Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Milanovićeva Vlada udruženim zločinačkim pothvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima

 
 
BIVŠI MINISTAR UPRAVE ARSEN BAUK PRIZNAO GRUBU MANIPULACIJU REGISTROM BIRAČA KOJOM JE VLADA ZORANA MILANOVIĆA SPRIJEČILA REFERENDUMSKO IZJAŠNJAVANJE O IZBORNIM PRAVILIMA
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine ( vidi I. tablicu ) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana.
http://www.spc.rs/files/u5/2016/11/sveti-arsenije-sremac-arhiepiskop-srpski.jpg
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosimo u cijelosti. Milan Kujundžić: "Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada (Milanovićeva) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda". 
 
Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom "festivalu demokracije" kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića udruženim zločinačkim poduhvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednički kandidat Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a želi postati predsjednik "slučajne države".
 
Predsjednički kandidat Vlaho Orepić, zastupnik Nove politike, je ove jeseni na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.
Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i  da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.
Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta. Orepić je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti (Nemaju prebivalište u Hrvatskoj!).
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnjiBranislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom. 
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i "nadnica" za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje traži predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i predsjedničkog kandidata dr. sc. Miroslava Škore. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i "ustaške guje" da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.
 
Članak 1.
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Naš je stav da se u izborno zakonodavstvo obavezno uključe 7. i 8. zahtjev s time da sve stranke moraju skupiti do 1% potpisa potpore registriranih birača izborne jedinice u skladu s preporukama Venecijanske komisije "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima". Ukoliko se ti zahtjevi ne ispune može doći u pitanje provedivost izbora za Hrvatski sabor. Ponavljanje izbora s postojećim Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nema nikakvog smisla. Rezultati trećih izbora za Europski parlament s 33 kandidacijske liste potvrđuju mogućnost neprovedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem bez uvjetovanja sudjelovanja na izborima potpisima potpore birača stranačkim kandidacijskim listama. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u nekoliko izbornih jedinica preko trideset kandidacijskih lista s preko 420 kandidata. Najviše je bilo u I. izbornoj jedinici 2003. godine 40 kandidacijskih lista s 560 kandidata. Kako bi s toliko kandidata političar i samozvani politički analitičar Darinko Kosor te novinar Novog lista Branko Mijić proveli izbore koje su prognozirali za listopad ove godine? Amsterdamska koalicija ( sedmeroglava aždaja ) sa sedam stranaka u koaliciji nema nikakvog smisla, a jedva je prešla izborni prag.
 
Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomažu: USUD i DORH i mediji. Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije" provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269.516 birača. te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.          
 
I. RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA EUROPSKIM IZBORIMA  2014. GODINE i U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
 
ŽUP
S
B1
B2
ΔB
p1
p2
ZG
318.453
270.703
273.728
3.025
85,01
85,96
KZ
129.967
109.150
110.082
932
83,98
84,70
SM
163.975
153.221
152.890
- 331
93,44
93,24
KA
124.127
116.128
116.112
- 16
93,56
93,54
VA
173.454
145.836
147.026
1.190
84,08
84,76
KK
113.688
95.063
95.720
657
83,62
84,20
BB
115.536
101.491
101.897
406
87,84
88,20
PG
293.811
268.404
269.622
1.218
91,35
91,77
LS
48.670
47.055
46.979
- 76
96,68
96,53
VP
82.162
72.663
73.188
525
88,44
89,08
PS
74.991
67.802
68.143
341
90,41
90,87
BP
154.082
140.447
141.045
598
91,15
91,54
ZD
171.462
164.631
166.194
1.563
96,02
96,93
OB
298.272
261.167
262.467
1.300
87,56
88,00
ŠK
105.532
105.330
105.511
181
99,81
99,98
VS
173.441
159.012
159.514
502
91,68
91,97
SD
454.627
404.567
410.038
5.471
88,99
90,19
IS
208.201
188.181
189.129
948
90,38
90,84
DN
122.355
108.358
109.308
950
88,56
89,34
ME
113.159
95.927
96.666
739
84,77
85,42
GZ
798.424
685.647
692.780
7.133
85,88
86,77
RH
4.238.389
3.760.783
3.788.039
27.256
88,73
89,37
B - P
-
292.336
319.592
-
-
-
 
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,  ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.
S = broj stanovnika prema procjeni DZS sredinom 2014. godine,
B1 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
ΔB = B3 - B1 = razlika između broja birača u drugom izbora za predsjednika Republike i izbora za Europski parlament,
P = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni sredinom 2014. godine,
B- P = razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika prema procijeni,
p1 = B1 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine na drugim izborima za Europski parlament i
p2 = B2 / S x 100% = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine prvim izborima za Europski parlament.
 
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587.
Broj birača se povećao od drugih izbora za Europski parlament održanih 25. svibnja 2014. godine za samo 231 dan do drugog kruga predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine za 27.256 birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj. Jadranska Hrvatska imala je u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine preko 92 birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2014. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku.
 
Je li vlada Zorana Milanovića utjecala na rezultate predsjedničkih izbora? S kojom je stvarnom razlikom Kolinda Grabar Kitarović pobijedila na izborima?
 
II. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I DEVEDESET BIRAČA NA STO POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
 
 
Grad ili općina
S
B1
B2
p1%
p2%
1.
Dugo Selo       ZG
17.466
15.659
15.928
89,65
91,19
2.
Glina               SM
9.283
8.554
8.437
92,15
90,89
3.
Petrinja
24.671
22.496
22.501
91,18
91,20
4.
Dvor
5.570
5.394
5.197
96,84
93,30
5.
Gvozd
2.970
3.362
3.252
113,20
109,49
6.
Sunja
5.748
5.744
5.664
99,93
98,54
7.
Topusko
2.985
3.055
2.986
102,35
100,03
8.
Ozalj                KA
6.817
6.193
6.194
90,85
90,86
9.
Slunj
5.076
5.055
5.063
99,59
99,74
10.
Vojnić
4.764
4.812
4.711
101,01
98,89
11.
Ludbreg           VA
8.478
7.801
7.872
92,01
92,85
12.
Bednja
3.992
3.669
3.736
91,91
93,59
13.
Crikvenica      PG
11.122
11.760
11.874
105,74
106,76
14.
Čabar
3.770
3.618
3.617
95,97
95,94
15.
Krk
6.281
6.082
6.151
96,83
97,93
16.
Mali Lošinj
8.116
7.885
7.962
97,15
98,10
17.
Novi Vinodolski             
5.113
5.103
5.183
99,80
101,37
18.
Opatija
11.659
10.952
10.974
93,94
94,12
19.
Rab
8.065
7.350
7.395
91,13
91,69
20.
Vrbovsko
5.076
4.634
4.673
91,29
92,06
21.
Lovran
4.101
3.769
3.761
91,90
91,71
22.
Malinska Dubaš.
3.134
3.649
3.734
116,43
119,14
23.
Matulji
11.246
10.190
10.196
90,61
90,66
24.
Vinodolska opć.
3.577
3.338
3.369
93,32
94,19
25.
Viškovo
14.445
12.843
13.078
88,91
90,54
26.
Novalja             LS
3.663
3.585
3.630
97,87
99,10
27.
Senj
7.182
6.760
6.819
94,12
94,95
28.
Plitvička Jezera
4.373
4.124
4.020
94,31
91,93
29.
Lipik                 PS
6.170
5.750
5.706
93,19
92,48
30.
Pakrac
8.460
8.175
8.108
96,63
95,84
31.
Brestovac
3.726
3.532
3.535
94,79
94,87
32.
Slavonski BrodBP
59.141
53.490
53.705
90,44
90,81
33.
Bukovlje
3.108
2.842
2.845
91,44
91,54
34.
Okučani
3.447
3.524
3.426
102,23
99,39
35.
Velika Kopanica
3.308
2.994
3.006
90,51
90,87
36.
Benkovac       ZD
11.026
14.178
14.276
128,59
129,48
37.
Biograd na Moru
5.569
5.272
5.329
94,67
95,69
38.
Obrovac
4.323
5.962
5.964
137,91
137,96
39.
Gračac
4.690
5.649
5.332
120,45
113,69
40.
Pakoštane
4.123
3.854
3.929
93,48
95,29
41.
Poličnik
4.469
4.199
4.286
93,96
95,91
42.
Posedarje
3.607
3.261
3.324
90,41
92,15
43.
Preko
3.805
4.154
4.194
109,17
110,22
44.
Sukošan
4.583
4.112
4.182
89,72
91,25
45.
Vir
3.000
3.961
4.029
132,03
134,30
46.
Erdut               OB
7.308
6.833
6.785
93,50
92,84
47.
Kneževi Vinogradi
4.614
4.208
4.166
91,20
90,29
48.
Drniš                ŠK
7.498
7.415
7.373
98,89
98,33
49.
Knin                
15.407
14.973
14.670
97,18
95,22
50.
Skradin
3.825
4.431
4.532
115,84
118,48
51.
Šibenik
46.332
41.462
41.893
89,49
90,42
52.
Vodice
8.875
9.471
9.685
106,42
109,13
53.
Kistanje
3.481
3.630
3.469
104,28
99,66
54.
Tisno
3.094
3.065
3.088
99,06
99,81
55.
Vukovar           VS
3.094
3.065
26.968
99,06
97,42
56.
Županja
27.683
27.135
11.552
98,01
95,55
57.
Babina Greda
3.572
3.191
3.230
89,33
90,43
58.
Drenovci                 
12.090
11.476
4.863
94,92
93,99
59.
Gunja
5.174
4.851
3.687
93,76
98,79
60.
Stari Jankovci
3.732
3.662
4.053
98,12
92,01
61.
Vrbanja
4.405
4.032
3.636
91,53
92,28
62.
Hvar                SD
3.940
3.615
4.196
91,75
98,71
63.
Makarska
13.834
14.883
15.107
107,58
109,20
64.
Omiš
14.936
13.801
13.995
92,40
93,70
65.
Supetar
4.074
4.265
4.338
104,69
106,48
66.
Trogir
13.192
12.428
106,48
94,21
95,47
67.
Vrgorac
6.572
6.092
6.094
92,70
92,73
68.
Dugi Rat
7.092
6.310
6.405
88,97
90,31
69.
Gradac
3.261
3.477
3.480
106,62
106,72
70.
Hrvace
3.617
3.352
3.380
92,67
93,45
71.
Jelsa
3.582
3.532
3.555
98,60
99,25
72.
Marina
4.595
4.353
4.423
94,73
96,26
73.
Okrug
3.349
4.057
4.148
121,14
123,86
74.
Proložac
3.802
3.455
3.485
90,87
91,66
75.
Seget
4.854
4.490
4.530
92,50
93,33
76.
Buje                  IS
5.182
4.874
4.861
94,06
93,81
77.
Labin
11.642
10.684
10.709
91,77
91,99
78.
Novigrad
4.345
3.942
3.962
90,72
91,19
79.
Poreč
16.696
15.965
16.019
95,62
95,95
80.
Rovinj
14.294
13.642
13.769
95,44
96,33
81.
Umag
13.467
12.853
12.988
95,44
96,44
82.
Fažana
3.635
3.449
3.492
94,88
96,07
83.
Medulin
6.481
6.499
6.544
100,28
100,97
84.
Raša
3.183
2.982
2.967
93,69
93,21
85.
Dubrovnik        DN
42.615
38.204
38.507
89,65
90,36
86.
Korčula           
5.663
5.176
5.221
91,40
91,95
87.
Blato
3.593
3.398
3.412
94,57
94,96
88.
Orebić
4.122
3.825
3.854
92,79
93,50
89.
Podturen
3.873
3.501
3.515
90,40
90,76
 
Σ
734.973
702.349
693.865
95,64
94,34
 
Sedamnaest općina ili gradova imalo je više birača od stanovnika u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, a od tih samo dvije administrativne jedinice pripadaju statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska, a petnaest pripada Jadranskoj Hrvatskoj. Preko 90 birača, a manje od sto imalo je 49 administrativnih jedinica u Jadranskoj Hrvatskoj, a samo 23 u Kontinentalnoj. Politička kasta uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa smatra da im građani moraju vjerovati svim njihovim lažima ( pipl mast trast as izjaviše u Europskom parlamentu ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović ". Vladimir Šeks smatra da je postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatskoj dobar, jer su svi izbori od 2000. godine provedeni po takvim izbornim pravilima, ali da treba korigirati izborne jedinice tako da glas birača vrijedi jednako. Prema preporukama Venecijanske komisije izborne jedinice treba usklađivati češće ovisno o promjenama broja stanovnika ili broja birača, ali naša politička kasta selektivno prihvaća samo preporuke koje joj odgovaraju. Oni ne poštuju odluku Ustavnog suda niti zahtjeve birača.   
 
III. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA I IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE PREMA IZVJEŠĆU DIP-a
 
ŽUP
B1
B0
B7
B
ΔB10
ZG
272.880
269.545
3.679
273.224
3.335
KZ
109.685
109.270
509
109.779
415
SM
150.572
135.119
15.575
150.694
15.453
KA
114.212
103.367
10.956
114.323
10.845
VA
146.427
145.485
1.071
146.556
942
KK
95.036
93.339
1.810
95.149
1.697
BB
100.702
92.485
8.299
100.784
8.217
PG
267.471
253.348
14.382
267.730
14.123
LS
45.992
41.967
4.122
46.089
4.025
VP
72.438
69.110
3.795
72.905
3.328
PS
67.129
62.649
4.539
67.188
4.480
BP
139.383
135.820
3.600
139.420
3.563
ZD
163.831
151.668
12.406
164.074
12.163
OB
259.663
234.063
25.402
259.465
25.600
ŠK
102.253
92.072
10.380
102.452
10.181
VS
157.057
131.386
25.852
157.238
25.671
SD
405.757
401.602
4.746
406.348
4.155
IS
188.172
171.423
16.858
188.281
16.749
DN
108.792
106.770
2.175
108.945
2.022
ME
96.256
93.327
2.984
96.311
2.929
GZ
691.359
669.582
22.761
692.343
21.777
Σ
3.755.067
3.563.397
195.901
3.759.298
191.670
IV.
332.101
303.173
29.197
332.370
28.928
V.
363.569
329.855
33.991
363.846
33.714
VIII.
384.987
357.567
28.507
386.074
27.420
IX.
425.047
397.793
28.028
425.821
27.254
RH
3.755.067
3.563.397
196.447
3.759.844
191.670
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva broj registriranih birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3.563.397 birača odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Zašto? Hrvatskoj javnosti bi morali dati odgovor odgovorni u Ministarstvu uprave i Državnom izbornom povjerenstvu.
Više birača od stanovnika prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima 2015. godine  imali su: Medulin iz Istarske, Cetingrad i Saborsko iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Komiža, Lokvičići, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji iz Zadarske županije.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Završio je štrajk prosvjetara "kompromisom". Tko je gubitnik "kompromisa"?

Petak, 06/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1090 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević