Get Adobe Flash player
Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Prepisati riječi iz pjesme Ekaterine Velike može samo neznalica i(li)...

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Gospođo profesorice, ispričajte se svojim đacima, ako ne nikome...

Karmine na Pantovčaku

Karmine na Pantovčaku

Lisičina karikaturalna izvedba Lijepe...

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Hrvatska ima pravnu osnovu za zakonsku zabranu svih komunističkih simbola...

Ekaterina Velika u

Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

Inauguracija protekla bez mentorâ     Kako je...

  • Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:43
  • Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    četvrtak, 20. veljače 2020. 09:40
  • Karmine na Pantovčaku

    Karmine na Pantovčaku

    četvrtak, 20. veljače 2020. 10:02
  • Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    srijeda, 19. veljače 2020. 12:30
  • Ekaterina Velika u

    Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:38

Hrvati u Srbiji u besparici

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom manifestacije Bunjevaca i „bunjevačkih Hrvata“ „Dužijanca.“
https://i.ytimg.com/vi/6Wx9jeI0aqU/hqdefault.jpg
Pisao sam o tome da mi srijemski i drugi Hrvati u Republici Srbiji ne možemo nikako po imenima i prezimenima razlikovati tko je iz Donjotavankutskog trokuta (Subotica i okolica) Bunjevac, a tko „bunjevački Hrvat“, a razlika je, navodno, ogromna. Naime, Bunjevci kažu da nisu Hrvati, a „bunjevački Hrvati“ kažu da su i Bunjevci i Hrvati! Kako su u pitanju dva naroda stvar je vrlo zbunjujuća. I sve drugo je zbunjujuće kada su u pitanju Bunjevci i „bunjevački Hrvati“ u Vojvodini jer su samo ovdje i nigdje više to dva naroda. Kako je došlo do toga da su to dva naroda je još više zbunjujuće, ali u praksi se radi o tome da su se Bunjevci (govorim isključivo o prostoru Vojvodine) uvijek u većini izjašnjavali samo kao Bunjevci, ne kao Hrvati, da bi u svakom povijesnom trenutku za sebe izvlačili maksimalnu korist. Nekada veliki mađaroni, danas su jedni izračunali da je ovdje najbolje ne biti Hrvat, a drugi da je bolje biti i jedno i drugo.
Pošto ni većinski narod ne razlikuje Bunjevce po njihovim imenima i prezimenima svatko tko kaže da je Bunjevac ili bar „bunjevački Hrvat“ tretira se ovdje bolje od Hrvata. Bilo je to najočitije devedesetih godina prošlog stoljeća kada su po Šešeljevom „reciprocitetu“ progonjeni i ubijani isključivo srijemski Hrvati, dok je za Bunjevce rečeno „da ih ne treba dirati jer su naši“. Tako i danas Bunjevci (i jedni i drugi) ovdje lakše dobijaju, primjerice, posao (i sve drugo) nego Hrvati!
Tako su sve hrvatske (ali i bunjevačke) krovne institucije u Subotici, a najviše hrvatskih (ali i bunjevačkih) udruga ima u Donjotavankutskom trokutu, gdje žive svi Bunjevci, pa tamo ide i najviše novca (i iz Srbije i iz Hrvatske). Da bi apsurd bio još veći u ovdašnjim hrvatskim institucijama su u najvećem broju (izrazito neproporcionalno u odnosu na 57.900 Hrvata u Republici Srbiji) zaposleni (sa plaćama) „bunjevački Hrvati“!
 
Da bi dokazali da su „bunjevački Hrvati“ Hrvati sve što oni rade je hrvatska kultura i čuvanje hrvatske tradicije i hrvatskog identiteta na ovim prostorima. U slučaju „Dužijanca", uz novac koji dobijaju, od onoga što se radilo na selu kod svih naroda ovdje napravili su pravi kult. Nitko kao oni ne zna kositi, vodu nositi, kose brusiti, praviti krofne i taranu, jesti slaninu na njivi, preskakati vatru, pucati bičem i još svašta toga seljačkoga salašarskoga. I sve je to visoka hrvatska kultura i tradicija, koja se svakodnevno na ovdašnjim hrvatskim medijima pompozno propagira! Međutim, sve to isto rade i Bunjevci, koji nisu Hrvati, pa dobijamo farsičnu situaciju. Iako je takvih komedija bezbroj, „dužijanca“ je tipičan primjer. Slave je i „srpski“ Bunjevci i „hrvatski“ „bunjevački Hrvati“, na istim mjestima, na skoro  identičan način i približno u isto vrijeme, ali tako da jedni za druge ne postoje! Za ovu godinu još ne znamo sve detalje, ali čitamo kako je bilo prošle godine, uz pretpostavku da će sve biti ponovljeno i ove godine.
 
DUŽIJANCA “BUNJEVAČKIH HRVATA” U SUBOTICI
12. 8. 2018 Izvor: Subotica.com
U organizaciji Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca", danas je na Gradskom trgu održana Centralna svečanost Dužijanca.
Svečanost je započela blagoslovom ovogodišnjih nosilaca žetvenih svečanosti, bandaša Marka Križanovića i bandašice Marije Pijuković, u crkvi sv. Roka, nakon čega se svečana povorka uputila od katedrale Svete Terezije Avilske prema Trgu Slobode, predvođena (?!)brojnim kulturno-umetničkim društvima iz našeg grada i regiona. Na karucama okićenim žitom, pristigli su bandaš i bandašica, a po starom običaju dočekali su ih gazda i gazdarica, te poškropili vodom i mekinjama (valjda se iz tog testa prave bunjevci).
Pred velikim brojem zvanica, gostiju i sugrađana, oni su predali gradonačelniku Bogdanu Labanu hleb, napravljen od novog brašna. Nakon što ga je, kako običaji nalažu, prikazao na sve četiri strane sveta, gradonačelnik je poručio da je Dužijanca put i način za upoznavanje identiteta Subotice, koja je ponosni dom svih njenih građana (!?).
 
 
Potpredsednik Pokrajinske vlade AP Vojvodine, koja je pokrovitelj ovogodišnje Dužijance, Mihalj Njilaš je istakaoo da je očuvanje nacionalne kulture, umetničkog stvaralaštva i manifestacija kao što je Dužijanca od velike važnosti, jer doprinose negovanju različitosti u Vojvodini (!?).
Članovi Udruženja bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" i poštovaoci Blaška Rajića, večeras će u 9 časova posetiti njegov grob, dok će se od 20 časova na Gradskom trgu odigrati tradicionalno Bandašicino kolo.
 
DUŽIJANCA BUNJEVACA U SUBOTICI
          15.08.2018, izvor: Subotica.com.
          Bunjevačka nacionalna manjina danas, na Veliku Gospojinu, obeležava nacionalni praznik "Dan Dužijance".
 
Obilježavanje praznika počinje prepodne u 9 časova misom zahvalnicom koja će biti služena u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila. U večernjem delu programa od 18:15 časova kreće svečana povorka iz Bunjevačke matice prema centralnom gradskom trgu, gde će potom (18:30 h) biti igrano Veliko bunjevačko kolo, koji će predvoditi ovogodišnji bandaš i bandašica. U nastavku programa (18:45 h) okupljeni će položiti cveće na bistu Blaška Rajića u parku pored Plave fontane. Od 19 časova u Velikoj većnici biće održana Svečana akademija povodom obeležavanja „Dana Dužijance“, dok će jedan čas kasnije u restoranu "Spartak S" biti održano "Bandašicino kolo".
Bunjevački nacionalni savet odabrao je Dužijancu za svoj nacionalni praznik, jer je to jedan od naših starih običaja koji smo doneli iz svoje pradomovine. Dužijanca ima i paganske korene u sebi, nešto što nas možda najbolje definiše, prikazuje ispred svih ostalih zajednica i pokazuje svu našu specifičnost od običaja, muzike i jezika - rekla je Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Nacionalnog saveta Bunjevaca.
 
Dakle, i jedni i drugi počinju slavlje svečanom misom u katoličkim crkvama, jedni u Crkvi sv. Roka, drugi u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila. Zatim povorka sa fijakerima okićenim žitom, u jednom je bandaš i bandašica, ide na Trg Slobode. Jedna povorka kreće od Katedrale, druga od Bunjevačke matice. Gradonačelniku i jedni i drugi daju kruh od novog žita, a jedni i drugi igraju Veliko bunjevačko kolo i Bandašicino kolo. I jedni i drugi slave Blaška Rajića, samo jedni preko njegove biste, a drugi preko njegovog groba. I jedni i drugi imaju svečanu akademiju u Gradskoj vijećnici i svečani ručak ili svečanu večeru.
Hrvati u Republici Srbiji su zbunjeni. Ako Bunjevci nisu Hrvati, onda sve što rade ne može biti hrvatsko, ali ako to isto rade „bunjevački Hrvati“ onda oni ne mogu biti Hrvati?! Ako su i jedni i drugi Hrvati, onda nas takvi, do mržnje posvađani i razjedinjeni Hrvati, ne mogu u ničemu predvoditi i predstavljati i u ničemu nam ne mogu biti uzor.
Ali mi, i za jedne i za druge Bunjevce, bijedni i nekulturni srijemski Hrvati, smo pored zbunjenosi ipak fascinirani i presretni što je ostalo još toliko toga hrvatskoga na ovim prostorima, makar i na samoj granici sa Mađarskom, iako ni jedna ni druga manifestacija nemaju nikakav hrvatski predznak.
No, najteže je očito Blašku Rajiću, koji se neprestano prevrće u grobu.
Zato se odmah (dok nas ovi zbunjevci potpuno ne zbune tako da više ne znamo da li smo ili nismo Hrvati) mora u cijelosti otkupiti rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu. Ona mora postati kulturni i administrativni centar svih Hrvata u Republici Srbiji i u njoj se moraju zaposliti Hrvati (ne „bunjevački“ i slični „hrvati“).
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Andrej Plenković je zabranio izvođenje pjesama Marka Perkovića Thompsona, hoće li zabraniti i maškare?

Četvrtak, 27/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1542 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević