Get Adobe Flash player

Jedan od 15 najstarijih gradova na kugli zemaljskoj

 
 
Grad Zadar, grad u kontinuitetu od rimskih vremena grad, jedan od 15 najstarijih gradova na kugli zemaljskoj, je zahvaljujući svom silnom usponu u srednjem vijeku postao velika smetnja ambicijama moćnije Venecije na istočnoj obali Jadrana. Preuzak prostor uticaja za dvije urbane gradske veličine. Stoga nije čudno kako je grad Zadar izložen čestim nasrtajima Mlečana, posebice u 12. i 13. stoljeću, te je trn u oku, trn koji izrasta vremenom netrpeljivosti u brdo, u planinu koja vidik zatvara na horizontu moči, i glavni izvor sukoba Mletačke Republike s hrvatsko-ugarskim vladarima.
http://visitdalmatia.com/zadar/images/zadarhistory2.jpg
Razdoblje od 11. do 14. stoljeća, iako burno, puno opsada i stradanja, teško pojmljivo današnjeme čovjeku sa svom širinom i znanstvenim dosezima, sa svim današnjim slikama i spoznajama o današnjim gradovima i narodima, kada tad u tom vremenu skoro pa i nije bilo gradova uz par iznimki, bilo je zlatno doba Zadra. U zaleđu grada formirala se i rasla hrvatska država, s kojom je Zadar postupno uspostavljao ponajprije trgovačke, a potom i političke veze. Hrvati su se sve više prihvaćali i integrirali u gradskom životu. Tragom one narodne, na dobro se lako naviknuti. Stanovništvo Zadra je tako već u 12. stoljeću bilo pretežito hrvatsko, o čemu svjedoči posjet pape Aleksandra III. 1177. godine, kojeg su Zadrani dočekali laudama na hrvatskom jeziku. Koji nije skrivao oduševljenje kulturnim nasljeđem i kulturnom razinom zatečenoga puka.
 
Zadrani su tijekom 11 stoljeća poduzimali napore za vlastito osamostaljenje od Bizanta, istovremeno sve češće i silovitije ratujući s Venecijom, koja je grad prvi put napala i zauzela 1000. godine. Kao što se i danas zna s pravom reči u narodu a što klimatske slike i neprilike nažalost i potvrđuju sva nevera dolazi od Italije, tada je sva nevera i izopačina i opasnost dolazila od Venecije. Od 1069. godine Zadar je s ostalim dalmatinskim komunama pripojio svojoj državi hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Poslije dinastičkih borbi i smrti kralja Dmitra Zvonimira 1089. godine, Zadar od 1105. priznaje vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana. Koliko bi se samo dalo ispisati povjesnih romana o te tri povjesne rečenice u ovome tekstu a mi na žalost nemamo skor pa ni jedan. Već 1116. godine Zadar je uz stalni otpor i pobune, neposluh građana ponovno pod mletačkom vlašću, ni u jednome jedinome trenu ne pomiren s tom i takvom sudbinom, niti jednim jedinim dijelom sebe predan i pomiren s njom, nastavio je svekolike otpore prema novonastaloj situaciji s kojom se sve teže nosio i koje se u svojoj ustrajnosti uspijeva osloboditi 1181. godine priznavanjem vlasti hrvatsko-ugarskog kralja Bele III., čime je od kralja dobio široku autonomiju.
 
Kada je papa Inocent III.1198.godine pozvao vojsku na Četvrti križarski pohod na Svetu zemlju, zatekao se u novčanoj oskudici, sakupio je naime svega trećinu potrebnih sredstava. U to su doba počele pripreme za Četvrti križarski rat. Kako su vladari bili zauzeti međusobnim borbama, pohod je predvodilo visoko plemstvo. Križari su odlučili napasti Egipat, jer se nakon smrti egipatskog sultana Saladina za vlast borilo njegovih sedamnaest sinova. Križari su u prethodna tri pohoda uvidjeli da kopneni put nije dobar, pa su se odlučili ići morem. Mletačka Republika obvezala se tada Križarima osigurati prijevoz brodovima do Egipta i upregla sve svoje snage u izgradnju moćne flote od dvije stotine jedrenjaka. Uvidjevši u toj misiji i poduhvatu osobni probitak i daljnje mogučnosti. No nešto na što nisu ni u snu računali poremetilo im je planove. Neuspješni ishod križarskog pohoda izravno je prijetio bankrotom i propašću Republike. Podmuklo i hijenski, kako su i inače nastupali u svome ophođenju prema drugima, Mlečani su vidjeli svoju priliku za opsadu i pljačku bogatog Zadra. Rješiti će se dugova. Riješit će se Zadra. U svakome mogućeme obliku višestruko će se okoristiti.
 
(Nastavak slijedi)
 

Nikola Šimić Tonin

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Subota, 30/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1406 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević