Get Adobe Flash player
Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Krešo Beljak žaluje zbog malo Udbinih likvidacija...

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Plenković je pokušao promijeniti narod i HDZ i zato gubi...

Koga li smo mi to izabrali!?

Koga li smo mi to izabrali!?

Milanović: "Moji su preci Srbe branili od ustaškog...

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Protuzakonito i diktatorsko izbacivanje ljudi iz...

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Lepa Brena i SDSS napunili Arenu...

  • Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:56
  • Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:51
  • Koga li smo mi to izabrali!?

    Koga li smo mi to izabrali!?

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:45
  • Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    srijeda, 15. siječnja 2020. 09:58
  • Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:41

Ekološka kriza samo je odraz duhovne i moralne krize u čovjeku

 
 
Papina enciklika "Laudato si" posvećena je brizi za prirodu kao naš zajednički dom. Blizak sam mišljenju Ivana Pavla II. da je ekološka kriza samo simptom, tj. odraz duhovne i moralne krize u čovjeku. Uostalom i u slučaju najstrašnije kataklizme (nuklearne npr.) ugrožena će biti samo ljudska vrsta; uopće ne dvojim za egzistenciju trava, škorpiona, dubinskih riba, vrabaca, štakora itd. Uvijek sam se divio gigantskim primjercima "cipala" (cipol po dubrovački) u nekad vrlo zagađenoj Gruškoj luci, a uvjerio sam se osobno i u legendarnu neiskorjenivost lovora.
http://www.everyculture.com/images/ctc_01_img0017.jpg
Priča o klimatskim promjenama i zavise li one o čovjeku je toliko kontroverzna da čovjek i ne može imati jasan stav; svakako da je tih promjena bilo i u bližoj prošlosti, tzv. ledena doba. Čovjek radeći protiv stvoritelja postaje poput palog anđela, to se okreće protiv njegove duše. Ekologija društva nam se ukazuje na primjeru Zrća gdje pohlepa i hedonizam mogu na kraju uništiti moral jedne male zajednice i zapečatiti budućnost njezine mladeži. Slično je i s masovnim turizmom u Dubrovniku. Nemojte me krivo shvatiti, bez turizma mi bismo bili osuđeni (kao i stoljećima ranije) na vinovu lozu, maslinu, pomorstvo i male obiteljske obrte, što bi naš standard dovelo na razinu Palestine. U tom kvantitetu izgubio se čovjek, kriza je moralna (kao u Grčkoj i Španjolskoj), nema rada i kreativnosti, samo renta od ležarine, suveniri i novi beton. Kafići, kanabis, kladionice, neženje i obitelji s jednim djetetom vode u propast, demografsku i intelektualnu.
 
Gubitak načina života, mentaliteta i zajednice također je socijalna ekologija. Teološki je zanimljivo pitanje jesmo li jedini živi planet u svemiru, te je li uništavanjem pojedine vrste, staništa ili Zemlje ili Sunca uništavamo (osim samoga sebe) i Božji poredak. Zanimljivo je i pitanje GMO organizama, etike i medicine, cijepanja atoma, ali ne ću o tome sad. Trebamo li postati jedna ljudska rasa, jedna država i jedan narod ili je smisao u različitosti i poštivanju osobe i kulture? Moj prijatelj iz Argentine Pedro S. osjeća sve Latinoamerikance kao jednu obitelj i uopće nema rasnih predrasuda. Zanimljivo je da za razliku od mene ima simpatiju prema socijalistima iako je katolik. Možda socijalisti tamo nisu marksisti, agnostici ili anacionalni liberali kao u nas? To je kontinent s najvećim katoličkim državama Brazilom i Meksikom!
 
Je li i demografija ekološko pitanje? S jedne strane Argentina bi sama mogla hraniti preko milijardu ljudi, dok neke vrlo siromašne zemlje udvostručuju stanovništvo svako 15 godina, stvarajući jezive socijalne probleme. Mit o prenaseljenosti zemlje možemo ukloniti pukim pogledom na zemljopisnu kartu. Dok je Alžir 1900. imao 4 milijuna Alžiraca i 500.000 Francuza, danas ima preko 40 milijuna stanovnika (nema više Francuza); a gdje je danas demografski Hrvatska? Treba li Europa prihvatiti izbjeglice, većinom mlađe ljude od koji dio dolazi iz dijelova Afrike koji nisu pogođeni ratom? Radi se pretežno o muškarcima koji žele raditi, ne o političkoj oporbi. Nisu oni doduše krivi zbog našeg niskog nataliteta i odbijanja rada u obrtima i proizvodnji, niti zbog naše korupcije i narušenog školskog i zdravstvenog sustava.
 
Treba li prepustiti stvari Providnosti i milosrđu ili poput Viktora Orbána braniti svoj posjed? Uostalom te rijeke očajnika su tek posljedica kurvanjske politike Zapada i domaćih elita. Možemo li optuživati islam zbog podjela na šijite i sunite a da je istodobno i kršćanstvo duboko podijeljeno, da je Europa duboko podijeljena? Hoće li Crkva i političke stranke postaviti temeljna pitanja (meni je važnije kakvu hranu jedemo, kakvu kulturu i školstvo imamo, što proizvodimo od tema o homoseksualcima, zmijama, ustašama, partizanima i sličnim neozbiljnostima). Ekologija uključuje i pitanje sela, proizvodnje hrane i energije, suverenosti, malih gradova i provincija, odnosa prema malim državama...
 
Uz toliki razvoj znanosti da još živimo u eri nafte, da koristimo silne kemikalije umjesto običnog buhača i koprive od kojih ne ćemo dobiti ni rak ni astmu niti višak estrogena, ženskoga spolnoga hormona na koji se raspada glifozat? Ili da medicina nije došla dalje od kemoterapije a psihijatrija dalje od Freuda i šarenih pilula? Dobro je uzeti u ruke časopis "Dom" Antuna Radića pa da vidimo da je čovjek i prije 100 godina bio isti i da su svi problemi umjetno stvoreni. Treba postaviti dubinska pitanja, a ekologija je samo odraz društva i društvenih vrijednosti.
 

Teo Trostmann

Dok u Splitu sanjamo velike investicije, pokrenimo one male, ali jednako važne

 
 
Priopćenje Hrvatske udruge Benedikt na aktualne splitske teme vezane uz turističku sezonu
Sada, kada grad Split bilježi najveći porast turizma u Hrvatskoj, mnogi će si pripisati zasluge za to. A, u stvari, neke su se stvari posložile nama u korist. Hrvatska je ušla u Europu, iako mi to baš ne osjećamo, za strane turiste je to itekako važno. Zahvaljujući blagopokojnom svecu papi Ivanu Pavlu Drugom dogodio se i Žnjanski plato, ne baš lijepa, ali velika gradska plaža s čistim morem. Probudili se i mali i veliki poduzetnici pa su se dogodili i brojni hoteli, hosteli, restorani. Pripomogao je i grad, stvorio se nekakav simpatičan šušur u gradu, stalno se nešto događa. Na prvi pogled sve lijepo, pozitivno, pohvalno. A je li baš tako?
http://cdn-static.rtl-hrvatska.hr/image/4280246bad3ce84d9d06e20631ff835e_view_article.jpg?v=25
Puni smo velikih, ali neostvarenih planova. Za dogovor o uređenju žnjanskog platoa trebaju nam desetljeća. Slično je i s ostalim rješenjima (osnovne prometnice u gradu, željeznički kolodvor, korištenje ukopa pruge kroz grad za podzemnu željeznicu, konačno rješenje prostora iznad ukopa pruge). A na tim prostorima vrijeme kao da je stalo. Starčevićeva je ulica građena negdje prije pedeset godina, i tamo kod "kluba knjigovođa" (blizu Lučićeve ulice) u asfaltu je ostala jedna prizemnica koja sužava ulicu na tom mjestu. Kako onda tako i danas.
 
Žnjanski plato čeka urbanističko rješenje. Nije li neuređeni obrasli dio žnjanskog platoa mogao biti barem pokošen, a na dijelu njega uređeno barem privremeno parkiralište umjesto parkiranja u prašini do plaže (djeca), ostatak je mogao biti zatravnjen uz sadnju drvoreda. Neka to bude i privremeno rješenje. Objekti uz plažu (kafići, zalogajnice...) su bez ikakvog reda, do njih se dolazi opet kroz prašinu, mogli su biti povezani barem privremenom šetnicom s betonskim opločnicima (jeftino rješenje koje bi mogli financirali vlasnici istih). Šetalište pape Ivana Pavla Drugog je puno šetača, kupača, rolanja, biciklista i drugih rekreativaca, ali i puno prašine. Prošetajte ujutro i uvečer pa ćete vidjeti razliku. Ujutro ćete disati punim plućima (prašina se slegla), navečer ćete teško disati.
 
Kod istočne rampe, gdje imamo najviše kafića i dječjih igrališta, kanalizacija iz sabirne jame poviše šetnice izbija na popločani parking do ceste (užasan smrad već godinama). Ako mislite da nadležne službe za to ne znaju, griješite. Napravljen je maleni polukružni zemljani nasip da bi se spriječilo otjecanje fekalija preko ceste. Tu one čekaju da ih upije čvrsto tlo, sladoled se prodaje preko puta. Odmah iza te iste rampe često, ujutro oko sedam sati, u kanalizacijsku šahtu na cesti cisterne prazne sadržaj iz sabirnih jama (opet fekalije) koji dovoze sa području Splita. Treba li ponoviti – tri kafića s dječjim igralištem su tu odmah blizu te šahte. Doduše, u tu uru nisu još otvoreni.
 
Ne znamo zašto, ali u našem društvu baš ne volimo brinuti o tim, na izgled, malim stvarima. Tko će za to naći vremena, mi smo zaokupljeni velikim planovima. Drago nam je govoriti o velikim investicijama, ono kad je cifra stotinjak milijuna ili više. Lijepo to zvuči kada se planiraju trgovi, dvorane, lučice… I ne bi u tome bilo ništa loše, kada pri tom ne bismo zaboravljali male šetnice, šentade, kada bismo se potrudili, barem privremeno, urediti nekakve izgubljene prostore, ničije prostore, ili prostore s kojima izgleda ne znamo što bismo. Da i još nešto, da nas te velike investicije nisu dovele tu gdje smo danas! Sjetimo se samo sportskih dvorana, arena, kako ih ne znamo zašto nazvaše.
 
Baš zato želimo upozoriti, naglasiti, predložiti:
Odmah
§     Odlaganje fekalija iz sabirnih jama prebaciti što dalje od plaža, što dalje od mora;
§     Svaku noć, barem od svibnja do listopada, redovito prati Šetalište pape Ivana Pavla Drugog;
§     Pokositi samoraslu travu na žnjanskom platou
Sada pripremiti, a u listopadu započeti s radovima na potezu Šetališta pape Ivana Pavla Drugog:
§     Zgrade poviše Šetališta pape Ivana Pavla Drugog konačno spojiti na gradsku kanalizaciju, naravno, one koje nisu već spojene;
§     Dovesti u sklad razne plažne ugostiteljske objekte, povezati ih barem privremenim trotorarima, te pristupima od ceste;
§     Zasaditi drvored s donje strane ceste Zenta – Duilovo, koji može biti i privremenog karaktera;
§     Urediti stazu za bicikliste, uz samo Šetalište;
§     Urediti prostor za rolanje, da se djeca ne provlače između šetača i biciklista;
Žnjan je samo primjer ponašanja. Popis možete nastaviti sami, vodeći se istim principom – dati prioritet manjim zahvatima, kojima s malo sredstava mijenjamo sliku grada na bolje.
 
Naglasak je na činjenici da sve ovo (poravnati, zasaditi travu i stabla i sl.) ne traži velika sredstva i puno dobivamo, a to mora uraditi grad. Dočekati ćemo, nadamo se, i one velike odluke, među njima i konačno rješenje žnjanskog platoa, a do tada – dajte malo stabala i zelenila (makar neka stabla kasnije sjekli), malo šetnica, potrošimo i malo vode za pranje – gosti su već tu, ne mogu oni čekati našu proceduru. I da, uklonimo konačno i prizemnicu na asfaltu Starčevićeve ulice pa makar to stajalo i malo više. Pola stoljeća čekanja je ipak previše. U tom vremenu nastaju cijeli gradovi, a ovdje treba nestati jedna prizemnica. Na kraju priopćenja kojeg potpisuje dr.Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt stoji: Sigurni smo da ćemo ubuduće administraciju, barem ovu našu, lokalnu, ocjenjivati upravo prema ovim, na prvi pogled malim stvarima. Male stvari bi mogle postati vaš veliki potez. Ne čekajte!
 

Ivica Luetić

Ante Starčević i nacionalizam

 
 
Knjiga Politika i sudbine Dubravka Jelčića pojašnjava Starčevićev odnos prema hrvatskom nacionalizmu. Knjiga obiluje mnoštvom podataka i dokaza o čistoći Starčevićevih stavova prema tom, za nas, posebno u sadašnjem trenutku vrlo osjetljivom pitanju. Neke ću retke prenijeti doslovno, a neke ću tek prepričati, jer tako nalazu skučeni okviri.
http://hop.hr/wp-content/uploads/2015/02/118.obljetnice-smrti-dr.-Ante-Starcevica-Tribina-dr.Ante-Starcevic-Jucer-Danas-Sutra_article.jpg
"Narod je izvor svih prava i smisao svih dužnosti: ljudskih, građanskih i političkih."
"Volja naroda nema ograničenja, ona uključuje i pravo na samoodređenje na vlastitom nacionalnom prostoru." Ideolog hrvatskog nacionalizma i neovisne hrvatske države isticao je princip prava u kome je uključena i odgovornost, kako države prema građaninu, tako i (odgovornosti) svakog građanina prema državi. Pojedinac je dužan pokoriti se političkoj volji većine, ali je istodobno i većina dužna osigurati politička prava pojedinaca. Starčeviću je bitno da "narod napreduje u prosvjeti, u blagostanju, u moralnosti."
 
Razgovarajući sa znanima i manje znanim ljudima spoznajem da velika većina jedva išta zna o njemu. Jednima je tek poznata apozicija vezana uz njegovo ime: Otac Domovine! Jedni dodaju da je Ličanin, a drugi da je pokopan u Šestinama. Međutim, gotovo nitko nije mogao podastrijeti makar oskudne činjenice zbog kojih mu je pripala tako uzvišena naslovnica.
 
Moram priznati da sam čitajući knjigu "Politika i sudbine" i sama ostala zapanjena, bolje je reći ponesena poštenjem, čistoćom, svježinom i suvremenošću njegovih misli i postavki. Otac Domovine je prije stoljeća i pol isticao ideje koje danas promiče tek tanka duhovna elita svijeta: "Svačija nam je narodnost najvećom svetinjom." (Diplomacija, 1883.). "Držeći se toga načela, mi iskreno ljubimo i za brata deržimo i Serba, i Nemca, i Talijana, i Žida, i Ciganina, i Luterovca, itd., svakoga tko radi za obćenito dobro svega naroda i cele domovine; a plašimo se jednako i Hervata i Serba itd., svakoga tko je proti (onim) skupnm svetinjam."
 
Njemu je glavna stvar da svi državljani rade za Hrvatsku bez obzira na to koje su vjere ili narodnosti; Starčević dakle želi, da građani budu njeni graditelji, a ne rušitelji u čemu neke skupine ustrajavaju otvoreno ili pritajeno već skoro 200 godina. Na štetu hrvatskog i vlastitog naroda. Hrvatska je Anti Starčeviću jedini ideal - na razini svetosti, dok je o Hrvatima bio nadasve objektivan i otvoren. Govorio je o njima bez iluzija i okolišanja. Naročito o začuđujućoj neotpornosti prema tuđincima, prema kojima su se kao i prema njihovom jeziku često sluganski odnosili.
* Naslovnicu: Otac Domovine dodijelio je Anti Starčeviću njegov odani sljedbenik i gorući pravaš, istarski Hrvat i književnik Eugen Kumičić.
 

Nevenka Vučemilović, prof.

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 20/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1186 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević