Get Adobe Flash player
Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Pogledajte kako Jelena brani ubojice hrvatskih redarstvenika, a kroz njih...

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Godine 1964. Jugoslavija je objavila da je u Drugome svjetskom ratu...

Srpski

Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

Taško Vasiljev: Partizanska djeca dobro su izbrojila broj ubijenih...

Politika trula – šport zdrav!

Politika trula – šport zdrav!

Čekam dan kada će hrvatska država početi promišljati kako je...

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Nenadana muškost anemičnog Ive, od milja zvanog...

  • Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    četvrtak, 22. kolovoza 2019. 10:04
  • Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:20
  • Srpski

    Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:24
  • Politika trula – šport zdrav!

    Politika trula – šport zdrav!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:16
  • Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:10

Zbog kršenja prava na referendumsko izjašnjavanje 2014. i 2018. godine

 
 
Za Jutarnji list 29. lipnja komentirali su programske zahtjeve za proširenje ustavnih ovlasti predsjedničkog kandidata dr. sc. Miroslava Škore,  profesori ustavnog prava: dr. sc. Branko Smerdel i dr. sc. Sanja Barić i profesor politologije dr. sc. Zdravko Petak. Ustavni stručnjaci i politolozi nisu osudili vlasti Republike Hrvatske zbog kršenja prava na referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj. To su kao cijenjeni profesori ustavnog prava i politologije trebali učiniti prije četiri godine kad je za vrijeme Vlade kandidata za predsjednika Republike Zorana Milanovića građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" od 21. rujna  do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj potpisnika peticije je veći od broja članova svih većih parlamentarnih stranaka zajedno i više nego je ikad HDZ dobio na izborima za Europski parlament. Od 13. do 27. svibnja 2018. godine preko 400 tisuća birača je potpisalo dva referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje" za ustavno reguliranje izbornog zakonodavstva. Koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa je opet spriječila referendumsko odlučivanje grubom manipulacijom provjerama potpisa i evidencijom birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prosvjednim glasovanjem na trećim izborima za Europski parlament smo iskazali neslaganje Kuščevićevim " festivalom demokracije ", Šeksovim izbornim inženjeringom i upravljačkom paradigmom te Plenkovićevom nelegitimnom Vladom, koju podržavaju Bandićevi "žetončići", Vrdoljakov HNS i zastupnici nacionalnih manjina na čelu s vječitim zastupnicima, etničkim biznismenima Miloradom Pupovcem i Furijom Radinom.
https://images.fastcompany.com/upload/inline-How-to-Lead-a-Breakthrough-Meeting---Lessons-from-the-Founding-Fathers.jpg
U prošlosti je uvjet za valjanost referenduma bio odaziv 50 posto plus jednog birača, što je u uvjetima nerealnog broja birača u Hrvatskoj bilo teško ostvarivo. Stoga je Hrvatski sabor u sklopu promjena Ustava 2010. godine ukinuo uvjet odaziva 50 posto plus jednog birača, a radilo se, zapravo, o “namještanju” uvjeta za održavanje referenduma u svrhu lakšeg provođenja referenduma o ulasku u Europsku uniju. Istodobno, međutim, Sabor nije smanjio broj potrebnih potpisa (deset posto) kako bi se pokrenuo referendum od strane građana. Prema Smerdelovu mišljenju, “tužna je povijest referenduma u Hrvatskoj jer se sve radilo onako kako je to odgovaralo garniturama koje su u tom trenutku bile na vlasti”. Recimo, Hrvatska se ulaskom u NATO apsolutno odrekla dijela ovlasti, što znači da se morao provesti referendum, a nije. Kao primjer kako se radilo, a nije smjelo, Branko Smerdel citira izjavu tadašnjeg šefa opozicije Zorana Milanovića: “Po Ustavu bi trebalo održati referendum, ali to ne bi bilo zgodno”. Karakter predsjedničkog kandidata kojeg podržava SDP je ostvarenje političkog cilja svim sredstvima pa i kršenjem Ustava Republike Hrvatske.
 
Važna je regulacija, drži Smerdel, i dodaje: “Referendumi su prihvatljivi, ali moramo prevenirati sve ono što bi moglo voditi u ozbiljne socijalne sukobe. Početkom 90-ih referendum je bio pravo predsjednika Republike jer je na taj način mogao zaobići Sabor. Kršenjem Ustava ne preveniraju se ozbiljni socijalni sukobi nego izazivaju, gospodo ustavni stručnjaci, političari i politolozi! Nakon kršenja Ustava 2014. godine sve vlade u Hrvatskoj su nelegalne!
 
Zbog ponašanja političke kaste u potpunosti podržavamo program narodnog kandidata za predsjednika Republike dr. sc. Miroslava Škore i dijagnozu ponašanja uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom Registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priloženu analizu). Jeli to bio kraj demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj gospodo ustavni stručnjaci, političari i politolozi?
 
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su cenzus za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su do 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na 4.092.137, a to je 605.103 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se cenzus za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”. Bivšem ministru uprave Arsenu Bauku i zastupniku Peđi Grbinu dostavio sam 19. studenog 2014. godine prijedloge tri i šest izbornih jedinica i prijedlog izbora zastupnika mješovitim izbornim sustavom. Političar Peđa Grbin je našeg narodnog predsjedničkog kandidata usporedio s kraljem Aleksandrom Karađorđevićem, a ustavni stručnjaci s Napoleonom i Hitlerom. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje traži naš narodni predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci i politolozi, pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja našeg narodnog predsjedničkog kandidata dr. sc. Miroslava Škore.
 
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE
 
Datum
B
ΔB1
Δt
ΔB/ Δt
B - P
15.06. 1997.           P
3.683 774
-
-
-
178.241
03.01. 2000.        ZD
3.882.448
198.674
932
77.807
376.915
25.01. 2000.           P
3.858.893
- 23.555
22
-390.799
353.360
25.05.  2001.          L
3.890.133
31.240
486
23.462
384.600
23.11.  2003.          S
3.974.545
84.412
912
33.783
469.012
23.01. 2005.           P
4.004.962
30.417
427
26.000
499.429
15.05. 2005.           L
4.009.201
4.234
112
13.798
503.668
25.11. 2007.           S
4.073.630
64.429
924
25.451
568.097
17.05. 2009.           L
4.085.470
260.739
539
172.567
579.937
10.01. 2010.           P
4.089.320
3.850
238
5.904
583.787
04.12. 2011.           S
4.092.861
3.541
693
1.865
605.827
22.01.  2012.       RP
4.092.137
-724
49
-5.393
605.103
14.04.  2013.       EU
3.742.383
- 349.754
448
-284.955
255.349
19.05.  2013.          L
3.767.170
24.787
35
258.493
280.136
01.12.  2013.    ROB
3.777.518
10.348
196
19.270
290 484
25.05.  2014.       EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273.749
28.12.   2014.         P
3.773.687
12.904
217
21.704
286.653
11.01.  2015.          P
3.788.039
14.352
14
374.177
301.005
08.11.  2015.          S
3.759.844
- 28.195
301
-34.189
272.810
11.09.  2016.          S
3.742.546
- 17.298
308
-20.409
255.512
21.05.  2017.          L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
232.522
26 .05. 2019.       EU
3.678.470
-41.086
735
-20.403
191.436
20.11. 2013.        RB
4.080.386
-
-
-
593.352
21. 09. 2014.       RB
4.042.522
- 37.864
305
- 45.312
555.488
30. 05. 2015.       RB
3.817.092
- 225 430
251
- 327.816
330.058
13. 05. 2018.       RB
3.747.409
- 69.683
1.079
23.572
260.375
27.04. 2019.        RB
3.735.680
- 11.729
349
-12.267
248.646
12 .05.2019.        RB
3.735.514
166
15
- 4.039
248.480
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P01 = 3 505 533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3 487 034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
ΔB1 / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača i
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu. Rast i pad birača ne može biti veći od rasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
 
Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom"?
13.1. Radi upućivanja na razlike između registra birača i popisa birača, kao i pojedinih drugih evidencija koje proizlaze iz citiranih odredaba Zakona o registru birača (ZoRB-a), navodi se primjer: na posljednjem održanom narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka (1. prosinca 2013.), na dan zatvaranja registra birača u smislu članka 47. ZoRB-a (20. studenoga 2013.) u registru birača u smislu članka 5. ZoRB-a bilo je upisano 4.523.586 birača. Od toga je u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 4.080.386, a u inozemstvu 443.200 birača. Međutim, od registra birača treba razlikovati popis birača. Tako je u rješenju ministra uprave o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača, klasa: 013-01/13-01/47, urbroj: 515-03-01-02/1-13-13 od 28. studenoga 2013. (https://uprava.gov.hr/vijesti/ rjesenje-o-izmjeni-rjesenja-o-zakljucivanju-popisa-biraca/435) utvrđeno da je na dan 22. studenoga 2013. u zaključenom popisu birača u smislu članka 49. ZoRB-a bilo upisano ukupno 3.780.725 birača, među kojima je u Republici Hrvatskoj bilo upisanih 3.773.850 birača, od čega je prethodno registriranih bilo 7.477 birača, a aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bilo je 6.875. Nadalje, na sam dan održavanja referenduma novoupisanih birača (onih »uz potvrdu") u smislu članka 57. ZoRB-a bilo je ukupno 6.053, među kojima je 3.236 birača bilo u Republici Hrvatskoj, a 2.817 u inozemstvu (o razlici između registra i popisa birača v. i točku 19.2. obrazloženja ove odluke). Prethodni podaci, iako u cijelosti točni, prikazuju stanje na dan koji se ne može smatrati referentnim danom u smislu članka 87. stavka 3. Ustava (v. točku 21. obrazloženja ove odluke), pa se u tom smislu moraju razumjeti samo kao primjer koji služi za ilustraciju broja birača prema različitim evidencijama koje se vode u postupcima referenduma (i izbora). Konačno, registar birača i popis birača u smislu ZoRB-a ne smiju se poistovjetiti s popisom stanovništva.
 
Na temelju koje analize USUD tvrdi da su prethodni podaci u cijelosti točni? Ustavni sud nije obrazložio razliku od 306.536 birača između broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a i broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj registriran na biralištima u Hrvatskoj 1. prosinca 2013. godine. Kako USUD može tvrditi da su podaci u cijelosti točni, a grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas? Stvarno registar birača i popis stanovništva 2011. godine nemaju nikakve veze. Imaju li tih 306.536 birača stvarno prebivalište u Hrvatskoj ili je to gruba manipulacija RB-a?  Od 22. 11. 2013. do 30.5.2015. godine za 554 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-u se smanjio s 4.080.386 na 3.817.092 za 263.294 birača prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk za 30. svibnja 2015. godine u 00 sati. Kako se godišnje može smanjivati broj birača za preko 170.469 gospodo ustavni stručnjaci i politolozi? Podatak u RB-a za dan 22.11. 2013. godine grubo odstupa od stvarnosti! 19.2. Ustavni sud primjećuje da su donošenjem ZoRB-a i Zakona o prebivalištu (»Narodne novine« broj 144/12., 158/13.) stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, a time i broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i za postupno rješavanje dugogodišnjeg strukturalnog problema koji se očitovao u tome da je Republika Hrvatska imala više registriranih birača nego stanovnika. S obzirom na predstojeće učinke članka 18. stavaka od 2. do 6. Zakona o prebivalištu, broj birača u prvoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj) postupno će se smanjivati kako se bude smanjivao broj hrvatskih državljana koji stvarno ne žive na prijavljenim adresama u mjestima diljem Hrvatske, a za toliko će se povećavati broj birača u drugoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – v. članak 17. ZoRB-a u točki 13. obrazloženja ove odluke). Tako se, prema podacima Ministarstva uprave (v. točku 3. obrazloženja ove odluke), u razdoblju od 4. prosinca 2011. do 5. listopada 2014. broj birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (u prvoj evidenciji) već smanjio za 52.325 (s 4.095.521 na 4.043.196), a broj birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (u drugoj evidenciji) povećao za 72.175 (s 411.758 na 483.933).
 
U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Pri tome bi se osnovano moglo očekivati da bi ukupan broj birača i dalje ostajao na približno istoj razini (cca nešto više od 4,5 milijuna) jer taj broj pokazuje određeni stupanj stabilnosti. Tako je primjerice, prema podacima Ministarstva uprave, na dan 4. prosinca 2011. u (prijašnjem) popisu birača bilo ukupno 4.504.081 birača, a na dan 5. listopada 2014. u (sadašnjem) registru birača bilo ih je ukupno 4.527.129. S tog je aspekta mjerilo za određivanje apsolutnog broja (ustavnog praga), utvrđeno u točki 18. obrazloženja ove odluke, jasan izraz načela demokracije jer ide in favorem organizacijskih odbora, kojima se ne smije nametati prekomjerni teret pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Svi citirani podatci grubo odstupaju od stvarnosti. Kako može broj birača biti veći od broja stanovnika, gospodo ustavni sudci, ustavni stručnjaci, političari i politolozi?
USUD nije uzeo u obzir popis stanovništva 2011. godine te prirodno i migracijsko kretanje stanovništva
U tablici II. prikazano je kretanje stanovnika od popisa stanovništva 2001. i  2011. godine te procjena kretanja stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2017. godine. Broj stanovnika i broj punoljetnih stanovnika (birača) stalno pada. Kako može biti ukupan broj birača Republike Hrvatske stabilan kako tvrdi USUD?
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Godina
S
P
ΔS
ΔP
p
2001. 
4.437.460
3.505.533
0
0
79,00
2011. 
4.284.889
3.487.034
152.571
18.499
81,38
2012.
4.267.558
3.478.171
169.902
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
3.474.453
181.771
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
3.468.447
199.071
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
3.449.154
233.856
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
3.435.425
263.111
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
3.395.979
312.929
109.554
82,34
2018.
4.089.400
3.369.666
348.060
135.867
82,35
 
Oznake:
S = broj stanovnika,
P = broj punoljetnih stanovnika,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312.929 / 4.437.460 x 100 = 7,05% = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine i
p2 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109.554 / 3.505.533 x 100 = 3,13% = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjena kretanja za sredine godina do 2017. godine.
       
Na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja na biralištima u Hrvatskoj bilo je registrirano 4.092.137 birača a prema ispravi koju je potpisao matematičar Arsen Bauk na dan 30 svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na Pristupnom referendumu bilo je 275.045 birača više nego 30. svibnja 2015. godine 1.224 dana kasnije. Godišnje je moralo 82.019 birača izgubiti biračko pravo smrću i / ili gubitkom državljanstva i  / ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih je punoljetnošću stjecalo biračko pravo. Zar je to moguće gospodo ustavni stručnjaci, političari i politolozi?
 
III. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA PRISTUPNOM REFERENDUMU  2012. GODINE I PRVIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT 2013. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
ΔB
p1
ZG
317.606
284.793
266.645
18.148
89,67
KZ
132.892
114.920
107.922
6.998
86,48
SM
172.439
177.950
156.828
21.122
103,20
KA
128.899
133.333
117.396
15.937
103,44
VA
175.951
153.037
143.161
9.876
86,98
KK
115.584
101.050
93.847
7.203
87,43
BB
119.764
113.642
101.216
12.426
94,89
PG
296.195
287.202
264.973
22.229
96,96
LS
50.927
57.032
47.703
9.329
111,99
VP
84.836
83.699
72.844
10.855
98,66
PS
78.034
78.335
67.961
10.374
100,39
BP
158.575
155.416
141.329
14.087
98,01
ZD
170.017
182.680
164.943
17.737
107,45
OB
305.032
291.205
262.188
29.017
95,47
ŠK
109.375
122.901
105.997
16.904
112,37
VS
179.521
179.929
159.320
20.609
100,00
SD
454.798
430.299
399.598
30.701
94,61
IS
208.055
199.746
187.434
12.312
96,01
DN
122.568
115.996
107.408
8.588
94,64
ME
113.804
100.640
94.587
6.053
88,43
GZ
790.017
728.332
679.083
49.249
92,19
RH
4.284.889
4.092.137
3.742.383
349.754
95,50
P
3.487.034
-
-
-
-
B - P
-
605.103
255.349
-
-
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine,
B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine,
B2 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine,
ΔB = B1 - B2 = smanjenje broja birača na prvim izborima za Europski parlament u odnosu na broj birača na Pristupnom referendumu,
P = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine,
B - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine i
p1 = B/ Sx100 % = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine.
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
 
Broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj je od Pristupnog referenduma do prvih izbora za EU parlament smanjen za 349.754 birača  u 448 dana. Zar je u tom razdoblju tolikom broju birača prestala važiti osobna iskaznica kako tvrdi bivši ministar uprave Arsen Bauk gospodo ustavni stručnjaci, političari i politolozi?
Na Pristupnom referendumu imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko - kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina.
 
Na prvim izborima za europski parlament održanim 2013. godine registriran je na biračkim mjestima u domovini najmanji broj birača od 2003. godine na izborima registriran na biralištima u Hrvatskoj. Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine je vrlo velik naročito u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, a iznosi oko 97. Republika Hrvatska nije prelazila nikad iznos od tri milijuna i sedamsto i pedeset tisuća birača. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
 
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika, a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075. Nemoguće je gospodine profesore Smerdelu i gospođo profesorice Barić da je za 118 dana  281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva.  Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz Hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 55 tisuća državljana od 1974. godine! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.  Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade sadašnjeg kandidata za predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je  svibnja 2017. godine za Slobodnu Dalmaciju izjavio da je trebalo iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" je skupila više od 10 % potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Subota, 24/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1374 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević