Get Adobe Flash player

S Milošem Miloševićem se uspinjemo do visoka

 
 
Boka bez Miloša* je loša nedostaje joj i znanje i pokajanje/ nedostaju i plemenite sanje i ono onakvo nadanje i uzdanje u  Boga/ nedostaje mnogo toga a osobito zametnute istine koje kriju listine kotorskoga arhiva/ historija je svakidanje živa ona hoda s Milošem/ brojni mali lučonoše osvjetljavaju zbunjene građane/ Boka je vježbalište za gađanje iz brojnih opakih usta/ dok istina ne ostane pusta svačija umotvorina/ bit će godina i godina
http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2011/02/Milos-Milosevic.jpg
A zbog čega bismo se imali kajati/ ionako je bolje ne znati/ ili se moguće predati zamotani u povrće i voće/
u istine sumnjive kakvoće/ u  ne bdij nego spavaj i jedi/ i baš  te briga što slijedi/ ima li našega išta/ zatim to tvoje išta postane svačije ništa / a nigdje uporišta
 
Uporište neka bude Boka/ s Milošem se uspinjemo do visoka/ Bože pomozi nam/ mi se jalovo upinjemo/ nijemo stoljećima nijemo/  onda još i njemije/ bez ikakva smisla sve mi je kad  je krađa i laž nadvladala dobrotu iz Dobrote pod teretima zala/ istina je Miloša zvala već stoljećima ga priziva/ njega a ne lažna štiva
 
*Miloš Milošević (Split, 1920.- Kotor, 2012.) hrvatski  pjesnik, glazbenik i znanstvenik, dugogodišnji ravnatelj Arhiva u Kotoru.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Stijepo Mijović Kočan, Novi Vinodolski, lipanj-srpanj-kolovoz 2014.

Uništavanje Hrvatske nastavljaju jugo-komunistički ideolozi

 
 
Dobrica Ćosić zvani Gedža, otac srbijanske politike druge polovine 20. vijeka, za beogradske novine rekao da su Srbi u 20. vijeku izgubili četiri rata (Slovenija, Hrvatska, BiH i Kosovo), ali da u 21. vijeku trebaju gledati kako se „u miru dobivaju izgubljeni ratovi“. Ova Ćosićeva izjava postaje jasnija ako se dovede u vezu sa izjavom prof. Ljube Tadića, (oca Borisa Tadića Josipovićevog prijatelja), jednog od najistaknutijih srpskih intelektualaca, koji kaže: „Vojni gubitak Srpske krajine i slavonskih zemalja, gdje su Srbi bili većina, mi ne smijemo nikada prihvatiti kao definitivan gubitak. Te krajeve nikad ne treba smatrati izgubljenim, jer ni Nijemci nisu Istočnu Nemačku smatrali definitivno izgubljenom. Čak ni u ustavu“.
http://www.bosnjaci.net/foto/cosic_milosevic.jpg
Dobrica Ćosić Gedža i Slobodan Milošević
 
Srbočetnička agresija 1991., imala je za cilj stvaranja etnički čistog teritorija. Agresor je granatama razarao, pljačkao, ubijao ili protjerivao stanovništvo,a potom palio i rušio sve što je Hrvatsko. Osim toga, Hrvatska je bila pod uvjetima rata i okupacije dijela teritorija od 1991. do konca 1998., kada je Podunavlje pripojeno pod ustavnopravni sistem Hrvatske. Cijelo to vrijeme, uglavnom se svodilo na obranu Hrvatske, a ratni uvjeti onemogućavali su bilo kakvu ozbiljniju privrednu aktivnost. Cijelo to vrijeme Hrvatska nije mogla normalno privredno poslovat sa nijednom susjednom državom, a ni sa ostalim državama Europe. Za svako uspješno poslovanje potreban je dobar menadžer i svi ostali uvjeti za normalno poslovanje, a toga Hrvatska nije imala punih osam godina. To je jedan od glavnih razloga upropaštenog hrvatskog gospodarstva. Uz to, srbočetničkog agresora podržavale su velike sile na čelu s Velikom Britanijom, koje su  Hrvatskoj uvodile embargo vidljivi i nevidljivi, a posljedice smo vidjeli i danas ih osjećamo. Ako tome dodamo djelovanje ratnih profitera, što je proizvod svakog rata, to je samo dodatak posljedice agresiji.
 
(Nastavak slijedi)
 

Ivan Runje

Śutra dođi u dzoru i ponesi śekiru...

 
 
Od Neretve do Bojane nikad i ne smrkne i ne svane a da se ne osjete nakane i razdjela i podjela/ u povijesti djela i nedjela osvajačka krv je uzavrela pitomi narod utonuo u naplavinu vlastite nesreće/ više se nigdje i ne sreće itko tko o ičem išta zna.
http://www.index.hr/images2/delije_transparenttorcide_delijenet.jpg
Zovješe dzora dan pjeva dubrovački pjesnik u prolitju i cvitju/  Djore i Gjuro slave Đurđevdan/ kad nego u neđeju/ galeb je iźjeo goluba pošto je na nj sletio pa ga ubio vazda jači slabijeg/ śutra je jučer prekośutra aśekira nikad ne svira nego samo udari/ nas je udrila nevera s istoka i sa sjevera/ i nevera i nevjera svakoga tjera vjerovati da njegovo je samo njegovo/  a naše je zajedničko slovo i dz i đ i ś i ź/ ma kako se zvalo i pisalo u nekada jednomu narodu i u istomu rodu i porodu od Neretve do Bojane/ moja baba Primorka i ona baba Crnogorka iz onoga sela kraj Skadra i druga baba Konavoka - sve su isto kazivale/ śutra dođi u dzoru i ponesi śekiru/ uzmi štogođ za iźesti jer idemo doje u poje đe rabota more potrajat i prośutra do dzore
 
Vojislav* je sve shvatio iz lažnih knjiga vratio kormilo u narodski položaj/ Crveni Hrvati pa Dukljalni pa Zećani pa Crnogorci/ Crmnica i crljenica a oživjela zjenica užiže crmno u crnom/crmno je ujedno i  crno i crveno te svakako njeno/ ali Hrvati su osvajačima crvena krpa i u zaborav ih se trpa i kada nijesu crveni/ nije tako i meni niti ikomu razumnu/  suvremeni narodi i države i njihovi vijećnici i državnici sebe kada slave rado zaborave da postoje svjedoci: dz đ  ś i ź/ Crnogorci su ih sačuvali Hrvati ne/ osim u pučkomu govoru**/ to sve zahvaljujući bečkim špijunima/ vucima u gaju i hrvatskim i srpskim/ ali što s tim/ tek da se zna/ možda s manje zla sve bude biti bilo/ ili se stihu tek prisnilo/ kada čin prijeđe u pričin a pričin u čin i istina se prometne u zločin/ tad pričin zajaši čin/ odgalopiraju oba bezglavi
 
*Akademik Vojislav P. Nikčević (Stubica, Nikšić, 1935.- Beograd, 2007.) crnogorski jezikoslovac, studirao i doktorirao u Zagrebu, glasove  dz, đ, ś i ź utjelovljuje u suvremeni crnogorski jezik koji je on i utemeljio, napisavši mu slovnicu i pravopis, u ćiriličnomu i latiničnomu  pismu, kao i povijest  crnogorskoga jezika.
** Uz moju malenkost ponekada, u hrvatskoj književnosti ove grafeme (dz, ś  i ź, đ se koristi na drugi način)  koji su kao fonemi u govorima jugoistoka Hrvatske još uvijek živi, piše i Antun Švago, pjesnik i novinar, u pučko-filozofskoj kolumni „Mato Mali i Pero Njiov“, trenutno najboljoj  u Hrvatskoj („Glas Grada“, glasilo Dubrovačko-neretljanske županije).
 
(Nastavak slijedi)
 

Stijepo Mijović Kočan, Novi Vinodolski, lipanj-srpanj-kolovoz 2014.

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Srijeda, 19/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 736 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević