Get Adobe Flash player
I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

Oštri sukob na hrvatskoj desnici     Ovu...

Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

Delije u Ateni – protivno velikosrpskim svojatanjima hrvatskoga juga...

Tko financira Miroslava Škoru?

Tko financira Miroslava Škoru?

Ivan Vrdoljak, Vladimir Šeks, Vladimir Putin,...

Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

U nas je raspoloživa pljačka potpuno zanemarila potrebu stvaranja novih...

Sve je moguće. Favorita nema!

Sve je moguće. Favorita nema!

Onomu tko nas i našu državu učini normalnim, treba dodijeliti...

  • I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

    I tamburica će pobijediti u Hrvatskoj

    četvrtak, 12. prosinca 2019. 10:24
  • Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

    Jumbo ćirilica - ljepilo za miševe

    četvrtak, 12. prosinca 2019. 10:07
  • Tko financira Miroslava Škoru?

    Tko financira Miroslava Škoru?

    srijeda, 11. prosinca 2019. 17:12
  • Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

    Uništava nas sprega kriminala i pravosuđa

    srijeda, 11. prosinca 2019. 17:01
  • Sve je moguće. Favorita nema!

    Sve je moguće. Favorita nema!

    srijeda, 11. prosinca 2019. 16:57

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem

 
 
POLITIČKA KASTA UZURPATORA BOLJŠEVIČKOG MENTAKNOG SKLOPA PROMJENILA JE USTAV 2010. GODINE DA HRVATSKA UĐE U EUROPSKU UNIJU
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada  narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
https://images.theconversation.com/files/115907/original/image-20160321-30946-vqza4e.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=1000&fit=clip
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su cenzus za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na 4.092.137 do 22. siječnja 2012. godine. Zastupnike (njih 110) koji su glasovali za ratifikaciju Istanbulske konvencije i zastupnike (njih 105) koji su spriječili referendume za promjenu izbornih pravila 2019. godine izabralo je manje od trećine registriranih birača na izborima 11. rujna 2016. godine!
Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi  I. tablicu).
 
ZAHTJEVI GRAĐANSKE INICIJATIVE  “GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM”:
 
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova,
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača,
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem,
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača,
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača?
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević?
Na moj zahtjev da mi Hrvatski sabor dostavi presliku isprave koju je potpisao Arsen Bauk s tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobio sam odgovor od potpredsjednika sabora Furia Radina da takvih tabličnih prikaza Hrvatski sabor nema, a od Ustavnog suda dobio sam odgovor da prema 64. članku Zakona o Ustavnom sudu oni nisu u mogućnosti dostaviti takve podatke (Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana raču­najući od dana primitka odluke.). Prema Zakonu o pristupu informacijama Ustavni sud je dužan dostaviti tražena podatke ukoliko ih posjeduje! Od ministra uprave Lovre Kuščevića još nisam dobio odgovor niti za broj birača na dan 21. rujna 2014. ni na dan 13. svibnja 2018. godine. Od 2008. godine broj birača prema prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva trebao je stalno padati.
Osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović, Ivana Kovačića i Lovre Kuščevića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih  glasova omogućila je velikom broju poznatih političara, da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju zastupničko ili ministarsko mjesto poput novog predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (808), Jasena Mesića (910), Tomislava Sauche (534), Kažimira Varde (456), Darinka Kosora (497), Marije Puh (369 ) i ostali, a Davor Božinović (475) ministra unutarnjih poslova. Ukupno je takvih zastupnika bilo 43 na izborima 11. rujna 2016. godine.  Na njih se oslanja Andrej Plenković da stabilno poput diktatora vlada Hrvatskom, jer on može što hoće kako je izjavio u Hrvatskom saboru.
 
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE

 

Datum
B
ΔB1
Δt
ΔB/ Δt
B - P
15.06. 1997.           P
3 683 774
-
-
-
178 241
03.01. 2000.        ZD
3 882 448
198 674
932
77 807
376 915
25.01. 2000.           P
3 858 893
- 23 555
22
-390 799
353 360
25.05.  2001.          L
3 890 133
31 240
486
23 462
384 600
23.11.  2003.          S
3 974 545
84 412
912
33 783
469 012
23.01. 2005.           P
4 004 962
30 417
427
26 000
499 429
15.05. 2005.           L
4 009 201
4 234
112
13 798
503 668
25.11. 2007.           S
4 073 630
64 429
924
25 451
568 097
17.05. 2009.           L
4 085 470
260 739
539
172 567
579 937
10.01. 2010.           P
4 089 320
3 850
238
5 904
583 787
04.12. 2011.           S
4 092 861
3 541
693
1 865
605 827
22.01.  2012.       RP
4 092 137
-724
49
-5 393
605 103
14.04.  2013.       EU
3 742 383
- 349 754
448
-284 955
255 349
19.05.  2013.          L
3 767170
24 787
35
258 493
280 136
01.12.  2013.    ROB
3 777 518
10 348
196
19 270
290 484
25.05.  2014.       EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273 749
28.12.   2014.         P
3 773 687
12 904
217
21 704
286 653
11.01.  2015.          P
3 788 039
14 352
14
374 177
301 005
08.11.  2015.          S
3 759 844
- 28 195
301
-34 189
272 810
11.09.  2016.          S
3 742 546
- 17 298
308
-20 409
255 512
21.05.  2017.          L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
232 522
26.05.2019.         EU
3 678 470
-41 086
735
-20 403
191 436
20.11. 2013.        RB
4 080 386
-
-
-
593 352
21. 09. 2014.       RB
4 042 522
- 37 864
305
- 45 312
555 488
30. 05. 2015.       RB
3 817 092
- 225 430
251
327 816
330 058
13. 05. 2018.       RB
3 747 409
- 69 683
1 079
23 572
260 375
27.04. 2019.        RB
3 735 680
- 11 729
349
-12 267
248 646
12 .05.2019.        RB
3 735 514
166
15
- 4 039
248 480
 
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, 
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ”More je kopno” nisu. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ”Glasujmo imenom i prezimenom” i Narod odlučuje” kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
Hrvatski bi se državljani složili da bude  dovoljno 380 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi važio ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača. Ovakva regulacija prava na referendumsko izjašnjavanje birača o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je test demokratičnosti i vjerodostojnosti HDZ-a i SDP-a i ostalih stranaka odnosno Andreja Plenkovića, Davora Bernardića, Bože Petrova i ostalih čelnika parlamentarnih stranaka.
Referendumska pitanja građanske inicijative ” Narod odlučuje”
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova   birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
 
Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. U Jadranskoj Hrvatskoj je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku prva izborna jedinica od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 9.715, druga 11.141 odnosno I. 20.856 stanovnika, treća je dobila 9.780, četvrta je izgubila 24.329 odnosno II. je izgubila 14.549, peta je izgubila 30.477 i šesta 44.658 i III. 75.135 stanovnika.
Prijedlozi građanske inicijative ” Narod odlučuje” o tri preferencijska glasa i izbornom pragu od četiri posto su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Izborni prag i broj preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima.
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Statistička regija Jadranska Hrvatska s 1,411.935 stanovnika imala je 90 birača na lokalnim izborima 2017. godine na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a Kontinentalna Hrvatska s 2,872.850 stanovnika 85.
Više birača od stanovnika imali su: Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Punat iz Primorsko-goranske, Baška Voda, Komiža, Makarska, Okrug, Supetar, Sutivan, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Nin, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Sali, Starigrad i Vir iz Zadarske županije i Trpanj iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće.
 
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72.a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja.
Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara?
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Članova većih parlamentarnih stranka je manje od broja potpisnika peticije “Glasujmo imenom i prezimenom”.
Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće koalicije. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača.
Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,72 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Oko 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,61 posto birača . Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.
Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi favorizirane SDSS-e.
SDP smatra da referendumske inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istambulske konvencije diskriminiraju slabije u društvu. Upravo je zato SDP predložio promjenu Ustava za koju očekuje i potporu vladajućih. Pozvali su sve saborske zastupnike da potpišu njihovu inicijativu i nakon skupljenih potpisa stavili su u saborsku proceduru prijedlog promjena Ustava vezanu za neposredno odlučivanje birača na referendumima.
 
“Ustavni okvir kojeg sada imamo nije uređen. Pitanja raspisivanja, provođenja i odlučivanja na referendumu trebaju se urediti po uzoru na brojne moderne europske zemlje. Treba se pobliže odrediti i koja pitanja ne mogu biti tema referenduma kako se ne bi ograničavale osobne slobode”, kazao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić. “Referendumske inicijative kojima se prikupljaju potpisi za izmjene izbornog zakona i otkazivanja Istambulske konvencije usmjerene su protiv onih koji su slabiji. Iskorištavaju rupu u Ustavu nastalu promjenama 2010. godine. Naš se prijedlog zaista može nazvati “Narod odlučuje” jer želimo da se o promjenama Ustava i zakona odlučuje glasovanjem na referendumu s kvalificiranim brojem glasova koje bi ta inicijativa dobila”, kazao je bivši ministar uprave matematičar Arsen Bauk odgovoran za sprječavanje referendumskog izjašnjavanja birača o izbornim pravilima 2014. godine. “Predložena promjena Ustava odnosi se samo na članak Ustava koji određuje način na koji se provodi referendum. Prva promjena je smanjenje broja prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma na 200.000. Druga promjena je definiranje tema koje ne mogu biti tema referenduma, po uzoru na Sloveniju, a to su teme smanjivanja temeljnih prava i sloboda građana, poreznog sustava i proračuna, izvršavanja međunarodnih ugovora, obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora. Treća grupa promjena odnosi se na većinu potrebnu za donošenje odluka na referendumu. Da bi referendum uspio, referendumska odluka trebala bi biti podržana s najmanje 25 posto birača, odluka o organskim zakonima trebala bi imati potporu 40 posto građana, a za promjenu Ustava potpora bi trebala iznositi 50 posto plus jedan glas”, kazao je Peđa Grbin.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković komentirao je prijedlog SDP-a o promjeni Ustava kojim bi se precizno uredilo pitanje referenduma. U praksi se pokazalo da je po pitanju referenduma potrebna jasnija i preciznija regulativa. Je li potrebno zbog toga mijenjati Ustav ili je dovoljno promijeniti zakon, odgovorit će stručnjaci nakon analize. Pitanje jest je li potrebno mijenjati Ustav samo radi referenduma jer je neke stvari moguće regulirati izmjenama zakona, rekao je ministar pravosuđa. Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Ponedjeljak, 16/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2044 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević