi približno više od deset tisuća tona kave, kavenih zrna i nadomjestaka za kavu.
https://croative.net/wp-content/uploads/2018/10/kava5.jpg
Prema tvrdnjama nekih povjesničara, u 16. st. kavu su u Europu donijeli upravo armenski trgovci. Oni su prvi otvorili kavane u Londonu, Beču, Parizu i Pragu. Prva kavana u Londonu otvorena je 1652. god. u uličici sv. Mihaela, Cornhill (St. Michael, Cornhill). Vlasnik te kavane bio je Armenac (prema drugoj imačici - Grk) Pasqua Roseé (Harutiun). Roseé je bio sluga u engleskoga trgovca Daniela Edwardsa koji je uvozio kavu. On je također utemeljio 1672. god. prvu kavanu u Parizu.
 
Armenski trgovac iz Carigrada Johannes Diodato (Ovannes Astvacatur) (1640. - 1725.) 1685. god. je otvorio prvu kavanu u Beču. Kavu u Češku je prvi donio također Armenac Georgies Deodatus koji je došao iz Sirije. U Rimu je 1699. god. prihvatio katoličanstvo, dobivši ime Georgies Deodatus. Godine 1705. došao je kao siromah u Prag gdje je kasnije dobio dozvolu da se bavi uličnom trgovinom. Hodao je praškim ulicama u turskoj nošnji s malom pećicom, nudeći Pražanima skuhanu kavu. Armenski trgovac je uskoro vrlo dobro zaradio na prodaji kave. Ostao je u Pragu i tamo se je oženio. Godine 1707. dobio je od cara Josipa 1. (vladao od 1690. - 1711.) dozvolu za prodaju kave i iduće godine, u siječnju je otvorio u domu pod nazivom "Kod zlatne zmije" kavanu koja se je nalazila u praškom Starom gradu.
 
Armenska kava djelomice se razlikuje od drugih - zrna su mljevena u prah, što je moguće sitnije. Ako su mljevena krupnije, tada kava ne bi imala mirisni okus. Prije mljevenja zrnje valja pržiti od 5 do 15 minuta ovisno o vrsti kave. Kavu polagano kuhaju u džezvi, u koju dodaju hladnu vodu, jednu žličicu mljevene kave i slador (šećer) prema želji. Kava se zagrijava do ključanja i poslužuje se u malim šalicama.
 
Evo jedan od recepata za armensku crnu kavu s konjakom.
Potrebni sastojci:
• kava sitno mljevena
• slador (šećer) - jedna žličica
• armenski konjak - na vrhu čajne žlice
• voda - 35 ml.
 
Priprema:
U džezvu sipamo kavu i slador (šećer), potom dodajemo konjak i vodu. Kuhamo na laganoj vatri do stvaranje pjene. Ne treba se žuriti, kava se kuha na laganoj vatri, prije zakuhavanja voda ne smije dugo kipjeti. Pripremljenu kavu nalijevamo u šalicu i kušamo.
 

Pripremio: Artur Bagdasarov, HKV

Stjepan Šterc: 3.500.000 Hrvata se nalazi u klasičnom iseljeništvu

 
 
Predavanje „Novi koncept Hrvatske“ održao je u srijedu 26. rujna u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu demograf prof. dr. Stjepan Šterc koji je uputio na potencijal koji posjeduje hrvatsko iseljeništvo, a koje bi prema njemu iznimno mnogo moglo pridonijeti u gospodarskoj i demografskoj obnovi Hrvatske. Upozorivši kako se konačno trebamo maknuti od politizacije demografske revitalizacije, jer to nije samo političko i svjetonazorsko pitanje, već pitanje opstanka hrvatskog naroda, dr. Šterc je rekao kako je naše iseljeništvo bogatstvo koje Hrvatska apsolutno ničim do sada nije valorizirala.
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/14/Cvitkusic.jpg
Mons. Marko Cvitkušić
 
„Prema zadnjim procjenama danas je više Hrvata izvan Hrvatske nego u njoj. U brojkama to izgleda ovako: 3.500.000 se nalazi u klasičnom iseljeništvu, 400.000 Hrvata se nalazi u BiH, drugoj domovini našeg naroda i negdje 200.000 živi kao manijska populacija u susjednim zemljama. To se objektivno bogatstvo pokazuje čak i kroz podatke HNB-a koji za 2017. godinu govore da je to iseljeništvo poslalo u hrvatski financijski sustav više od 15 milijardi kuna samo u toj godini. Radi usporedbe, to su veća sredstva nego što je visina godišnjih stranih investicija u našu zemlju. Prema procjenama, u sljedećih 10 godina ti ljudi injektirat će više od 200 milijardi kuna u sustav i to je zapravo pravi i glavni osigurač socijalnog mira u današnjoj Hrvatskoj.
 
Treba se zapitati koliko bi ti ljudi mogli usmjeriti investicijskih sredstava u Hrvatsku kad bi mi bili spremni prihvatiti njihovo uključivanje u gospodarski, financijski i politički život. Na žalost, mi to nismo spremni jer političke elite još uvijek naše iseljenike smatraju svojim političkim protivnicima“, rekao je predavač, dodavši kako bi jedan dio mjera trebao biti realiziran i kroz akademsku zajednicu kako bi privukli djecu iseljenika da studiraju u Hrvatskoj, još više se povežu s Domovinom, a u konačnici i vrate u nju.
 
Dr. Šterc je rekao i kako se Hrvatska demografski neće izvući bez modela useljavanja zasnovanog na identitetskoj imigraciji, ustvrdivši kako nas u sljedećih desetak godina čeka slom mirovinskog, obrazovnog i financijskog sustava u nedostatku radne snage. „Nažalost, kompletna demografska slika Hrvatske je negativna, nemamo ni jedan parametar demografije koji ispred sebe ima pozitivan predznak. O tome govore i podaci Državnog zavoda za statistiku posebno negativan prirodni prirast, otprilike svake godine u Hrvatskoj umre 20.000 ljudi više nego što ih se rodi. Migracijska bilanca također je negativna, prema podacima iz zemalja u koje Hrvati najčešće iseljavaju, Njemačke i Irske, ta brojka se penje na skoro 80.000 ljudi godišnje.
 
Ono što je još više zabrinjavajuće je što su to u najvećem postotku demografske skupine s najvećim potencijalom, dakle mlade obitelji s djecom. To je ogroman problem za budućnost Hrvatske na koji već 27 godina nitko ozbiljno nije reagirao“, poručio je dr. Šterc, dodavši kako su djeca najveća i najvažnija vrijednost društva bez koje nema budućnosti te kako nam ni gospodarski razvoj ne smije biti iznad njih. Dodatno pojasnivši naslov predavanja dr. Šterc je kao primjer, na kojem bi se trebao temeljiti novi koncept Hrvatske, istaknuo Irsku i Izrael, zemlje koje su u fokus svog društvenog, političkog i gospodarskog života stavile iseljeništvo. „Irska je do prije 20 godina imala gotovo isti broj stanovnika kao i Hrvatska. Danas Hrvatska ima nešto manje od 4 milijuna stanovnika, a Irska oko 4,6 milijuna sa svim pozitivnim pokazateljima, posebno prirodnim prirastom.
 
Gospodarski oporavak Irske zasnovan je na ideji prostornog potencijala i zajedničkom ulaganju iseljeništva i domovinske Irske u razvoj novih tehnologija te uvođenje inovacija u gospodarske djelatnosti s posebnim naglaskom na korištenju iskustva koje je iseljeništvo steklo van Irske. Između ostaloga, poticali su razvoj djelatnosti koje su njihovi iseljenici razvili u drugim zemljama i podigli na svjetsko tržište. Tako npr. Irce koji su registrirati djelatnost ili firmu u Irskoj oslobodili su poreza na dobit na 10 godina. Razvojem gospodarstva počela je imigracija u Irsku, stranaca i Iraca, što je dovelo i do ukupnog demografskog rasta, prirodnog rasta i pozitivnih demografskih pokazatelja.
 
Tako i Hrvatska mora institucijski posložiti najveću razinu povezivanja sa svojim iseljeništvom i time pokazati želju i namjeru te dijelom anulirati sve negativnosti koje su bile vezane za udaljavanje hrvatskog iseljeništva iz gospodarstva i politike“, poručio je dr. Šterc te zaključio kako je najbolji primjer svjetski uspješne suradnje domovinske Hrvatske, iseljeništva i Hrvata iz BiH, a koji bi se mogao primijeniti na sva područja života, Hrvatska nogometna reprezentacija. Uz brojne zainteresirane Siščane predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.
 

M. B., http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/51643-stjepan-sterc-3-500-000-hrvata-se-nalazi-u-klasicnom-iseljenistvu

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 943 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević