Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

Ustavni sudci nisu smjeli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača

 
 
HRVATSKA NARODNA STRANKA
dipl. ing. Ivan Vrdoljak, predsjednik
Ul. kneza Mislava 8, 10000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/ivan-vrdoljak-articleimage-20121121090328176.jpg
Poštovani gospodine Vrdoljače,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" savjetujem Vam da se ispričate hrvatskim biračima  i osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Samostalno nastupajte na izborima! Na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. i 11. rujna 2016. godine dobili ste manje od 85 tisuća preferencijskih glasova. Kolega Vrdoljak nadam se da niste zaboravili osnovne računske operacije. Zar se ne sramite ponavljati laž o broju osvojenih preferencijskih glasova nakon što sam više puta upozorio vaše suradnike o tome (vidi priložene tablice na 2. i 3. stranici)?
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" demokratizacijom stranaka  uključivanjem što više državljana i članova stranaka  u odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva prema knjizi Davora Ive Stiera. Hrvatski sabor je mogao sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Gospodine Vrdoljak Vaša je stranka mogla pomoći kvalitetnom rješenju izbornog zakonodavstvo i, a barem Zakona o izbornim jedinicama. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 10. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica.
 
Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja. Pitam Vas kako ste Vi i  Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba, ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine? Kako ćete smjestiti 1071 imena i prezimena o kojima ogromna većina birača nema blage veze?  Ne namećite gluposti hrvatskim biračima gospodine Vrdoljak! Vaše gluposti prenose svi mediji. Prevarili ste svoje i SDP-ove birače.
S poštovanjem!
U Zagrebu 23. travnja 2018. godine. 
 
BROJ PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
Izborna jedinica
HNS
HSU
HRV. LAB.
A-HSS
I.
6.928
316
-
-
II.
8.639
1.563
449
667
III.
37.527
476
816
-
IV.
13.119
-
4 494
285
V.
1.120
1.301
527
-
VI.
2.780
337
511
-
VII.
3.326
-
-
450
VIII.
1.930
6.164
3.738
-
IX.
2.855
-
-
117
X.
5.783
1.206
-
-
Ukupno
83.449
11.363
10.535
1 519
Z
9
2
3
-
 
 Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno 106.866 preferencijskih glasova, a Koalicija Hrvatska raste dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica 743.909 glasova. SDP je dobio 636.993 glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan. 
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 5.870, Igor Kolman 427 i Sonja Konig 631, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 8.077 i Melita Samoborec 562, III. izb. jed. Milorad Batinić 1.762, Matija Posavec 18.122, Marija Puh 432, Božica Makar 257, Štefanija damjanović 184 i  Predrag Štromar 16.790, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.077 i Stjepan Ćuraj 4 464, V. izb. jed. Ivica Mandić 232 i Vera Bošnjak 888, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 2.127 i Boris Blažeković 653, VII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.039 i Marko Boras Mandić 2.287, VIII. izb. jed. Andrej Poropat 1.930, IX. izb. jed. Klement Bašić 2 651 i Vlatka Duilo 204 i X. izb. jed. Valentin Dujmović 1.005 i Srdjan Gjurković 4.778 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 83 449 glasova, a ne skoro sto tisuća gospodine Vrdoljak.
 
Izabrani kandidati dobili su: HNS 62.864, HSU 6.635 i Hrvatski laburisti 7.855 glasova odnosno ukupno njih 14 dobilo je 77.354 glasa. Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 57,37 puta više od dobivenih preferencijskih glasova izabranih zastupnika HSU-a, 48,46 puta više od Hrvatskih laburista i 6,06 puta više od HNS-a odnosno 4,92 puta više od svih 14 izabranih zastupnika HNS-a, HSU-a i Hrvatskih laburista te 3,54 puta više od dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicijskih partnera SDP-a.
Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS-a, Tomislavu Končevskom iz Hrvatskih laburista te Mariji Ilić iz HSU-a, a onemogućila je Srđanu Gjurkoviću iz HNS-a zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru.
Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 6 zastupnika od 143 zastupnika. Da nije bilo prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 43 zastupnika preferencijskim glasovima.
 
BROJ DOBIVENIH PREFERENCIJSKIH GLASOVA STRANAKA KOALICIJIJSKIH PARTNERA SDP-a NA IZBORIMA 2016. GODINE
 
I. J.
HNS
HSU
HSS
I.
4.321
5.130
-
II.
16.813
456
5.438
III.
34.110
-
2.123
IV.
11.264
-
4.006
V.
2.677
642
3.677
VI.
4.001
428
1.830
VII.
1.016
704
12.598
VIII.
3.031
5.209
-
IX.
1.993
360
1.541
X.
5.355
-
4.024
Ukupno
84.581
12.929
35.237
Z
9
2
5
 
I.J. = izborna jedinica i Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Koalicijski partneri SDP-a dobili su ukupno preferencijskih glasova, a Narodna koalicija Hrvatska dobila je ukupno u deset općih izbornih jedinica  glasova. SDP je dobio glasova. Analiza dokazuje da je zahtjev građanske udruge U ime obitelji za zabranu predizbornog koaliranja opravdan.
Kandidati HNS-a dobili su: I. izborna jedinica Vesna Pusić 3.719, Igor Kolman 259 i Sonja Konig 343, II. izb. jed. Anka Mrak Taritaš 16.335 i Hrvoje Koščec 478 , III. izb. jed. Milorad Batinić 12.535, Matija Posavec 14.835, Marija Puh 369, Božica Makar 299, Bernarda Topolko 226 i  Predrag Štromar 5.846, IV. izb. jed. Ivan Vrdoljak 8.377 i Stjepan Ćuraj 2.887, V. izb. jed. Mirna K. Andričević 1.709 i Vera Bošnjak 968, VI. izb. jed. Goran Beus Richembergh 3.327 i Adelina Ivković 674, VII. izb. jed. Tomislav Stojak 1.016, VIII. izb. jed. Nada Turina Đurić 1.134 i Andrej Poropat 1.897, IX. izb. jed. Milan Stojanov 956 i Vlatka Duilo 1.037 i X. izb. jed. Srdjan Gjurković 5.286 i Klement Bašić 69 glasova. Kandidati HNS-a iz 10 općih izbornih jedinica i nacionalnih manjina dobili su ukupno 84.581 glasova, a ne sto i trideset tisuća gospodine Vrdoljak.
 
Građanska inicijativa U ime obitelji je skupila 380.649 potpisa za održavanje Referenduma o izbornim pravilima što je: 29.44 puta više od dobivenih preferencijskih glasova HSU-a, 10,8 puta više od HSS-e i 4,5 puta više od HNS-a odnosno 2,87 puta više HNS-a, HSU-a i HSS-a zajedno koji su dobili 16 zastupnika u Hrvatskom saboru.
Previsoka prohibitivna klauzula od 10 % omogućila je: Mariji Puh i Nadi Turina Đurić iz HNS i Kažimiru Vardi iz HSU-a zastupničko mjesto  u Hrvatskom saboru.
Zbog previsoke prohibitivne klauzule izabrali smo dobivenim preferencijskim glasovima birača samo 12 zastupnika od 143 zastupnika. Da nije bilo prohibitivne klauzule bili bismo izabrali 40 zastupnika preferencijskim glasovima. Da je HNS samostalno nastupio vjerojatno bi dobio zastupnička mjesta u II., III. i IV. izbornoj jedinici i HSS u VII. a HSU u niti jednoj izbornoj jedinici ne bi prešla izborni prag. To su činjenice gospodine Vrdoljak. 
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B - P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) za sredine 2012. do 2016. godine ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  ( http: www. izbori. hr ),
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
 E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat). 
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana gospodine Vrdoljak? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naše tragične prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH.? Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrtkovaca praktično više nema

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom članka „Mjesna organizacija DSHV-a Tavankut“ u broju 787. od 18. svibnja 2018. godine.
Kao o jednom od najvažnijih događaja u hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Republici Srbiji na udarnom mjestu, odmah iza uvodne kolumne glavne urednice lista, „informativno-politički tjednik svih Hrvata u Republici Sbiji“ „Hrvatska riječ“ br. 787. od 18. svibnja 2018. godine donosi članak pod nazivom „Mjesna organizacija DSHV-a Tavankut“, a govori o redovitoj skupštini članova DSHV-a u Tavankutu. Ustvari radi se o tome da je Tomislav Žigmanov, uzurpirajući (zajedno sa Slavenom Bačićem) sva ključna mjesta u našoj zajednici ovdje, od svog rodnog mjesta napravio pravo potemkinovo selo o kojem stalno moraju pisati i govoriti gjelatnici u hrvatskim medijima ovdje. Nema broja „Hrvatske riječi“ koji ne piše bilo što o Tavankutu i nema emisije na RTV2 na hrvatskom jeziku koja ne govori o bilo čemu iz Tavankuta!
 
Forsiranje Tavankuta ne bi bio problem da to mjesto nije epicentar sukoba Bunjevaca koji kažu da s Hrvatima nemaju nikakve veze, jer su nasilno pokatoličeni Srbi, i Bunjevaca koji kažu da su, uz to što su Bunjevci, i Hrvati. Ovi prvi, vođeni Suzanom Kujundžić Ostojić i Mirkom Bajićem,uspjeli su u ovoj državi dobiti status naroda, imaju svoje nacionalno vijeće, svoj jezik (bunjevačku ikavicu) i svoje udžbenike na ćirilici i to je faktično stanje. Ovi drugi, vođeni Tomislavom Žigmanovim (koji u izuzetno gledanoj emisiji na HRT1 „Nedjeljom u 2“ otvoreno izjavljuje da je Bunjevac i Hrvat!!!) i Slavenom Bačićem (i on je Bunjevac), uspjeli su da kroz svoj „rad“ u hrvatskoj zajednici ovdje duži od jednog desetljećja uzurpiraju sva ključna mjesta i potpno unište našu zajenicu, između ostalog upravo stalnim potenciranjem tog nerazrješivog bunjevačkog pitanja. U „dokazivanju“ da su svi Bunjevci i Hrvati favorizuju u našoj zajednici Bunjevce koji kažu da su i Hrvati u odnosu na sve ostale Hrvate i već pri tome je jasno da se vrši negativna selekcija ovdašnjih Hrvata.
 
Sve krovne institucije Hrvata u Republici Srbiji, na čelu s Slavenom Bačićem i Tomislavom Žigmanovim, Bunjevci su odvukli u Suboticu i u njima su zaposlili većinom Bunjevce (valjda one koji kažu da su i Hrvati, iako za novac bilo kom Bunjevcu nije teško da kaže da je bilo što, pa bi recimo bilo zanimljivo da se po tom pitanju izjasni godpođa Uršal, koja je odjednom neki faktor u HNV). Kako je time izbor izuzetno sužen jer je Bunjevaca koji kažu da su i Hrvati malo (i sve manje) u odnosu na 57.000 Hrvata u Republici Srbiji, pa je negativna selekcija u svim segmentima kulture i politike još drastičnija! Tako je i Tavankut, uz Suboticu, postao glavni kulturni i politički centar svih Hrvata u Repblici Srbiji. Bačić i Žigmanov odvalače tamo i sve najviše dužnosnike Republike Srbije i Republike Hrvatske, što Beograd vješto koristi, a Zagreb, ili nema pojma što se digađa, ili mu baš to tako odgovara.
 
Tavankut, čitajući hrvatske medije ovdje, ima najbolje hrvatske (bunjevačke) jabuke (tvrdim da su srijemske bolje), Tavankut je jedna od najvećih hrvatskih (bunjevačkih) turističkih destinacija sa jedinom hrvatskom (bunjevačkom) turističkom biciklističkom stazom u Srbiji i najboljom slamom od koje se izrađuju suveniri (tvrdim da je srijemska slama bolja i da žene iz Srijemske Mitrovice prave bolje suvenire od slame od tavankutskih žena) i još mnogo toga. Da nije žalosno bilo bi smiješno.
 
Problema je u tome što se na propagiranje svega što je subotičko i tavankutsko troši enormna količina novca koji pripada svim Hrvatima u Republici Srbiji i koja ide u ruke tamošnjim Bunjevcima, pri čemu trpe svi drugi Hrvati u Republici Srbiji. Tipičan je primjer, kao rezultat takve politike, izjava predsjednika Republike Srbije, kada je poslije asfaltiranja dvije ulice u Tavankutu reko da je ispunjeno sve što su Hrvati tražili!!!
 
Uz negativnu selekciju na svim poljima kulture i politike ovakav rad Tomislava Žigmanova i Slavena Bačića je doveo i do sve izraženije podjele ovdašnjih Hrvata na Bunjevce (ove i one), Šokce, Dalmate, srijemske Hrvate, Hrvate koji su na potpunim marginama (Banat, Beograd, Niš), „kvazi Hrvate“, podobne i nepodobne Hrvate i sl. i doveo je do potpune apatije širokog hrvatskog puka ovdje, koji je inače u nezavidnom položaju u svakom pogledu. A na kraju se sve svodi na očuvanje svojih pozicija i privilegija koje imaju Tomislav Žigmanov i Slaven Bačić preko svojihn mnogobrojnim funkcija, pri čemu ih hrvatski puk apsolutno ne interesira!
 
Ogoljeli jad i bijeda ove politike pokazao se prilikom nedavnih događaja oko Hrtkovaca, kada je Tomislav Žigmanov na rumskoj naplatnoj rampi, sam kao neki besprizorni lik, pokušao na svoj mufljuski način pripisati sebi još neki politički poen iznenadnom željom da prisustvuje misi u hrkovačkoj crkvi, gdje nikada do sada nije bio!!!! Nikoga od Bačićeveih ljudi iz HNV-a nije bilo tu, kao niti ikoga iz „jedine relevantne“ Žigmanovljeve poličke hrvatske DSHV!!! I uopće, tu nije bio niti jedan Bunjevac sa sjevera Bačke. Upravo su oni svo vrijeme krili istinu o hrtkovačkoj Golgoti i Golgoti srijemskih Hrvata, govoreći da su srijemski Hrvati „kvazi“ Hrvati, da ne znaju hrvatski  jezik, da su asimilirani u Srbe, i još mnogo takvih bezočnih kleveta.
 
Međutim, pojam hrvatstva na ovim prostorima u svakom pogledu oduvjek je bio Srijem, dok su Bunjevci još 1918. godine pokazali svoje dvolično lice i to pokazuju i danas. Dokaz za to su i događaji devedesetih godina prošlog stoljeća. Dok su srijemski Hrvati krvarili Bunjevcima (i jednima i drugima) je bila najveća briga da li će dobiti Domovnicu (ako ipak zagusti kao u Srijemu), iako je Šešelj javno izjavljivao da se Bunjevci (i jedni i drugi) ne diraju, „jer su naši“. Na kraju Šešelj nije održao miting u Tavankutu, već u Hrtkovcima!!! Molim zato Tomislav Žogmanova da više nikada u svoja usta ne uzme riječ Hrtkovci jer se Hrtkovčnima, onim po bijelom svijetu, a posebno onima koji su još tamo opstali, smuči isto toliko kada o Hrtkovcima govori Vojislav Šešelj. U oba slučaja je u pitanju samo najodvratnija osobna politikantska promocija.
 
A Hrtkovaca praktično više nema, jer su nas „kvazi“ Hrvate tako branili i obranili „pravi“ Hrvati. No, neće u Srijemu biti ni drugih hrvatskih mjesta ako nas i dalje budu „zastupali“ i „branili“ Bunjevci koji kažu da su i Hrvati, Tomislav Žigmanov i Slaven Bačići i njihova stranka DSHV. Ogoljeli jad i bijedu te stranke prikazala je upravo na udarnom mjestu „Hrvatska riječ“ u svom broju 787 od 18. svibnja 2018. godine u članku o skupštini MO DSHV-a Tavankut! Uz laž da je na ovom sastanku bilo nazočno tridesetak članova, što bi također bio katastrofalan broj za taj centar hrvatske kulture i hrvatske politike u Republici Srbiji, sama slika govori sve.
 
Izrazi lica dvadesetak nazočnih i njihov „govor tijela“, a posebno kulturnog i političkog vođe svih Hrvata u Republici Srbiji Tomislava Žigmanova, ne treba komentirati. Kakvo je stanje u dugim MO DSHV ako je ovakva skupština u Tavankutu i kada će svi Hrvati ovoga svijeta shvatiti da su Tomislav Žigmanov i Slaven Bačić razjurili oko sebe sve ono što valja, ostali su im u većini slučajeva samo mediokriteti i poltroni. O karakternim osobinama takvih ljudi ne treba  govoriti i oni ne mogu voditi našu zajenicu ovdje. Ceterum censeo, ova dva jahača hrvatske Apokalipse ovdje treba odmah smijeniti, jer nemaju trunke morala da bi sami dali ostavke, i pod hitno treba raditi na zajedništvu svih Hrvata u Republici Srbiji, od Niša do Subotice, i ne djeliti nas na Bunjevce, Šokce, srijemske Hrvate, „kvazi“ Hrvate, podobne i nepodobne Hrvate, Dalmate i još ko zna kakve unikate, jer će se naša zajednica svesti na desetak tisuća Bunjevaca koji će za novac i privilegije deklarativno govoriti da su i Hrvati. 
 

Branimir Miroslav Tomlekin, autor romana Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

 

Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskoga društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme"

 
 
HRVATSKI SABOR
gospodin Gordan Jandroković, predsjednik
gospodin Željko Reiner, potpredsjednik
gospodin Božo Petrov, potpredsjednik
Trg Svetog Marka  6, 10000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Poštovani sadašnji i bivši predsjednici Hrvatskog sabora,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i bivši član HDZ-a molim Vas da osudite odluku Vlade Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vas da se ispričate potpisnicima peticije " Birajmo zastupnike imenom i prezimenom " kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno zbog odugovlačenja s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama molim Vas da mi dostavite ispravu Ministarstva uprave s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima.
Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priložene tablice). 
http://www.ljevak.hr/catalog-repository/image/Nova_hrvatska_paradigma_korice_006_prednjamala-720x720.(1).jpg
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja "Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera demokratizacijom stranaka i uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Hrvatski sabor može sve zahtjeve GIUIO-i ugraditi izmjenama Zakona o izborima zastupnika za Hrvatski sabor kvalificiranom većinom, a dvotrećinskom većinom ugraditi u Ustav Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je sa 72,8 posto glasova zastupnika ratificirao Istanbulsku konvenciju, a 110 zastupnika koji su glasali za ratifikaciju izabralo je oko trećina birača od ukupnog broja birača registriranih na izborima 11. rujna 2016. godine.
 
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica.
U prilogu Vam dostavljam CD s prijedlozima temeljitih promjena izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 19. travnja 2018. godine. 
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B - P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) za sredine 2012. do 2016. godine ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni, 
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  (http: www. izbori.hr),
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i 
p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. utvrdio je u povodu zahtjeva za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom« Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« da nije dopušteno raspisivanje referenduma jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat).
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani sadašnji i bivši predsjednici Hrvatskog sabora? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima ( Vijeće ). S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naše tragične prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH.? I Vaša šutnja poštovani bivši i sadašnji predsjednik Hrvatskog sabora omogućava nedemokratsko ponašanje sadašnje političke kaste koja ignorira većinu hrvatskih državljana kršenjem I. članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
 
Na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,686.378 birača i u dijaspori 360.110, a u prvom krugu izbora za predsjednika Republike 3,854.784 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj i 396.325 na biralištima u dijaspori odnosno 168.406 više na biralištima u Hrvatskoj i 36.215 na biralištima u dijaspori više nego na izborima za Hrvatski sabor. Nemoguće je da je za 22 dana 168.406 naših stanovnika steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. To je povećanje broja birača više od 7.654 dnevno! Takva nemoguća skokovita povećanja broja birača dovode u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića te rezultate Pristupnog referenduma za EU. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU održanom 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj  povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača. Ustavni sudci su potvrdili ustavnost i zakonitost na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji ( GIUIO ) 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom  28. prosinca 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,773.687 birača. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača i da ih je za samo 68 nana 268.835 više umrlo nego ih je biračko pravo steklo punoljetnošću.
 
Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (http://www.izbori.hr Arhiv izbora i referenduma kronološki ). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine te urudžbirao požurnice Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu.  Samo Republika Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
 
Trebalo bi biti dovoljno 12 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva odnosno 420 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
 
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2013. DO 2016. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
 
Županija
2013.
2014.
2015.
2016.
Zagrebačka
318.837
318.453
316.506
314.549
Krapinsko-zagorska
130.895
129.967
128.905
127.748
Sisačko-moslavačka
167.036
163.975
160.292
157.204
Karlovačka
125.688
124.127
121.840
120.321
Varaždinska
174.434
173.454
171.879
170.563
Koprivničko-križevačka
114.346
113.688
112.357
110.976
Bjelovarsko-bilogorska
116.959
115.536
113.746
111.867
Primorsko-goranska
294.705
293.811
291.654
289.479
Ličko-senjska
49.364
48.670
47.634
46.888
Virovitičko-podravska
83.029
82.162
80.610
79.111
Požeško-slavonska
75.801
74.991
73.473
71.920
Brodsko-posavska
155.956
154.082
151.012
148.373
Zadarska
171.594
171.462
170.168
169.581
Osječko-baranjska
300.950
298.272
294.233
290.412
Šibensko-kninska
106.540
105.532
104.315
103.021
Vukovarsko-srijemska
175.932
173.441
169.224
165.799
Splitsko-dalmatinska
454.711
454.627
453.155
452.035
Istarska
207.793
208.201
208.180
208.105
Dubrovačko-neretvanska
122.197
122.355
122.280
121.970
Međimurska
113.417
113.159
112.576
112.089
Grad Zagreb
795.505
798.424
799.565
802.338
 Republika Hrvatska
4,255.689
4,238.389
4,203.604
4,174.349
M = maloljetni stanov.
773.372
761.126
750.683
738.924
P = punoljetni stanov.
3,482.317
3,477.263
3,452.921
3,435.425
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2013.; 2014.; 2015. i 2016. godine;
 
II. KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA TIJEKOM  2013. GODINE
 
Županija
B1
B2
B3
ΔS
Zagrebačka
266.645
268.872
271.178
1.231
Krapinsko-zagorska
107.922
108.971
109.529
- 1.997
Sisačko-moslavačka
156.828
157.435
155.929
- 5.403
Karlovačka
117.396
118.196
117.383
- 3.211
Varaždinska
143.161
144.642
146.011
- 1.517
Koprivničko-križevačka
93.847
94.779
95.272
- 1.238
Bjelovarsko-bilogorska
101.216
1o2.171
101.963
- 2.805
Primorsko-goranska
264.973
267.268
268.981
- 1.490
Ličko-senjska
47.703
48.151
47.645
- 1.563
Virovitičko-podravska
72.844
73.406
73.296
- 1.807
Požeško-slavonska
67.961
68.388
68.364
- 2.233
Brodsko-posavska
141.329
141.805
141.318
- 2.619
Zadarska
164.943
165.946
165.572
1.577
Osječko-baranjska
262.188
263.223
263.073
- 4.082
Šibensko-kninska
105.997
106.844
106.405
- 2.835
Vukovarsko-srijemska
159.320
160.307
160.278
- 3.589
Splitsko-dalmatinska
399.598
402.587
405.274
- 87
Istarska
187.434
188.392
188.845
- 262
Dubrovačko-neretvanska
107.408
108.356
108.560
- 371
Međimurska
94.587
95.227
95.996
- 387
Grad Zagreb
679.083
682.204
686.646
5.488
 Republika Hrvatska
3,742.383
3,767.170
3,777.518
- 29.200
 
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2013 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine ( http://www.izbori.hr.); B2 = broj birača na lokalnim izborima održanim 19. svibnja 2013. godine,
B3= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2013. godine.
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih za 4.717,a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih za 9.771.
 
KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ TIJEKOM 2014. I POČETKOM 2015. GODINE
 
Županija
B1
B2
B3
ΔS
Zagrebačka
270.703
272.633
273.728
847
Krapinsko-zagorska
109.150
109.617
110.082
- 2.925
Sisačko-moslavačka
153.221
152.358
152.890
-  8.464
Karlovačka
116.128
115.725
116.112
- 4.772
Varaždinska
145.836
146.489
147.026
- 2.497
Koprivničko-križevačka
95.063
95.289
95.720
- 1.896
Bjelovarsko-bilogorska
101.491
101.494
101.897
- 4.228
Primorsko-goranska
268.404
268.824
269.622
- 2.384
Ličko-senjska
47.055
46.741
46.979
- 2.257
Virovitičko-podravska
72.663
72.864
73 188
- 2.674
Požeško-slavonska
67.802
67.852
68.143
- 3.043
Brodsko-posavska
140.447
140.575
141 045
- 4.493
Zadarska
164.631
165 454
166.194
1.445
Osječko-baranjska
261.167
261.730
262.467
- 6.760
Šibensko-kninska
105.330
104.976
105.511
- 3.843
Vukovarsko-srijemska
159.012
158.872
159.514
- 6.080
Splitsko-dalmatinska
404.567
408.023
410.038
- 171
Istarska
188.181
188.659
189.129
146
Dubrovačko-neretvanska
108.358
108.910
109.308
- 213
Međimurska
95.927
96.394
96.666
- 645
Grad Zagreb
685.647
690.208
692.780
8.407
 Republika Hrvatska
3,760.783
3,773.687
3,788.039
- 46.500
 
Oznake: ΔS = S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2014 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine; 
B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine ( http://www.izbori.hr.);
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS ( https:// www.dzs.hr/Hrv) sredinom 2014. godine,
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR
 
Županija
2011.
2015.
2016.
ΔS
Zagrebačka
317.606
316.506
314.549
-3.057
Krapinsko-zagorska
132.892
128.905
127.748
-5.144
Sisačko-moslavačka
172.439
160.292
157.204
-15.235
Karlovačka
128.899
121.840
120.321
-8.578
Varaždinska
175.951
171.879
170.563
-5.388
Koprivničko-križevačka
115.584
112.357
110.976
-4.608
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
113.746
111.867
-7.897
Primorsko-goranska
296.195
291.654
289.479
-6.716
Ličko-senjska
50.927
47.634
46.888
-4.039
Virovitičko-podravska
84.836
80.610
79.111
-5.725
Požeško-slavonska
78.034
73.473
71.920
-6.114
Brodsko-posavska
158.575
151.012
148.373
-10.202
Zadarska
170.017
170.168
169.581
-436
Osječko-baranjska
305.032
294.233
290.412
-14.620
Šibensko-kninska
109.375
104.315
103.021
-6.354
Vukovarsko-srijemska
179.521
169.224
165.799
-13.722
Splitsko-dalmatinska
454.798
453.155
452.035
-2.763
Istarska
208.055
208.180
208.105
50
Dubrovačko-neretvanska
122.568
122.280
121.970
-598
Međimurska
113.804
112.576
112.089
-1.715
Grad Zagreb
790.017
799.565
802.338
12.321
 Republika Hrvatska
4,284.889
4,203.604
4,174.349
-110.540
Maloljetni
797.855
750.683
738.924
-58.931
Punoljetni
3,487.034
3,452.921
3,435.425
-51.609
Broj registriranih birača
B1
B2
B3
-
s prebivalištem u RH
3,842.363
3,759.844
3,742.546
-
Broj r. birača dijaspore
411.758
28.944
21.223
-
Ukupni broj birača
4,254.121
3,788.788
3,763.769
-
B - P
355.329
306.923
307.121
-
p %
89,67
89,44
89,66
-
 
Oznake:
ΔS = razlika broja stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godine  i prema popisu travnja 2011. godine (https:// www.dzs.hr/Hrv);
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine (http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na izborima Hrvatski sabor održanim 08. studenog 2015. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine.
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku ( DZS ) za 2015. i 2016. godinu te
p = B / S x 100 % = broj birača na sto stanovnika u RH prema popisu ili procjeni DZS-u.
 
380.649 BIRAČA JE ZATRAŽILO REFERENDUM ZA
PROMJENU IZBORNOG ZAKONA!
DOSTA JE OMALOVAŽAVANJA BIRAČA!
HOĆEMO REFERENDUM I NAKON REFERENDUMA IZBORE ZA HRVATSKI SABOR!
KAKO SE BROJ BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ POVEĆAO ZA 281.789 OD 25. SVIBNJA DO 21. RUJNA 2014. GODINE GOSPODO USTAVNI SUDCI I ZASTUPNICI HRVATSKOG SABORA?
 
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2.  U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3.  Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
Zahtjevi građanske inicijative U ime obitelji:
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %, 
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 140.
1. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
2. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
3. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.
4.Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
 
GREVIO NADZIRE PROVOĐENJE ISTANBULSKE KONVENCIJE! S KOJOM VEĆINOM HRVATSKI SABOR POTVRĐUJE IK GOSPODODO SABORSKI ZASTUPNICI? S 39, 76 ili 101 GLASOM?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 28/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1367 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević