Get Adobe Flash player

»Logoraši u Jasenovcu zbog uvjeta života umirali su bez posebnih ubilačkih sredstava i mjera...«

 
 
Novinar u intervjuu s Ciligom piše da se „mnogim diže kosa na glavi“ kad čuju što je proživio Ciliga, i kako mu uvijek smeta „diletantizam hrvatskih političara“. Valjda se i danas „prevrće“ u grobu! Radosno je dočekao raspad Jugoslavije 1941. godine i došao u Zagreb. Međutim tu su ga ilegalni komunisti nekom trgovinom prokazali ustašama i on je ubrzo osuđen na smrt, pa pomilovan i upućen na izdržavanje kazne u sabirni logor Jasenovac! U logoru je ispočetka i sam sudjelovao u teškom radu, a onda se zahvaljujući svom iskustvu boravka u Staljinovim logorima i gulagu u Sibiru uspio izboriti kako kod ustaških čuvara i zapovjednika, tako i zatočenika i zatočeničke uprave za povoljniji položaj, s boljom hranom i posebnim stanovanjem, pa je mogao i pisati.
https://libcom.org/files/imagecache/article/images/library/AnteCiliga.jpg
U Jasenovcu je uspio završiti knjigu (pseudonim Tone Valić) Štorice iz Proštine, knjigu pripovijedaka iz zavičajnog života Istre na proštinskom čakavskom dijalektu. Svoje utiske i doživljaje Ante Ciliga opisao je kroz dva načina promatranja; usporedbom Jasenovca sa Staljinovim logorima, komunističkog sistema i njemačkim koncentracijskim logorima nacizma. Prema karakteru, svrsi i načinu rada i usporedbom, Ciliga ocjenjuje da je Jasenovački logor originalna tvorevina Ante Pavelića. Kao i logori Staljinove Rusije i Hitlerove Njemačke, tako je i ovaj logor Pavelićeve NDH imao proizvođačku funkciju putem zatočeništva i prisilnog rada, a logoraši zbog uvjeta života umirali su bez posebnih ubilačkih sredstava i mjera. Upravi logora dovoljno je brinuti za proizvodnju i za osiguranje radne snage. Međutim za razliku od Hitlerovih logora smrti, Staljinovi i Pavelićev nisu  imali  namjenu isključivo kao tvornice  smrti, za masovno pogubljenje zatvorenika.
 
Posebnu težinu ima Ciligino svjedočanstvo o unutarnjem ustrojstvu uprave jasenovačkog logora. U Jasenovačkom logoru unutarnju vlast imali su Židovi. To je bila ta originalnost Ante Pavelića. U Jasenovcu su logorsku upravu držali židovi. Židovi su bili ta „unutarnja vlast u logoru! I samog Ciligu je to iznenadilo i prigodom dolaska u logor. Njegovo promišljanje o Židovima kao “izabranom narodu”, došlo je do izražaja i u jasenovačkim logorskim uvjetima gdje su, po Ciligi, Židovi logoraši držali brojne rukovodeće položaje dovodeći time druge grupe u težak položaj. Ciliga otvoreno tvrdi da su u Jasenovcu logorsku unutarnju upravu držali Židovi, a ne komunisti, kao što je to bilo u njemačkim logorima. Takvu praksu opravdava Pavelićevim političkim računima i tvrdi da on u držanju prema Židovima nije vodio rasnom mistikom poput Hitlera.
 
Njegov najveći neprijatelj, ipak su bili Srbi, dok su mu Židovi bili najmanje važan i najmanje opasan protivnik. I dok Ciliga opisuje svoje susrete i s Luburićem, ali i bivšim franjevcem Majstorovićem, kaže i to da sulogornici koji su bili Židovi vrlo grubo postupali s nežidovskim logorašima te u njima nalazi starozavjetnu tvrdoću i nesmiljenost i odjeke Mojsijevih riječi prema kojima im Bog zapovijeda istrijebiti druge i zauzeti njihovo mjesto...Ciliga vrlo često ističe židovsku oholost, netolerantnost i vjerski fanatizam. No, Ciliga primjećuje i fantastične oblike židovske organiziranosti, čak i u logoraškim uvjetima. Tako ističe da je jedina pomoć koja je izvana u Jasenovac stizala sustavno bila pomoć židovske općine iz Zagreba, koja je svakog tjedna u logor slala pakete. Paketi su stizali vlakom u četvrtak kako bi se dijelili logorašima uoči šabata.I Ciliga ističe divljenje Židovima zbog te požrtvovnosti i solidarnosti, ali mu i smeta što ne osjećaju grižnju savjesti kada spašavaju vlastitu kožu na tuđi račun. I u tome vidi utjecaj Mojsijeva učenja o izabranom narodu koji je nadmoćniji od drugih, pa će i danas Ciligine oštre kritike židovskog karaktera i židovskog ponašanja u jasenovačkom logoru naići na kritike. Doduše, i Ciliga priznaje da su se Židovi u Jasenovcu trudili preživjeti i da za to nisu birali sredstva. I dok je Ciliga legalnim načinom pušten iz logora dok priznaje da je i sam, kao književnik i antikomunist imao privilegije u logoru, svi su Židovi unaprijed bili osuđeni na smrt, ako ne u samom Jasenovcu, onda u logorima izvan Hrvatske, jer je za mnoge Jasenovac bio samo jedna prolazna postaja prema logorima u Srbiji i Njemačkoj.
 
U svom dugom i burnom životu, umro je 20. listopada 1992. godine u Zagrebu, prošao je logore u Sibiru (SSSR), logor Jasenovac, živio u okupiranoj Europi nakon puštanja iz Jasenovca, u Sjedinjenim Američkim Državama i prošao put od revolucionara do komunističkog disidenta. Svagdje je bio gdje god se dizala revolucija. Bio je vizionar, novinar, publicist, povjesničar, socijalist, svjedok vremena, prognanik 60 godina, vuk samotnjak i neshvaćen, siromah, boem. Ante Ciliga svjedoči da je bit svih logora „razaranje dostojanstva i moralnoga integriteta čovjeka“.
 
(Nastavak slijedi)
 

Lili Benčik

Književnik, revolucionar, novinar, istarski i hrvatski domoljub

 
 
O Jasenovcu najbolje i najpouzdanije svjedočanstvo istine je ono dr. Ante Cilige, bivšeg logoraša radnog i sabirnog logora Jasenovac, koje je on objavio u svojoj knjizi „JASENOVAC: ljudi pred licem smrti: uspomene iz logora“ kao šesto poglavlje opsežne memoarske knjige Sam kroz Europu u ratu (1939.-1945.). Knjigu je objavio u Rimu 1978. godine. U Hrvatskoj je tu knjigu objavio Ninoslav Mogorović iz Pule 1998. godine, predsjednik udruge „dr. Ante Ciliga“ u Puli.
https://libcom.org/files/images/library/arton1645_0.jpg
Ante Ciliga, književnik, novinar, revolucionar, iskusni komunist i logoraš iz sovjetskih logora (1929.-1936.), krajem 1941. bio je uhićen  u NDH i sproveden u Jasenovac gdje je boravio do studenoga 1942. Dr. Ante Ciliga rođen je u Šegotićima blizu Pule 20. veljače 1898. godine. Njegova obitelj pripadala je istarskom, hrvatskom seljaštvu, na zasadama biskupa Jurja Dobrile, protiv vladajuće austrijske birokracije koja je pripadala njemačkom govornom području kao i protiv urbane buržoazije, koja je govorila talijanskim jezikom. Gimnaziju je pohađao u Mostaru. U jesen 1905., kada mu je bilo sedam godina, poslali su ga živjeti sa stricem, veterinarom, u Mostar, glavni grad Hercegovine. Tu je ostao devet godina, do ljeta 1914. i atentata na prijestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu, koje je izvela srpska nacionalistička tajna organizacija Mlada Bosna, povezana sa Crnom rukom, što je označilo početak 1. svjetskog rata.
 
Izbačen je iz gimnazije na početku I. svjetskog rata 1914. godine, zbog izražavanja protuaustrijskih stavova. Nastavlja školovanje u pazinskoj gimnaziji iz koje je istjeran 1915. godine opet zbog protuaustrijskih stavova. Pred kraj 1, svjetskog rata, bojeći se invazije na južnu Istru zbog pulske ratne luke, vlasti Austro-Ugarske monarhije  internirali su civilno stanovništvo u Moravsku. Tako tamo nastavlja školovanje, gimnaziju završava u Brnu 1917. godine, a 1918. godine upisuje Više gospodarsko učilište u Križevcima. Visoko školovanje pohađao je u Pragu i Zagrebu, a doktorirao je 1924. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, s temom"O socijalno-filozofskom aktivizmu Rudolfa Goldscheida. Kritika i obrana marksizma na području filozofije". Bio je istinski istarski i hrvatski političar, revolucionar, novinar i publicist. Dvadesetih godina prošlog stoljeća bio je istaknuti komunistički  aktivist. Godine 1921. Ante Ciliga sudjeluje i jedan je od organizatora prvih otpora  protiv talijanskog fašističkog terora u Istri. (Proštinska buna i Labinska republika).
 
Na Proštini, kraju malih istarskih raštrkanih sela, 20-ak kilometara od Pule, Ante Ciliga je od veljače do travnja 1921. godine bio na čelu ustanka. Proštinska buna izbila je protiv nasilja talijanskih squadrista, dobrovoljnih fašističkih odreda, koji su dolazili iz Marčane, upadali u mirna sela i maltretirali seosko stanovništvo. Gotovo u isto vrijeme pobunili su se i rudari iz Labinskog rudnika, pa je Ante Ciliga sudjelovao i u pobuni raških rudara i u osnivanju Labinske Republike. Prvi je ustao protiv fašizma u Europi, što se ne spominje, jer je kao humanist nepoćudan svima koji su zaprljali svoje ruke. Postrojbe regularne talijanske vojske i policije s 400-injak pripadnika, te sa 100-injak članova fašističkih squadri upale su u proštinska sela 5. travnja 1921. i slomile otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka. Fašisti su spalili selo Šegotiće, Ciliginu rodnu kuću, te još nekoliko kuća u ostalim selima. Od 400 osoba privedenih u puljski istražni zatvor, protiv 12-orice je pokrenut kazneni postupak, ali su odlukom talijanske vlade amnestirani  i oslobođeni daljnjega sudskoga progona.
 
Iz Beča je 1925. otišao u Rusiju jer je izbliza želio upoznati socijalizam. Zanosio se „radničkom diktaturom“. Od deset godina boravka u Rusiji, tri je godine bio u Moskvi, jednu je predavao političke nauke u Lenjingradu. Tri je godine bio politički zatvorenik. I dvije i pol bio je prognanik u gulagu na Uralu i u Sibiru. Na svojoj je koži iskusio „blagodati“ socijalizma. Ciliga je 1935. uspješno iskoristio svoje talijansko državljanstvo da bi pobjegao iz sovjetskoga carstva, te je veljače 1936. dospio u Pariz. O svojim patnjama u Rusiji napisao je knjigu »U zemlji velike laži«. Ta knjiga objavljena je u Parizu 1938. godine i prevedena je na važnije svjetske jezike, čak i na japanski. Objavljena je i u Hrvatskoj, u nakladi »Ceresa« 2007. godine. Ta je knjiga bila prvo svjedočanstvo što se zbiva u Rusiji i kako „revolucije jedu i vlastitu djecu“, a ujedno i prvo informiranje Europe i svijeta o „sovjetskoj slobodi“.
 
Novinar u intervjuu s Ciligom piše da se „mnogim diže kosa na glavi“ kad čuju što je proživio Ciliga, i kako mu uvijek smeta „diletantizam hrvatskih političara“. Valjda se i danas „prevrće“ u grobu! Radosno je dočekao raspad Jugoslavije 1941. godine i došao u Zagreb. Međutim tu su ga ilegalni komunisti nekom trgovinom prokazali ustašama i on je ubrzo osuđen na smrt, pa pomilovan i upućen na izdržavanje kazne u sabirni logor Jasenovac! U logoru je ispočetka i sam sudjelovao u teškom radu, a onda se zahvaljujući svom iskustvu boravka u Staljinovim logorima i gulagu u Sibiru uspio izboriti kako kod ustaških čuvara i zapovjednika, tako i zatočenika i zatočeničke uprave za povoljniji položaj, s boljom hranom i posebnim stanovanjem, pa je mogao i pisati.
 
U Jasenovcu je uspio završiti knjigu (pseudonim Tone Valić) Štorice iz Proštine, knjigu pripovijedaka iz zavičajnog života Istre na proštinskom čakavskom dijalektu. Svoje utiske i doživljaje Ante Ciliga opisao je kroz dva načina promatranja; usporedbom Jasenovca sa Staljinovim logorima, komunističkog sistema i njemačkim koncentracijskim logorima nacizma. Prema karakteru, svrsi i načinu rada i usporedbom, Ciliga ocjenjuje da je Jasenovački logor originalna tvorevina Ante Pavelića. Kao i logori Staljinove Rusije i Hitlerove Njemačke, tako je i ovaj logor Pavelićeve NDH imao proizvođačku funkciju putem zatočeništva i prisilnog rada, a logoraši zbog uvjeta života umirali su bez posebnih ubilačkih sredstava i mjera. Upravi logora dovoljno je brinuti za proizvodnju i za osiguranje radne snage. Međutim za razliku od Hitlerovih logora smrti, Staljinovi i Pavelićev nisu  imali  namjenu isključivo kao tvornice  smrti, za masovno pogubljenje zatvorenika.
 
Posebnu težinu ima Ciligino svjedočanstvo o unutarnjem ustrojstvu uprave jasenovačkog logora. U Jasenovačkom logoru unutarnju vlast imali su Židovi. To je bila ta originalnost Ante Pavelića. U Jasenovcu su logorsku upravu držali židovi. Židovi su bili ta „unutarnja vlast u logoru! I samog Ciligu je to iznenadilo i prigodom dolaska u logor. Njegovo promišljanje o Židovima kao “izabranom narodu”, došlo je do izražaja i u jasenovačkim logorskim uvjetima gdje su, po Ciligi, Židovi logoraši držali brojne rukovodeće položaje dovodeći time druge grupe u težak položaj. Ciliga otvoreno tvrdi da su u Jasenovcu logorsku unutarnju upravu držali Židovi, a ne komunisti, kao što je to bilo u njemačkim logorima. Takvu praksu opravdava Pavelićevim političkim računima i tvrdi da on u držanju prema Židovima nije vodio rasnom mistikom poput Hitlera.
 
Njegov najveći neprijatelj, ipak su bili Srbi, dok su mu Židovi bili najmanje važan i najmanje opasan protivnik. I dok Ciliga opisuje svoje susrete i s Luburićem, ali i bivšim franjevcem Majstorovićem, kaže i to da su logornici koji su bili Židovi vrlo grubo postupali s nežidovskim logorašima te u njima nalazi starozavjetnu tvrdoću i nesmiljenost i odjeke Mojsijevih riječi prema kojima im Bog zapovijeda istrijebiti druge i zauzeti njihovo mjesto... Ciliga vrlo često ističe židovsku oholost, netolerantnost i vjerski fanatizam. No, Ciliga primjećuje i fantastične oblike židovske organiziranosti, čak i u logoraškim uvjetima. Tako ističe da je jedina pomoć koja je izvana u Jasenovac stizala sustavno bila pomoć židovske općine iz Zagreba, koja je svakog tjedna u logor slala pakete. Paketi su stizali vlakom u četvrtak kako bi se dijelili logorašima uoči šabata. I Ciliga ističe divljenje Židovima zbog te požrtvovnosti i solidarnosti, ali mu i smeta što ne osjećaju grižnju savjesti kada spašavaju vlastitu kožu na tuđi račun. I u tome vidi utjecaj Mojsijeva učenja o izabranom narodu koji je nadmoćniji od drugih, pa će i danas Ciligine oštre kritike židovskog karaktera i židovskog ponašanja u jasenovačkom logoru naići na kritike. Doduše, i Ciliga priznaje da su se Židovi u Jasenovcu trudili preživjeti i da za to nisu birali sredstva. I dok je Ciliga legalnim načinom pušten iz logora dok priznaje da je i sam, kao književnik i antikomunist imao privilegije u logoru, svi su Židovi unaprijed bili osuđeni na smrt, ako ne u samom Jasenovcu, onda u logorima izvan Hrvatske, jer je za mnoge Jasenovac bio samo jedna prolazna postaja prema logorima u Srbiji i Njemačkoj.
 
U svom dugom i burnom životu, umro je 20. listopada 1992. godine u Zagrebu, prošao je logore u Sibiru (SSSR), logor Jasenovac, živio u okupiranoj Europi nakon puštanja iz Jasenovca, u Sjedinjenim Američkim Državama i prošao put od revolucionara do komunističkog disidenta. Svagdje je bio gdje god se dizala revolucija. Bio je vizionar, novinar, publicist, povjesničar, socijalist, svjedok vremena, prognanik 60 godina, vuk samotnjak i neshvaćen, siromah, boem. Ante Ciliga svjedoči da je bit svih logora „razaranje dostojanstva i moralnoga integriteta čovjeka“.
 
Dr. ANTE CILIGA, ISTARSKI I HRVATSKI DOMOLJUB
 
Po završetku 2. svjetskog rata postao je i žestoki kritičar Titova režima, uspoređujući ga sa Staljinovim. U eseju "Tito nije uspio riješiti nacionalno pitanje u Jugoslaviji" (objavljen u zborniku simpozija"Hrvatskoj naciji u njezinoj borbi za slobodu i neovisnost.", održanog u Chicagu 1955. godine) iznosi ocjene: "Kao što je Staljinova Moskva naslijedila imperijalizam cara, tako je Titov Beograd naslijedio imperijalizam Pašića i kralja Aleksandra."; dokazuje da je"u stvari, Beograd želio i još želi steći imperijalističku jednakost s Moskvom: Titov režim prihvatio je dominaciju velikoruskoga imperijalizma nad narodima SSSR-a, te je za sebe želio priznavanje dominacije velikosrpskog imperijalizma nad narodima Jugoslavije i Balkana"; na drugom mjestu u eseju on napominje da Srbi"ne posjeduju one brojčane, geografske, ekonomske, tehničke, kulturne ili političke prednosti koje ... Rusi imaju nad narodima SSSR-a. Srbi i neupućeni koji u Titovoj Jugoslaviji vide 'mali SSSR' ne uočavaju dovoljno dobro slabost te države.".
 
Godine 1974. u Rimu počinje izlaziti časopis Na pragu sutrašnjice (na hrvatskom jeziku poslije izlazi i u Švedskoj) gdje Ciliga objavljuje iznimno važne dokumente o povijesti Komunističke partije Jugoslavije, te o hrvatskoj i južnoslavenskoj politici, tako se Ciliga  istaknuo u političkome životu hrvatske dijaspore ANTE CILIGA: ŽiVOT NA POVIJESNIM RASKRIŽJIMA, autor: S Schwartz - ‎1995. (https://hrcak.srce.hr/32430)
»Onaj koji nije živio u sovjetskim zatvorima, koncentracijskim logorima i izgnanstvu, gdje je živjelo 5 milijuna robova, koji ne pozna najveću kaznionicu u povijesti, gdje ljudi skapavaju kao muhe i ubijaju ih kao pse, gdje čovjeka tjeraju na rad kao psa, taj ne može imati pojma što je Sovjetska Rusija i staljinističko besklasno društvo«, napisao je Ciliga. Sva tri pokreta, partizanski, četnički i ustaški, istovjetnog su tipa i mentaliteta i čini ih ista ljudska podloga, pisao je Ciliga u sjećanju na godinu dana koje je proveo u ustaškom logoru Jasenovac ratne 1942. godine.
 
U vrijeme komunističke vladavine Ciliga je bio persona non grata pa njegove trpke logoraške uspomene nisu mogle biti ni objavljene niti spominjane. No, i nakon pada komunizma Ciligin zapis bio je opasan, jer je u njemu Ciliga vrlo otvoreno progovarao o stvarnim odnosima koji su vladali u jasenovačkom logoru, odnosno o funkcijama koje su u logoraškoj zakučastoj i neljudskoj hijerarhiji imali i sami logoraši, prvenstveno Židovi, ali i Srbi i Hrvati. Naravno, pravi gospodari logora, bili su ustaše, ali oni su i same logoraše uvodili u različite dužnosti kako bi u njihovo ime kontrolirali zatvorenike i osuđenike, denuncirali ih, maltretirali i ubijali. Uostalom, sličan postupak uspostavile su i komunističke vlasti kada su zatvorenici sami na Golom otoku do besvijesti tukli svoje supatnike, a stražari su sve to promatrali sa strane. A Ciligini zapisi ne bi izazvali toliku pozornost da se u jasenovačkim uspomenama posebno oštro nije obrušio na brojnu židovsku zajednicu u Jasenovcu. A kada je budući hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u “Bespućima povijesne zbiljnosti” citirao Ciligu i njegove opservacije o židovstvu, na sebe je navukao bijes brojnih izraelskih i ne samo izraelskih povjesničara i političara, pa je neke sporne citate i tvrdnje morao i izbacivati kako bi se Izraelske vlasti dobrohotnije ponašale  prema Hrvatskoj.
 
Njegovo promišljanje o Židovima kao “izabranom narodu”, do izražaja je došlo i u jasenovačkim logorskim uvjetima gdje su, po Ciligi, Židovi logoraši držali brojne rukovodeće položaje dovodeći time druge grupe u težak položaj. Ciliga otvoreno tvrdi da su u Jasenovcu logorsku unutarnju upravu držali Židovi, a ne komunisti, kao što je to bilo u njemačkim logorima. Takvu praksu opravdava Pavelićevim političkim računima i tvrdi da on u držanju prema Židovima nije bio vođen rasnom mistikom poput Hitlera.
 
DR. ANTE CILIGA I BL. KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC
 
Ciliga je kao humanist bio pogođen sudbinama ljudi u logoru Jasenovac u kojemu je boravio godinu dana. Godine 1943. tajno se sastao s nadbiskupom Alojzijem Stepincem, na inicijativu nadbiskupa, i izvijestio ga o stanju u Jasenovcu. Poznajući Ciliginu humanost i istinoljubivost, nadbiskup Stepinac od njega je tražio informacije o zbivanjima u Jasenovcu. Nakon razgovora sa Ciligom nadbiskup Alojzije Stepinac je pisano ustvrdio kako je čitavi logor Jasenovac, a ne samo neki zločini počinjeni u njemu, „sramotna ljaga za Nezavisnu Državu Hrvatsku“. Kako Republika Hrvatska nije sljednica NDH, ta se ljaga nikako ne proteže na hrvatski narod i današnju Republiku Hrvatsku, već je treba čitati kao otklon od nametnute hipoteke o hrvatskoj genocidnosti. 
 
Dana 25. listopada 1942. godine u zagrebačkoj katedrali Alojzije Stepinac, tada kao zagrebački nadbiskup, govori u propovjedi: "Svaki narod i svaka rasa, imade pravo na život dostojan čovjeka i na postupak dostojan čovjeka. Svi oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili crnci ili uglađeni Europejci, bili omraženi Židovi ili oholi Arijanci, imadu jednako pravo da govore "Oče naš koji jesi na nebesima". I ako je Bog svima podijelio to pravo, koja ga ljudska vlast može nijekati?" Ciliga tvrdi da se ni jedan svećenik nije usudio tako žestoko usprotiviti takvoj politici progona ljudi kao nadbiskup Stepinac.
 
Ciliga je o Stepincu imao najbolje mišljenje. I u svojoj oporuci 1991. je napisao: »Smatram srećom svog života što sam početkom 1943. godine imao susret s nadbiskupom Stepincem i upoznao osobno velikog sveca i velikog čovjeka.« I na drugom mjestu, kao borbeni komunist, napisao je: »Stepinac je pravi svetac. Kada je Pavelićev režim počeo zloglasna djela protiv Srba, Židova i Cigana, Stepinac je svojim propovijedima kao maljem udarao tu nehumanu politiku.«
 
UMJESTO ZAKLJUČKA
 
Dr. Ante Ciliga Bio je često proganjan, pa se koristio raznim pseudonimima; Istrijanac, Jagić, Josip Kovač, Tone Proštinar, Tone Valić, Rošić, Anton Antonovič Zadvornij i dr. Svojim djelima ušao je u antologiju 60 hrvatskih emigrantskih pisaca Šimuna Šite Ćorića.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/kultura/razorna-sjecanja-ante-cilige-na-logoraske-dane-u-jasenovcu-346509 - www.vecernji.hr
Jasenovac nije bio samo ustaški radni logor nego i partizanski logor smrti!
http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/43-glas-hrsvijeta/37194-jasenovac-nije-bio-samo-ustaski-radni-logor-nego-i-partizanski-logor-smrti
 
Dr. Ante Ciliga u svojoj knjizi “Sam kroz Europu“ spominje i dr. Spitzera, kao vanjskog liječnika u logoru Jasenovac. Dr. Milan Spitzer bio je zagrebački Židov, koji se slobodno kretao i živio u Zagrebu kroz cijelo razdoblje NDH, skupa za ženom i kćerkom! Postavlja se pitanje: ako je logor Jasenovac služio za likvidacije zatvorenika, čemu liječnik, čemu troškovi liječenja i lijekova za logoraše? U Jasenovcu su pored Cilige bili Vladko Maček, Vladimir Velebit i mnogi znani i neznani i izašli iz Jasenovca živi i zdravi!
 
Dr. Ante Ciliga bio jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih ličnosti  što su potekle iz modernoga hrvatskog društva.Dr. Ante Ciliga, jedna je od najneobičnijih ličnosti u novijoj istarskoj i hrvatskoj povijesti, ali i velikan koji nije dostojno vrednovan  i koji  je gotovo potpuno nepoznat široj javnosti u Hrvatskoj! „Dr. Ante Ciliga je bio samostalan i slobodan mislilac, koji je čitav svoj život odbijao služenje kolonijalističkom i neokolonijalističkom sustavu vladanja svijetom i tražio emancipacijski put za slobodan i skladan razvoj svih naroda svijeta bez međusobnog ugnjetavanja i porobljavanja. Tito, na jednoj strani i Ciliga na drugoj, dva su potpuno suprotna i nepomirljiva koncepta. Ciliga nikada nije radio protiv interesa vlastitog naroda, a u korist Beograda, Londona, Rima, Haaga ili Bruxellesa! Za njega bi bilo nepojmljivo masovno ubijanje vlastitog naroda zbog vlasti, posebice još k tomu u interesu tuđinaca, za njega bi bilo izručenje hrvatskih generala, dodvoravanje stranim centrima moći, lažno svjedočenje te izdaja vlastitog naroda i njegove države, nešto što bi se trebalo radikalno i najoštrije sankcionirati, a ne da se takvi uz pomoć, prije svega, (stranih) medija još nameću kao „progresivni i jedino prihvatljivi" likovi „hrvatske" politike!“, napisao je Nino Mogorović, predsjednik Udruge „dr. Ante Ciliga“ iz Pule, koji ga je i osobno poznavao.
https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/m-o/mogorovi-ninoslav/8301-tito-mesi-i-kajin-na-jednoj-strani-i-ciliga-na-drugoj-dva-su-nepomirljiva-koncepta.html
 

Lili Benčik

Sprega lokalnog IDS-a i špekulanata sumnjivog kapitala

 
 
Privatizacija je u Hrvatskoj iznimno teška i pljačkaška. Korupcija, pogodovanje i netransparentnost dovelo ja do propasti skoro svih velikih gospodarskih subjekata! Među novom vladajućom elitom, HDZ-ovcima, vladalo je uvjerenje da, barem kad su pretvorba i privatizacija u pitanju, ne treba ni trenutka čekati. Društvena poduzeća morala su se pretvoriti u dionička ili društva s ograničenom odgovornošću. Samim donošenjem zakona o pretvorbi i privatizaciji, mislili su oni, uspostavit će se tržišno gospodarstvo. 

Ivan Jakovčić
 
Sabor je 23. travnja 1991. usvojio  Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Zakonom  o pretvorbi,  izuzete su banke i osiguravajuća društva (https://www.stormfront.org/forum/t1018937/) Pretvorba i privatizacija društvenih poduzeća do kraja 1992. bile su djelomične. U  Zakonu o pretvorbi iz travnja 1991. bila su velika ograničenja, što nije odgovaralo brojnim lobijima koji su, željeli promijeniti ili barem ne poštovati Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća. Pod snažnim pritiskom lobija, budućih tajkuna i dijela političara, u listopadu 1993. donesena je druga izmjena Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Prema tim izmjenama , neotplaćene dionice kupljene na obročnu otplatu njihov imatelj (prenositelj) mogao je prenijeti na druge osobe, a stjecatelj dionica je mogao preuzeti prenositeljev dug prema Hrvatskom fondu za privatizaciju, s tim da stjecatelj preuzima sva prava i obaveza. Neka od tih ulaganja bila su pun pogodak – Nikola Tesla, Koromačno, Zagrebačka pivovara, Montkemija, Karlovačka pivovara, Istra cement, Chromos Arena, Elektrokontakt. Te su se akvizicije i privatizacije pokazale kao odlične, međutim, sve je stalo na tome. Ostala poduzeća osvojili su špekulanti.
 
Zorni primjer špekulanata i političke korupcije stanje je brodogradnji kao gospodarskoj grani. Brodogradilište Uljanik primjer je namjernog uništavanja brodograđevne djelatnosti kao" prljave industrije" na račun turizma. Lokacija na kojoj je brodogradilište u samoj pulskoj luci idealna je za turističke sadržaje po viziji lokalnog moćnika IDS -ovog Ivana Jakovčića, koji je sa svojim vezama i kao europarlamentarac učinio sve da brodogradnja nestane. Sprega lokalnog IDS-a i špekulanta sumnjivog kapitala, Danka Končara, koji je usput i kažnjen za gospodarski kriminal u Finskoj ,dovela je na rub propasti brodogradilište koje je preživjelo sve sisteme i države u svojoj dugoj povijesti od 1865 godine kada je osnovano. A neizvjesno je hoće li i u kojem obimu preživjeti pljačku neviđenih razmjera u pretvorbi i privatizaciji.
 
U valu  privatizacije, prvo se ostajalo bez plaće, a ubrzo zatim i bez zaposlenja. Radnicima se  kao jedina mogućnost nudila burza, ili, ako su bili nešto starije dobi, bijedna mirovina. Radnici su doslovno upućivani na ulicu gdje su se, prepušteni sami sebi, morali snalaziti kako znaju i umiju i kako bi s članovima obitelji preživjeli iseljavali u potrazi za poslom u Irsku, Njemačku, Švedsku i ostale zemlje.
 
Privatizacija nije, kako se obećavalo, pridonijela rastu produktivnosti, proizvodnji, modernizaciji privrede, dohotku ni zaposlenosti. Privatizacijom je počinjen zločin prema hrvatskom narodu. Taj zločin stvorio je enormnu nezaposlenost i siromaštvo te veliku unutarnju i vanjsku zaduženost. U jednoj rečenici sažeto: destrukcija, uništenje egzistencijalnih poduzeća, gubitak tržišta, povlačenje pred stranom konkurencijom, stvaranje vojske nezaposlenih (samo do 1999. godine zatvoreno je preko 700.000 radnih mjesta) i premladih umirovljenika. Hrvatska je danas uništena i propala država s potpunom krizom društva i njegova morala. I sve to zahvaljujući odnarođenoj političkoj eliti i tajkunima  koji danas raspolažu bogatstvima od 10 do 300 milijuna eura, koji voze skupocjene automobile i stanuju u raskošnim vilama s bazenima. Bogatstvo je ostvareno putem pljačke. Svi tajkuni, i političari mogli su se obogatiti, raditi ono što su radili zahvaljujući političkim zaštitnicima od najvišeg političkog vrha do lokalnih razina, ovisno o veličini počinjenih djela. Da nisu imali zaštitu sigurno se ne bi, do te mjere, usudili raditi što su radili. A tu zaštitu im je pružilo nelustrirano i korumpirano Pravosuđe. Dok su drugi davali svoj život za Domovinu uski krug ljudi se nekažnjeno enormno bogatio zahvaljujući neučinkovitom Pravosuđu koje se nije ni pozabavilo privatizacijom,  iako je imalo podlogu u Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije 2011. godine i važećem Kaznenom zakonu. 
 
Svi dionici u pretvorbi i privatizaciji uključivši i saborske zastupnike i njihove stranke, koji su Zakone izglasali jednaki su krivci za uništavanje naše zemlje, hrvatskog naroda, našeg nacionalnog bogatstva, koje se prelilo u uže krugove gospodarstvenika i političara i uzrokovali masovno iseljavanje. Naročito je negativnu ulogu odigrao Hrvatski Sabor u donošenju Ovršnog zakona , koji je izglasan prvi puta 28. lipnja 1996. godine, koji je imao učinak od 330.000 blokiranih hrvatskih građana, deložiranih i osiromašenih do kraja života, a mnogi su počinili i suicid! Tu nepravdu nisu ni do danas ispravili, neke su kozmetičke promjene napravljene, ali je najviše pogodovao ovršnoj mafiji i bilježnicima, a ne blokiranima.
 
DUHOVNA, MORALNA OBNOVA I ETIKA
 
Kao vjerna sastavnica identiteta hrvatskog naroda kroz povijest je i Katolička Crkva. Hrvatski narod vezan je za Katoličku crkvu od dolaska u ove krajeve, a  879. godine  hrvatski vladar Branimir koji je stolovao u Ninu, pisao je papi Ivanu VIII. te mu obećavao vjernost i poslušnost. Papa Ivan VIII. odgovorio je  pismom od 7. lipnja 879. godine i tom prilikom zazvao Božji blagoslov na Branimirovu zemlju i njegov narod. Međutim koliko god je Katolička Crkva sačuvala Hrvate i njihov identitet kroz povijest, a naročito u doba komunizma i prvih godina Domovinskog rata, toliko je pokazala neodlučnost i nesnalaženje po pitanju Istanbulske konvencije. Trebala se odlučnije i oštrije suprostaviti toj pošasti, narod je to od nje očekivao!
 
Hrvatsko društvo moralno i etički je dotaklo dno! Ljudske vrijednosti potonule su u borbi za materijalnim dobrima sa jedne strane i zaostalom komunističkom ideologijom sa druge strane. U pretvorbi i privatizaciji grabež i pljačka postali su mjerilo uspjeha pojedinaca pod plaštom  stranačke i  političke podobnosti i zaštićenosti. Na jednu od uobičajenih „mantri“  koje su se stalno vukle po medijima i  opravdavale ubrzanu privatizaciju reagirao je dr. Goran Marić u svojoj knjizi; http://www.sveopoduzetnistvu.com/index.php?main=clanak&id=104 "Oni kažu da je i najgore privatno vlasništvo bolje od najboljeg državnog. To kažu ili napišu bez imalo dvojbe, bez srama, bez kompleksa.
 
Ne sjete se ni Magme, ni Kamenskog, ni Jadrankamena, niti Salonita, niti Kio Orahovice, niti Dalekovoda, niti Brodokomerca, niti Fotokemike, Peveca, Metroneta, ni Diokia, ni Sljemena, ni Badela, Konstruktora...U tom sveopćem grabežu" Tko je jamio, jamio" (general Ljubo Ćesić Rojs nije ni slutio da je dao najbolju definiciju pretvorbe i privatizacije.) izgubile su se sve ljudske vrijednosti, pošteni i marljivi ljudi koji su oslonac svakog društva na svijetu nisu mogli preživjeti u svojoj domovini pa je to pospiješilo iseljavanje. Braniteljska populacija, razjedinjena je i razbijena u tisuću udruga, od kojih su mnoge potpale pod utjecaj lokaknih moćnika, neutralizirana je! Mnogo je branitelja razočarano izvršilo suicid,  3017 branitelja, 156 njihovih žena i 52 djece.
 
Gledajući kako vladajuća politička "kasta" ili "elita" uživa u plodovima njihove borbe i stradanja, u nečemu što ničim nije zaslužila, mnogi branitelji u svojoj svakodnevnoj borbi za egzistenciju ne vide izlaz. I još više od toga: izdani su ideali zbog kojih su išli u rat. Izdani su od onih koji su se javno kleli u Hrvatsku. To su uzroci suicida, potištenosti, razočarenja i gubitka vjere. Samoubojstvo generala Praljka pred očima cjelokupne svjetske javnosti dalo je  i neku novu dimenziju suicida hrvatskih branitelja. Koje mi to društvene vrijednosti živimo , za što se borimo?
 
VLADA IZNAD SABORA
 
Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,I vrhunac svega je naturanje i izglasavanje Istanbulske konvencije, od strane vladajućih struktura,  koja se kosi sa svim vrijednostima hrvatskog identiteta. Istanbulska konvencija koja pod zaštitom žena od zlostavljanja protura rodnu ideologiju, a time i razaranje institucije braka, kao zajednice muškarca i žene i tradicionalne obitelji. I  tu su se saborski zastupnici dokazali kao nedostojni povjerenja koje su im ukazali birači. Izdali su ih i iznevjerili.Umjesto da su slušali glas naroda koji im je dao mandat, kao vrhovno zakonodavno tijelo, oni poslušno slijede Vladu, čiji rad bi trebali nadzirati. Tako Vlada ustvari krši Ustavno definiranje trodiobe vlasti i postavlja se iznad hrvatskog Sabora.
 
Reforma školstva u kojoj nema hrvatskih tradicijskih vrijednosti, u kojoj se ne uči povijest Domovinskog rata, u kojoj se uči rodna ideologija je poništavanje hrvatskog identiteta i put k "novom svjetskom poretku" u kojemu nema nacije, briše se identitet, a čovjek postaje samo robot ili broj koji će raditi za svjetske vlastodršce. Takvu državu zasigurno hrvatski branitelji nisu željeli, za takvu se državu nisu borili! Takvu državu Hrvatsku nije želio ni hrvatski narod kada se na referendumu 19. svibnja 1991. odlučivao za samostalnu, neovisnu Republiku Hrvatsku. Zašto su političke elite suprotstavljene volji naroda? Zašto ne poštuju Ustav RH, koji kaže da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu? Čije interese zastupaju, ako ne interese naroda koji ih je birao? Kako da to nazovem nego izdaja vlastitog naroda i njegovih želja i interesa! Samo stranke i nekompromitirani ljudi sa jasnom vizijom budućnosti, sa idejama koje nose vrijednosti demokracije, slobode, humanosti, pravednosti i pravde, solidarnosti i jednakosti, zdravog razvoja i napretka , koje nose stvarne promjene i koje uistinu žele raditi prave stvari sa svojim narodom i svim građanima Hrvatske zaslužuju povjerenje, a takve se još nisu pojavile u političkom životu, osim par pojedinaca.
 
(Svršetak)
 

Lili Benčik

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Srijeda, 17/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1857 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević