Get Adobe Flash player

Uključivanje u Europu i europeizacija Hrvatske

 
 
Pregovori za pristup u EU-u, počeli su u studenom 2000., a sporazum je potpisan 29. listopada 2001. kada je Hrvatska formalno postala potencijalnom kandidatkinjom za članstvo u EU. Za prijam u EU, Hrvatska je prešla dug i mukotrpan put. Europsko vijeće odredilo 17. ožujka 2005. kao datum početka pregovora, uz uvjet da do tada bude ostvarena puna suradnja Hrvatske s Haškim sudom. Europski put bio je popunjen stalnim prijetnjama i prijeporima, od uhićenja generala Ante Gotovine, do sramotne blokade Slovenije. 1. srpnja 2009. Ivo Sanader je neočekivano podnio ostavku, prepustivši predsjedničku dužnost svojoj dotadašnjoj potpredsjednici i ministrici Jadranki Kosor. Ona je s tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom uspjela dogovoriti da se granični spor dviju država prepusti međunarodnoj arbitraži te je Ljubljana do kraja godine deblokirala hrvatske pregovore s EU. (A arbitraža nije dala željeni rezultat do danas.)
https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/07/brodarac.jpg
Đuro Brodarac - čovjek koji je spasio Sisak od četnika
 
Dana 22. siječnja 2012. oko dvije trećine od gotovo dva milijuna birača, koliko ih se odazvalo, opredijelilo za ulazak Hrvatske u EU. Hrvatski je sabor pristupni ugovor ratificirao 9. ožujka 2012. godine.
Znači bilo je potrebno gotovo 22 godine nakon proglašenja neovisnosti, da bi Hrvatska 1. srpnja 2013. realizirala jednu od bitnih zadaća za demokratizaciju društva, kao 28. punopravna članica Europske unije.
 
USTANOVLJENJE PORETKA PRAVNE DRŽAVE I MODERNIZACIJA DRŽAVNE UPRAVE
 
Taj cilj nije ostvaren u niti jednom segmentu. Pravosuđe nije neovisno od politike vladajućih. Pravosuđe ne procesuira kriminal u pretvorbi, ne procesuira korupciju u politici. Poznata je sprega lokalnih moćnika i pravosuđa, naročito u Istri, gdje je očito  da IDS kontrolira Pravosuđe! Pravosuđe nije procesuiralo ratne zločine počinjene nad Hrvatima, zato i je bio masovan prosvjed u Vukovaru 13.listopada 2018.godine, jer je prošlo 27 godina od stravičnih srpskih zločina, a počinitelji nisu kažnjeni. Ali je to isto Pravosuđe brzo pronašlo hrvatske branitelje i osudilo ih za ratne zločine, pa makar i po zapovjednoj odgovornosti. U zatvoru je u nehumanim uvjetima preminuo 13.srpnja 2011.godine teško bolestan hrvatski general, ratni zapovjednik obrane Siska i hrvatski domoljub, Đuro Brodarac.
https://narod.hr/kultura/13-srpnja-2011-umro-duro-brodarac-zasto-sprovod-postao-simbol-otpora-uhicenjima-branitelja
 
U zatvoru čami i Tomislav Merčep, hrvatski ratni zapovjednik, teško bolestan od preboljela dva moždana udara, koji se teško kreće, prema kojem je Pravosuđe izuzetno strogo i nečovječno, toliko da ga nisu pustili ni na sahranu majke, dok se po Hrvatskoj slobodno šeću  četnici ubojice i silovatelji i izruguju svojim žrtvama. A sluganski mediji osuđuju čak i medicinski opravdan boravak u toplicama Tomislava Merčepa. Stvarno pokvareno i neljudski, zamislite "skandalozno", kao da je lišen svih ljudskih prava među kojima i pravo na liječenje.
 
Hrvatska ima najgoru javnu upravu na svijetu. Na 136 mjestu je od 137 država, samo je Venezuela iza Hrvatske po" Izvješću  o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.",  koje je objavio Svjetski gospodarski forum.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/svjetsko-istrazivanje-hrvatska-ima-najgori-javni-sektor-nakon-venezuele/2031304.aspx
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Lili Benčik

Daliji Orešković smeta službena zastava od 20. lipnja 1990. do 22. prosinca 1990. godine

 
 
Što je postignuto u Republici  Hrvatskoj od tog povijesnog dana do danas u demokratizaciji i izgradnji pravednog i fukcionalnog društva?
Hrvatski narod želio je demokratsku i slobodnu Republiku Hrvatsku, to je njegov tisućljetni san, koji je u povoljnom geopolitičkom momentu i ostvaren. Ostvaren uz velike ljudske žrtve i materijalna razaranja. I umjesto da se na tom krvavom i teškom Domovinskom ratu nastavi izgradnja demokratskih standarda, nastavio se progon hrvatskih branitelja i uništavanje i ono malo demokracije što je u ratnim uvjetima izgrađeno. Nakon izbora potrebno je bilo odraditi najbitnije zadaće koje su stajale pred novom demokratski izabranoj vlasti u demokratizaciji društva i države sa jasno postavljenim ciljevima:
http://pngimg.com/uploads/dislike/dislike_PNG11.png
1. Novi ustav Republike Hrvatske
2. Uključivanje u Europu i europeizaciju Hrvatske
3. Ustanovljenje poretka pravne države i modernizacija državne uprave. U čemu je osnovni preduvjet posvemašnja depolitizacija pravosuđa i osiguranje njegove potpune neovisnosti.
4. Duhovna obnova. U demokratskoj Hrvatskoj mora nestati podjela ljudi na građane prvog i drugog reda, na pobjednike i poražene, na podobne i nepodobne, na povjerljive i neprijatelje. Teži se stvaranju društva u kojem će ljudske, moralne i radne sposobnosti, određivati vrijednost i položaj pojedinca u društvu, a ne podrijetlo i svjetonazor.
5. Potrebno je bilo stvoriti uvjete i naći način za denacionalizaciju i privatizaciju,za učinkovit porezni sustav i bankovno poslovanje.
6. Demografsko oživljavanje. Potrebno je poduzeti hitne i učinkovite korake radi sprječavanja odlaska hrvatskih građana u svijet, kao i za podizanje nataliteta.
7. Povratak i uključivanje iseljeništva. Treba poticati ulaganje hrvatskih iseljenika u sva područja gospodarskog života.
8. Nužnost promjena u javnim službama.Potrebne su velike i hitne promjene u svim područjima javnog života, kulturi, znanosti, školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, medijima i drugim javnim službama.
9. Moralna obnova i etika rada.Stari komunistički sustav ostavio je gotovo pogubne posljedice na sve tradicionalne vrednote i moralne norme. To se prije svega odnosi na obiteljski i školski odgoj, na profesionalnu, radnu i poslovnu etiku (Objavljeno u Vjesniku, Zagreb, 31. svibnja 1990., govor dr. Franje Tuđmana na prvom zasjedanju hrvatskog Sabora)
Što se, kako i koliko od ovih postavljenih ciljeva realiziralo do danas i koliko je tomu pridonio Hrvatski sabor analizirati ću u nastavku
 
NOVI USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
 
Dana 22. prosinca 1990. Republika Hrvatska dobila je svoj prvi Ustav kao neovisna, višestranačka i slobodna zemlja. U novom Ustavu Republika Hrvatska ustanovljuje se kaonacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina. Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (22. Travnja 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućogodišnju državnu samobitnost. Republika Hrvatska definirana je kao demokratska država koja je odbacila komunistički sustav i samim time sve ono što je taj sustav predstavljao, odbacivanje svega onoga što je taj sustav zloupotrebljavao zbog opravdanja svoje nakaznosti i nehumanosti, zločina, kršenja ljudskih prava, logora, gušenja sloboda i dr.
 
Prvi saziv Hrvatskog sabora nakon izbora konstituiran je 30. svibnja 1990. godine.Bilo je to iskreno domoljublje, otpor veliksrpskoj agresiji i uključivanje svih Hrvata – iz Hrvatske, BiH i dijaspore – u obnovu moralno i gospodarski opustošene domovine uslijed opustošenja koje je donio totalitaristički komunistički sustav u svim porama društva. Nažalost, mnogo toga nakon tih izbora nije krenulo smjerom koji je hrvatski narod želio, osobito zbog toga što su se političke snage iz komunizme uspjele infiltrirati u sve stranke i pore društva, umrežili se i preuzeli velik dio vlasti i medijske javnosti.
 
Osobito se stigmatizira hrvatsko iseljeništvo, kojemu je smanjen broj saborskih zastupnika  odlukom o pristupanju promjeni Ustava RH koju je Hrvatski sabor donio 30. travnja 2010., odlučeno je da se pristupi promjeni Ustava RH prema prijedlogu koji je podnijela Vlada RH 1. listopada 2009. i prema prijedlogu koji su podnijeli zastupnici u Hrvatskom saboru 16. listopada 2009. godine. Promjena Ustava prihvaćena je 16. lipnja 2010., a za izmjene Ustava glasovalo je 133 zastupnika, 4 su bila protiv, a 1 suzdržan , tako da je sa 12  dijaspori pripalo samo 3 zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru, a nacionalnim manjinama povećan sa 3 na 8. Pogrešna i nerazumna odluka, što je vidljivo danas kada nam manjine vladaju. Ustavom je Hrvatska definirana kao država hrvatskog naroda i nacionalnih manjina, a ne obrnuto. Stigmatizira se i hrvatsko znakovlje (hrvatski grb i zastava), a koje je bilo zabranjeno i podložno krivičnom progonu tijekom komunizma, a i danas se stigmatizira!
 
Najsvježiji primjer je gostovanje Dalije Orešković u emisiji NU2, gdje je izjavila "nije dobro da se brendiranjem bavi osoba koja se često slikala sa zastavom na kojoj grb počinje poljem bijele boje". Gospođa Orešković očito ni je pogledala krov crkve Sv. Marka, a žalosno je da ne poznaje  ni povijest stvaranje Republike Hrvatske, kada je takva zastava bila službena zastava od 20. lipnja 1990. godine do 22. prosinca 1990. godine.
https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-je-oteta-drzava-oteli-su-je-oni-koji-manipuliraju-pojmom-domoljublja-1277758
 
"Hrvatska je oteta država" kaže Dalija Orešković. Jest oteta je, ali Hrvatima, koji su je stvarali i za nju se borili. Oteli su je upravo oni protiv kojih su se borili yugofili, yugokomunjare, yugočetnici... Svi oni dobro žive na plećima onih kojima su oteli državu. Njima ne pada na pamet da se isele iz Hrvatske!
 
(Nastavak slijedi)
 

Lili Benčik

Dana 25. lipnja 1991. zastupnici SDP-SKH demonstrativno su prije glasovanja napustili sabornicu jer su bili protiv suverenosti

 
 
HRVATSKI SABOR PO USTAVU JE NAJVIŠE ZAKONODAVNO TIJELO PARLAMENTARNE DEMOKRACIJE I NAJVIŠE TIJELO U USTROJSTVU DRŽAVNE VLASTI
 
Članak 81. Hrvatski sabor:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
– ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike
Hrvatske,
– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom
– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornihHrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
– daje amnestiju za kaznena djela,
– obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
Članak 82.
Ako Ustavom nije drugačije određeno, Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.
http://narodne­novine.nn.hr/default.aspx16/33
 
Sadašnji 9. saziv Hrvatskoga sabora sastoji se od
 
Mnogi zastupnici u Hrvatskom saboru ne glasuju kako njihova izborna baza od njih očekuje. Mnogi  loši  zakoni  koji su imali dalekosežne posljedice po hrvatske građane izglasani su upravo u Hrvatskom saboru. Saborski zastupnici trebali bi odgovarati za svoj rad biračima koji su im svojim glasovima i omogućili tu časnu funkciju. Međutim ispostavilo se da je ne obnašaju časno i u interesu Republike Hrvatske i njenih građana. Saborski zastupnici trebali bi biti iznad Vlade i korektiv Vlade , a ne puki potvrditelji zakonskih prijedloga Vlade. Od prvih slobodnih parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj održanih 22. travnja 1990. do danas, nakon 45 godina komunističkog jednopartijskog sustava Hrvatski sabor nije ispunio prvobitnu funkciju koja mu je namjenjena, a to je IZGRADNJA DEMOKRATSKE VLASTI U HRVATSKOJ
 
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25. lipnja 1991. od strane Sabora  predstavlja ustavnopravni temelj samostalnosti i nezavisnosti hrvatske države. Tada su saborski zastupnici SDP-SKH demonstrativno napustili prije glasovanja sjednicu Hrvatskog sabora, jer većina u Saboru nije prihvatila da se raspravlja o njihovom prijedlogu da se Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske omogući novo udruživanje u konfederalnu Jugoslaviju. Jedini SDP-ovac koji je podržao prijedlog HDZ-a bio je Korčulanin Marko Vlašić Ćiće.
 
„Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvu sami želimo i nećemo nikome dopuštati sa strane da nam propisuje kakva ta Hrvatska treba da bude”.Riječi su to prvog predsjednika Republike Hrvatske dr.Franje Tuđmana. Bio je to tek početak  izgradnje parlamentarne demokracije hrvatskog naroda i njegove države u europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
 
(Nastavak slijedi)
 

Lili Benčik

Anketa

Tko će profitirati od smjene Lovre Kuščevića i ostanka u vlasti HNS-a?

Srijeda, 17/07/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1230 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević