Get Adobe Flash player
Hini je trebalo četiri dana…

Hini je trebalo četiri dana…

Thompson je godinama zabranjen u Hrvatskoj, a zašto ga sada...

"Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

Novi montirani proces zagrebačkom nadbiskupu u emisiji HRT-a Peti...

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Tko li je Plenkovića nagovorio da se onako dere u...

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Istarskom Hrvatu Uljanik je puno više od...

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Primitivci i mrzitelji svega što je hrvatsko iz petnih žila skaču u...

  • Hini je trebalo četiri dana…

    Hini je trebalo četiri dana…

    srijeda, 22. svibnja 2019. 15:39
  • "Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:09
  • Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:13
  • Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:05
  • Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    utorak, 21. svibnja 2019. 17:57

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika

 
 
ANALIZA 10 POSTOJEĆIH OPĆIH IZBORNIH JEDINICA
Preko 380 tisuća hrvatskih građana je svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a zastupnici nacionalnih manjina, HNS-a i HSU-a su svojim glasovanjem zajedno s SDP-om i IDS-om spriječili uz pomoć Ustavnog suda održavanje referenduma. Jedan od zahtjeva bio je smanjenje broja izbornih jedinica.
https://blog.oup.com/wp-content/uploads/2015/03/Election_MG_34551.jpg
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor da prisili vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica (vidi tablice I., II. i III.). Nezakonito odstupanje je posljedica grube manipulacije vlada Republike Hrvatske popisima birača te prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2000. godine do danas.   
 
I. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2000. DO 2007.GODINE
 
Izborna jedinica
B1
 p1 %
B2
p2 %
B3
p3 %
I.
363.434
-1,36
358.461
-2,88
361.236
-5,50
II.
385.179
+4,54
388.713
+5,31
399.648
4,49
III.
365.094
-0,91
365.042
-1,10
366.005
-4,31
IV.
333.735
-9,41
328.076
-11,11
335.091
-12,30
V.
381.150
+3,45
360.242
-2,40
372.163
-2,69
VI.
345.904
-6,11
343.857
-6,84
356.575
-6,77
VII.
372.446
+1,09
382.084
+3,52
403.812
5,58
VIII.
375.114
+1,81
374.678
1,51
385.594
0,82
IX.
372.363
+1,07
388.450
+5,24
428.590
12,00
X.
391.959
+6,36
401.333
+8,73
416.017
8,77
ΣB I.-X.
3,684.378
-
3,690.936
-
3,824.731
-
BXII.
198.070
-
283.609
-
248.899
-
ΣB I.-X. i XII.
3,882.448
-
3.974.545
-
4.073.630
-
BXI.
360.110
-
396.617
-
404.950
-
ΣB I.-XII.
4,242.558
-
4,371.162
-
4,478.580
-
 
Oznake:
B1 = broj birača registriran za izbor zastupnika u Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000.godine,
B2 = broj birača registriran na izborima za Hrvatski sabor održanim 23. studenog 2003. godine,
B3 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine,
Σ I.-X. = ukupni broj birača registriran u 10 izbornih jedinica prema izvješću DIP-a,
BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII.  = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I.-X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj, ΣB I.-XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu, p1 = B1/368.437,8 x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2000 godine,
p2 = B2/369.093,6x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine.
i p3 = B3/382.473,1x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine od srednje vrijednosti broja birača 10 općih izbornih jedinica.
 
Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se od lokalnih izbora održanih 13. travnja 1997. godine do izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanih 3. siječnja 2000. godine povećao za 217.755 birača ili s godišnjim povećavanjem za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima 2000. godine broj birača IV. izborne jedinice sastavljene od Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije je bio manji 9,11, a na izborima 2003. godine 11,11 % od prosjeka broja birača izbornih jedinica. U IX. izbornoj jedinici sastavljenoj od: Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te gradova i općina: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir i Vrlika sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije broj birača je bio veći 1,07 %, a 2003 godine 5,24 %.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa prema uputama Vladimira Šeksa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica Grad Zagreb bez četvrti Sesvete može biti jedna izborna jedinica, a ostale županije bi pripadale jednoj izbornoj jedinici. Kod podjele Hrvatske na deset izbornih jedinica Grad Zagreb i Zagrebačku županiju se jednostavno može podijeliti na dvije izborne jedinice.
 
II. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016.GODINE
 
Izborna jedinica
B4
p4 %
B5
p5 %
B6
p6 %
I.
358.750
-6,63
336.961
-5,44
334.179
-5,37
II.
403.716
5,07
380.485
6,78
378.186
7,10
III.
361.332
-5,18
348.082
-2,32
348.381
-1,34
IV.
333.927
-13,09
303.173
-14,92
299,067
-15,31
V.
367.654
-4,32
329.855
-7,43
324.523
-8,10
VI.
352.471
-8,57
321.179
-9,87
317.238
-10,16
VII.
413.148
7,52
392.016
10,01
389.534
10,31
VIII.
385.376
0,30
357.567
0,34
352.754
-1,06
IX.
440.302
14,66
397.793
11,63
393.452
11,56
X.
422.392
9,93
396.286
11,21
393.965
11,56
ΣB I.-X.
3,842.383
-
3,563.397
-
3,531.279
-
BXII.
250.130
-
196.447
-
211.267
-
ΣB I.-X. i XII.
4.092.861
-
3,759.844
-
3,742.546
-
BXI.
411.758
-
28.944
-
21.223
-
Σ B I. do XII.
4.504.619
-
3,788.788
-
3,763.769
-
 
Oznake:
B4 = broj birača registriran za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 4. prosinca 2011.godine,
B5 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine,
B6 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine,                                                                                                                                                                                      BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII. = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I. -X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
ΣB I. - XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu,
p4 =B4/384.238,3x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2011 godine,
p5 = B5/375.506,7x 100 % = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica 2015. godine i
p6 = B6/374.020 x 100 % = odstupanje broja registriranih birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na izborima 11. rujna 2016. godine.
 
III. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Izborna jedinica
S1
p1 %
S11
p11 %
S17
P17 %
III.
445 627
0,42
422 647
-1,36
405 893
-1,59
IV.
423 895
-4,47
389 868
-9,01
360 121
-12,69
V.
467 364
5,32
416 130
-2,88
372 623
-9,66
VIII.
437 339
-1,44
424 848
-0,85
418 056
1,36
IX.
453 695
2,24
457 062
6,67
441 348
6,93
X.
461 464
3,99
450 623
5,17
445 694
8,05
Σ
1 748 096
-
1 723711
-
1 680 796
-
RH
4 437 460
-
4 284 889
-
4 124 531
-
 
Oznake:
S1 = broj stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2001. godine,
S11 = broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog,
S17 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017. godine prema procjeni DZS-u,
RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2017. godine,
Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica koje obuhvaćaju dijelove Grada Zagreba i Zagrebačke županije,
p1 =S1 / 443.746 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2001 godine,
p11 =S11 / 428.488,9 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica 2011 godine,
p17 =S17 / 412.453,1 x 100 % = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica sredinom 2017 godine,
Podatci o broju stanovnika dijelova Grada Zagreba koji pripadaju I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici nisu poznati i zbog toga te izborne jedinice nisam obradio.
 
Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do sredine 2017. godine: III. izborna jedinica je izgubila 39.734, IV. 63.774 i V. 94.741 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 312.929 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,70% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 20,38% i V. 30,28%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2017. godine 158.515 stanovnika odnosno 50,66 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača IV. izborna jedinica imala bi 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika IV. izborna jedinica imala bi 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine, a prema broju stanovnika 2017. godine: III. 14, IV. 12, V. 13, VIII. 14, IX. i X. 15.
 
Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015. i 2016. godine. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Hrvatski sabor nema u planu promijeniti Zakon za izbor zastupniku Hrvatski sabor niti Zakon o izbornim jedinicama 2019. godine.
 
IV. PROMJENA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2017. GODINE
 
Izborna jedinica
ΔS1
p1
ΔS2
p2
ΔS
p
III.
22 980
15,06
16 754
10,45
39 734
12,70
IV.
34 027
22,30
29 747
18,55
63 774
20,38
V.
51 234
33,58
43 507
27,13
94 741
30,28
VIII.
12 491
8,24
6 792
4,24
19 283
6,16
IX.
-3 367
-2,21
15 714
9,80
12 347
3.95
X.
10 841
7,11
4 929
3,07
15 770
5,04
Σ
24 385
15,98
42 915
26,76
67 300
21,51
RH
152 571
3,44
160 358
3,74
312 929
7,59
 
Oznake:
Σ = ukupno smanjenje broja stanovnika I., II., VI. i VII. sedme izborne jedinice,
RH = smanjenje broja stanovnika Republike Hrvatske,
ΔS1 = S1 - S11 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do 2011. godine,
ΔS2 = S11 - S17 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine,
ΔS= S1 - S17 = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do sredine 2017. godine,
p1 =  ΔS1 / RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2001. do popisa 2001. godine,
 p2 =  ΔS2 / RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2011. do sredine 2017. godine i
  p=  ΔS/ RH x 100% = smanjenje broja stanovnika izbornih jedinica od 2001. do sredine 2017. godine izražen u postotcima ukupnog smanjenja broja stanovnika Republike Hrvatske od popisa 2001. do sredine 2017. godine,
Za Republiku Hrvatsku smanjenje broja stanovnika je izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine p1 i p, a p2 od broja stanovnika prema popisu 2011. godine. 
 
V. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. i 2011. GODINE U DESET OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
Županija
S
B1
B2
p %
Zagrebačka
317.606
275.952
280.943
88
Krapinsko-zagorska
132.892
115.569
114.473
86
Sisačko-moslavačka
172.439
154.632
153.681
89
Karlovačka
128.899
119.015
116.041
90
Varaždinska
175.951
152.469
152.049
86
Koprivničko-križevačka
115.584
100.862
99.342
86
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
105.974
103.415
86
Primorsko-goranska
296.195
273.146
273.064
92
Ličko-senjska
50.927
48.980
48.833
96
Virovitičko-podravska
84.836
79.362
77.596
91
Požeško-slavonska
78.034
72.357
69.307
89
Brodsko-posavska
158.575
151.776
151.302
95
Zadarska
170.017
158.690
165.660
97
Osječko-baranjska
305.032
255.729
256.331
84
Šibensko-kninska
109.375
108.713
109.577
100
Vukovarsko-srijemska
179.521
148.030
147.045
82
Splitsko-dalmatinska
454.798
416.703
425.378
94
Istarska
208.055
180.887
182.880
88
Dubrovačko-neretvanska
122.568
111.521
113.541
93
Međimurska
113.804
97.967
97.810
86
Grad Zagreb
790.017
696.397
704.095
89
ΣB I. -X.
4,284.889
3,824.731
3,842.363
89
BXII.
-
248.899
250.130
-
ΣB I. - X. i XII.
-
4.073.630
4.092.861
-
BXI.
-
404.950
411.758
-
Σ B I. do XII.
-
4,478.580
4.504.619
-
 
Oznake:
S = Broj stanovnika prema popisu od travnja 2011. godine,
P = Broj punoljetnih osoba,
B1 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 25.11.2007. godine,
B2 = Broj birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i
BXI. = broj birača u dijaspori,
BXII.  = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina i birača koji nisu glasali,
Σ = ΣB I. -X. + BXII. = broj birača registriran na biralištima u Hrvatskoj,
ΣB I. - XII. = ukupni broj birača u Hrvatskoj i inozemstvu,
p2 = B2 /Sx100 %= broj birača na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokruženo na cijeli broj.
B1- P = 337.697 = Razlika između broja birača na izborima i punoljetnih stanovnika prema popisu iz travnja 2011. godine za Republiku Hrvatsku.
 
Broj stanovnika od 4,284.889 prema popisu 2011. godine je za 152.571 manji od broja stanovnika 2001., a broj punoljetnih osoba 18.499. Broj punoljetnih stanovnika na 100 popisanih je povećan za dva. Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija su povećali broj stanovnika. Broj punoljetnih osoba je povećan u: Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji. U svim županijama i u Gradu Zagrebu povećao se udio punoljetnih stanovnika u sastavu  stanovništva. Više birača registriran u deset općih izbornih jedinica od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na izborima 4. prosinca 2011. godine imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.      
 Podatci se odnose na birače koji su glasovali u deset općih izbornih jedinica bez pripadnika nacionalnih manjina koji su dali glasove kandidatima za zastupnike nacionalnih manjina ili nisu pristupili izborima. Državno izborno povjerenstvo birače koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina i one koji nisu pristupili izborima isključuje iz registriranih birača deset općih izbornih jedinica, a uključuje one birače nacionalnih manjina koji su glasovali za kandidate za zastupnike u jednoj od deset općih izbornih jedinica. Smatram da ovakav prikaz rezultata izbora dovodi do zabune. Trebalo bi sve birače nacionalnih manjina prikazati i u deset izbornih jedinica i u XII. te broj birača koji su glasali u općim izbornim jedinicama i broj birača koji su glasovali u XII. Birači nacionalnih manjina mogu glasovati ili u jednoj od općih izbornih jedinica ili u XII. Većina glasa u općim izbornim jedinicama.
 
Stvarno su na izborima za Hrvatski sabor održanim 4.12. 2011. godine i na Pristupnom referendumu imale: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko - kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine te 42 grada i 153 općine. U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina, Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina. Za ovakvu grubu manipulaciju popisom birača odgovorna je Vlada Jadranke Kosor, a naročito ustavni sudac Davorin Mlakar kao tadašnji ministar uprave. 
 
Kako je moguće da je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 2007. godine bio za 568.097 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a na izborima za Hrvatski sabor održanim 2011. godine za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine? Na to pitanje bi trebali dati odgovor ustavni sudac Davorin Mlakar i matematičar Arsen Bauk kao bivši ministri uprave!
 
Kako je moguće da se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 4. 12. 2011. do 30. 5. 2015. godine smanji za 275.769 birača s 4.092.861 na 3.817.092 koliko je iznosio prema Rješenju bivšeg ministra Arsena Bauka 30. 5. 2015. godine u 00 sati za početak skupljanja potpisa potpore birača za Referendum o referendumu. Za takvo smanjenje broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba godišnje 79.069 birača izgubiti biračko pravo smrću i/ili ispisom iz državljanstva i/ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih stekne biračko pravo punoljetnošću i / ili dobivanjem hrvatskog državljanstva. Kako bi gospodin Vladimir Šeks skrojio deset izbornih jedinica s odstupanjem broja birača za jedan do dva posto uz ovakve skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrvatska nije slobodna, oslobodimo Hrvatsku!

 
 
Autohtona – Hrvatska stranka prava, danas je u subotu 6. 4. 2019. godine predala Državnom izbornom povjerenstvu listu kandidata za Europski parlament.
https://i.ytimg.com/vi/_4E6rftjGYM/hqdefault.jpg
Nikola Lukić
 
Lista: 1. Dražen Keleminec – Koprivnica, 2. Nikola Lukić – Zagreb , 3. Milan Bingula – Virje, 4. Zdenkica Perković – Zagreb, 5. Neno Doždor – Milna, 6. Žan Jerić – Zadar, 7. Ivan Pušić Paruževina. 8. Dobrila Kuduz – Osijek , 9. Goran Šarić – Bjelovar, 10. Franc Turnar – Hum na Sutli, 11. Darko Cvija – Vis , 12. Dragutin Jambrečina – Jakšinec.
Autohtona – Hrvatska stranka prava protiv je Europske unije i na izborima naša poruka  bit će: „Hrvatska nije slobodna, oslobodimo Hrvatsku“!
 

Dražen Keleminec, predsjednik Autohtone – Hrvatske stranke prava

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Kako bismo izašli iz izborne krize

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
HRVATSKI SABOR
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i
Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost   
Trg Svetog Marka 6, 10 000 Zagreb
 
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj
Poštovani članovi Odbora,
kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima  molim Vas da preispitate odluku Vlade  Zorana Milanovića o zabrani referenduma o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i predložite da sadašnja Vlada RH i Hrvatski sabor raspišu referendum za promjenu izbornih pravila kako bismo izašli iz ustavne krize. Sadašnja Vlada nakon preslagivanja nema izborni legitimitet. To je prijevara birača HDZ-a i SDP-a. Bilo bi pametno od Vas da se ispričate potpisnicima peticije " Birajmo zastupnike imenom i prezimenom " kojih ima više od svih članova velikih parlamentarnih stranaka zajedno zbog odugovlačenja s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama zatražili smo  da nam Ured predsjednika Hrvatskog sabora dostavi ispravu o broju potrebnih potpisa birača za održavanje referenduma s tabličnim prikazima brojeva birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud nam nije dostavio tražene podatke, a Ured predsjednika Hrvatskog sabora je napisao da Hrvatski sabor nema tog dokumenta.
http://www.foxandhoundsdaily.com/wp-content/uploads/2015/07/Referendum.jpg
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
 
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
 
Grubom manipulacijom brojem birača ( vidi priložene tablične prikaze) tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je trebao potpisati ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo  4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili!
Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4 042 522 na
3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević , bivši ministar Arsen Bauk i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača trebalo umrijeti nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću.  Nikada  godišnje u Hrvatskoj nije umrlo  više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to  je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u zemlji. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269 516 birača. Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo proglasilo nevažećim.
 
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica. U Federaciji BiH su treći puta hrvatima majorizacijom nametnuli kao člana predsjedništva Željka Komšića, a u Hrvatskoj Milorad Pupovac i Furio Radin članove Vlade Andreja Plenkovića. Izborni zakon treba prvo mijenjati u Hrvatskoj i tražiti provedbu odluke Ustavnog Suda BiH za promjenu izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 27. prosinca 2018. godine.
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2010. DO 2017. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
10.01.2010.          P
4 089 320
-
-
-
04.12. 2011.         S
3 842 363
-246 957
693
-130 071
22.01. 2012.       RP
4 092 137
249 774
49
1 860 561
14.04. 2013.         E
3 742 383
-349 754
448
-284 955
19.05. 2013.         L
3 767170
24 787
35
258 493
01.12. 2013.      RB
3 777 518
10 348
196
19 270
25.05. 2014.        E
3 760 783
-16 735
175
-34 904
28.12. 2014.        P
3 773 687
12 904
217
21 704
11.01. 2015.        P
3 788 039
14 352
14
374 177
08.11. 2015.        S
3 759 844
-28 195
301
-34 189
11.09. 2016.        S
3 742 546
-17 298
308
-20 409
21.05. 2017.        L
3 719 556
-22 990
252
-33 299
21. 09. 2014.    RG
4 042 522
-
-
-
30. 05. 2015.    RG
3 817 092
-225 430
251
327 816
13. 05. 2018.    RG
3 747 409
-69 683
1 079
23 572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
HDZ i SDSS sklopili novi pakt i zaustavili brisanje lažnih birača? 'Odjavili smo ih 300 tisuća, a oni su im dopustili da se opet prijave!'
(Izvor "Narod.hr" 25. svibnja 2017. godine) Evo iznenađenja: Vlaho Orepić složio se sIvanom Zvonimirom Čičkom! U broj se slažu, ali tu otprilike svako njihovo slaganje i prestaje.
- Točno je ono što u Hrvatskom helsinškom odboru tvrde, iz popisa birača u posljednje tri godine izbrisano je 269.510 osoba, a ne 90.000 kako sam bio izjavio prije dva tjedna - za "Slobodnu Dalmaciju" kaže Orepić, dodajući kako je razlika nastala zbog sporog ažuriranja podataka, pri čemu je on kao ministar unutarnjih poslova mogao baratati samo službenim brojkama. Odakle, pak, Čičku podaci, i to, kako će se ispostaviti, točni podaci, koje u trenutku prve objave nema ni sam ministar, Orepić ne zna, baš kao što, reče, ne zna ni odakle Čičku popis izbrisanih po nacionalnosti (Čičak navodi da je izvor Ministarstvo uprave). No, to, veli, i nije prava tema, prava je tema, naglašava, neprovođenje Zakona o prebivalištu u sprezi HDZ-a i SDSS-a, odnosno Andreja Plenkovića iMilorada Pupovca.
- Čim sam smijenjen, 1. svibnja izdan je usmeni nalog da se u svim policijskim postajama obustavi proces brisanja lažno prijavljenih birača. Također, od 1. svibnja, prema informacijama, ništa se nije činilo da se spriječi ponovno prijavljivanje otprije izbrisanih građana - tvrdi Orepić.
"Mene zanimaju samo činjenice, a prva od njih kaže da je Zakon o prebivalištu donesen u prosincu 2012. godine te da je potom dana godina za prilagodbu te još jedna godina za javnu kampanju kako bi se problem što bezbolnije riješio".                         Također, bitno je znati da prebivalište označava adresu na kojoj se neka osoba trajno nastanila iz čega onda nastaju i njezina biračka prava – objašnjava Orepić.
Osobno je, kaže, kao ministar samo nastojao provoditi zakon, nikakav drugi motiv nije imao, sve što je želio bilo je svesti biračke popise na stvarno stanje.
- Čim sam počeo raditi, dakle provoditi zakon i ništa drugo, počele su opstrukcije. U Hercegovini su HDZ-ovci lijepili plakate s mojim prekriženim likom, a nakon toga je krenuo i udar iz Pupovčeva SDSS-a jer se među izbrisanima našlo i dosta ljudi srpske nacionalnosti. A o čemu se tu radi najbolje se vidjelo nekidan iz reportaže RTL-a sa Srbima koji čekaju da im se plati to što su došli glasati. S obzirom na sve rečeno, jasno je da ni trenutačni saziv Sabora nema nikakav legitimitet. Analiza podataka o broju birača na dan 13. svibnja slaže se s tvrdnjama bivšeg ministra Vlahe Orepića da Vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu odnosno reviziju evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( vidi priložene tablice ).
 
Hrvatski sabor treba hitno raspisati referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili upisati u izborno zakonodavstvo bitne zahtjeve građanskih inicijativa  "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" i nakon toga raspisati izbore za Hrvatski sabor.

 

II. BROJ BIRAČA PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE NA DAN 13. SVIBNJA 2018. GODINE I BROJ BIRAČA KOJE JE TREBALO IZBRISATI ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA
 
Županija
S17
B
B - P17
Bi
p %
Zagrebačka
311 416
276 532
20 124
12 277
89
Krapinsko-zagorska
126 334
109 940
5 922
3 004
87
Sisačko-moslavačka
152 546
145 001
19 401
15 087
95
Karlovačka
118 263
110 723
13 350
11 217
94
Varaždinska
168 560
147 353
8 567
4 905
87
Koprivničko-križevačka
109 137
95 023
5 164
3 477
87
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 885
8 462
6 876
90
Primorsko-goranska
286 677
267 040
31 002
15 337
93
Ličko-senjska
45 943
44 280
6 452
6 985
96
Virovitičko-podravska
77 086
71 361
7 891
7 255
93
Požeško-slavonska
69 583
65 412
7 942
8 100
94
Brodsko-posavska
143 827
137 007
18 586
12 534
95
Zadarska
168 672
165 207
26 329
17 066
98
Osječko-baranjska
283 035
254 541
21 501
23 946
90
Šibensko-kninska
101 436
99 787
16 269
15 355
98
Vukovarsko-srijemska
159 213
151 286
20 196
16 318
95
Splitsko-dalmatinska
449 610
410 316
40 125
26 710
91
Istarska
208 229
187 877
16 430
9 662
90
Dubrovačko-neretvanska
121 381
109 081
9 141
6 657
90
Međimurska
110 999
97 046
5 654
3 795
87
Grad Zagreb
802 762
703 711
42 922
42 953
88
 Republika Hrvatska
4 124 531
3 747 409
351 430
269 516
91
 
Oznake:
S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) sredinom 2017. godine,
P17 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine,
B = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema Ministarstvu uprave, prema procjeni DZS-a bilo 82,336% punoljetnih u sastavu stanovništva,
B - P17= B - 0,82336 X S = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika,
Bi = broj birača koje je trebalo izbrisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p = B / S17 x 100% = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Samo je Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji porastao broj stanovnika zbog unutarnjih migracija, a ostalim županijama je pao prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine u odnosu na popis stanovnika 2011. godinu. Najveći pad izražen u postotcima od broja stanovnika popisanih 2011. godine imaju Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija. Broj maloljetnika je smanjen za 74 273 ili 9,31 posto, a punoljetnika za 86 085 odnosno 2,47 posto. Broj birača se morao smanjivati od 2007. godine, a prema podatcima Ministarstva uprave grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Prema podatcima DIP-a na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine bilo je registrirano 3 719 556 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 323 577 više od broja punoljetnika. Prema dobivenim podacima od Ministarstva uprave 13. svibnja 2018. godine u 00 sati bilo je prema Registru birača 3 747 409 odnosno 351 430 više od punoljetnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine.
Broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj se 13. svibnja 2018. godine u odnosu na sredinu 2017. godine sigurno smanjio za više od 39 446 koliko se smanjio od sredine 2016. i 2017. godine. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića danom Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da Vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo bi po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istanbulske konvencije.
 
III. PROMJENA BROJA BIRAČA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE
 
R. br.
Grad ili općina
S
B
B - P
Bi
p
1.
Dugo Selo             ZŽ
17 466
16 531
2 317
816
96,65
2.
Brdovec
11 134
10 083
1 022
471
90,56
3.
Rugvica
7 871
7 138
733
352
90,69
4.
Ludbreg                VŽ
8 478
7 756
858
215
91,48
5.
Čabar                 PGŽ
3 770
3 476
408
428
92,20
6.
Opatija
11 659
10 663
1 175
728
91,46
7.
Rab
8 065
7 318
755
274
90,73
8.
Kostrena
4 180
3 943
541
122
94,33
9.
Viškovo
14 445
13 853
2 098
519
95,90
10.
Mali Lošinj
8 116
7 810
1 205
552
96,23
11.
Senj                     LSŽ
7 182
6 579
734
391
91,60
12.
Bukovlje              BPŽ
3 108
2 844
315
198
91,51
13.
Biograd na Moru ZDŽ
5 569
5 405
873
341
97,06
14.
Gračac
4 690
4 274
458
1 519
91,13
15.
Pakoštane
4 123
4 029
674
304
97,72
16.
Poličnik
4 469
4 391
754
401
98,25
17.
Sukošan
4 583
4 283
553
287
93,45
18.
Sveti Filip i Jakov
4 606
4193
445
198
91,03
19.
Županja               VSŽ
12 090
10 918
1 079
964
90,31
20.
Hvar                    SDŽ
4 251
4 189
730
327
98,54
21.
Kaštela
38 667
36 119
4 652
2 044
93,41
22.
Omiš
14 936
13 938
1 783
1 036
93,32
23.
Trogir
13 192
12 636
1 900
714
95,79
24.
Dugi Rat
7 092
6 578
807
386
92,75
25.
Dugopolje
3 469
3 155
332
75
90,94
26.
Gradac
3 261
3 216
562
480
98,62
27.
Hrvace
3 617
3 309
365
308
91,48
28.
Jelsa
3 582
3 524
610
326
98,38
29.
Marina
4 595
4 403
664
297
95,82
30.
Podstrana
9 129
9 013
1 584
397
98,73
31.
Seget
4 854
4 458
508
304
91,84
32.
Buje                        IŽ
5 182
4 691
474
149
90,52
33.
Novigrad
4 345
3 980
445
207
91,60
34.
Poreč
16 696
16 149
2 562
986
96,72
35.
Rovinj
14 294
13 749
2 117
847
96,19
36.
Umag
13 467
12 978
2 417
690
96,37
37.
Fažana
3 635
3 481
523
188
95,76
38.
Ližnjan
3 965
3 654
427
107
92,16
39.
Dubrovnik           DNŽ
42 615
39 295
4 615
2 184
92,21
40.
Korčula
5 663
5 115
531
273
90,32
41.
Blato
3 593
3 343
419
260
93,04
42.
Orebić
4 122
3 842
488
330
93,21
43.
Župa dubrovačka
8 331
7 500
720
449
90,03
44.
Podturen               MŽ
3 873
3 488
332
174
90,06
45.
Novalja                LSŽ
3 663
3 664
683
209
100,03
46.
Crikvenica          PGŽ
11 122
12 008
2 957
770
107,97
47.
Malinska-Dubašnica
3 134
3 943
1 393
286
125,81
48.
Novi Vinodolski  
5 113                  
5 182
1 021
316
101,35
49.
Makarska            SDŽ
13 834
15 230
3 977
1 126
110,09
50.
Okrug
3 349
4 029
1 304
402
120,30
51.
Supetar
4 074
4 248
933
334
104,27
52.
Skradin               ŠKŽ
3 825
4 391
1 278
848
114,80
53.
Vodice                
8 875
9 773
2 551
876
110,12
54.
Benkovac            ZDŽ
11 026
14 071
5 098
3 091
127,62
55.
Obrovac
4 323
5 652
2 134
1 281
130,74
56.
Preko
3 805
4 149
1 052
256
109,04
57.
Vir
3 000
4 165
1 724
440
138,83
58.
Medulin                   IŽ
6 481
6 578
1 304
473
101,50
 
Ukupno
471 270
458 373
74 973
33 326
97,26
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,
B = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,
P = 0,8138 x S = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine jer je 81,38% bilo punoljetnih u sastavu stanovništva,
B - P= B - 0,8138 X S = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika, 
 
Bi = broj birača koje je trebalo izbrisati za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p= B/ S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.
 
IV. BROJ BIRAČA 13. SVIBNJA 2018. GODINE U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I VIŠE OD 500 BIRAČA KOJE JE TREBALO IZBRISATI NAKON 2013. GODINE PREMA BIVŠEM MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHI OREPIĆU
 
R. br.
Grad ili općina
S
B
B - P
Bi
p
1.
Jastrebarsko       ZŽ
15 866
13 924
1 012
555
87,76
2.
Samobor
37 633
33 082
2 456
1 315
87,91
3.
Sveta Nedelja
18 059
16 075
1 379
508
86,24
4.
Sveti Ivan Zelina
15 959
13 763
776
556
89,01
5.
Velika Gorica
63 517
55 827
4 137
3 102
87,89
6.
Zaprešić
25 223
22 232
1 706
1 070
88,14
7.
Dvor                 SMŽ
5 570
4 413
-119
1 286
79,23
8.
Glina
9 283
7 232
-323
1 340
77,91
9.
Kutina
22 760
19 276
754
1 024
84,69
10.
Novska
13 518
11 200
199
949
82,85
11.
Petrinja
24 671
21 433
1 356
510
86,88
12.
Sisak
47 768
40 103
1 229
2 886
83,95
13.
Sunja
5 738
5 136
466
1 101
89,51
14.
Karlovac              KŽ
55 705
48 246
2 913
4 086
86,61
15.
Ogulin
13 915
11 241
-83
647
80,78
16.
Ozalj
6 817
5 878
330
573
86,23
17.
Slunj
5 076
4 552
421
687
89,68
18.
Vojnić
4 764
3 807
-70
1 291
79,91
19.
Varaždin              VŽ
46 946
40 032
1 827
1 291
85,27
20.
Koprivnica         KKŽ
30 854
26 596
1 487
841
86,20
21.
Križevci
21 122
17 578
389
552
83,22
22.
Bjelovar            BBŽ
40 276
33 399
622
1 372
82,92
23.
Daruvar
11 633
10 014
547
1 017
86,08
24.
Đulovac
3 245
2 563
-78
697
78,98
25.
Garešnica
10 472
8 769
247
551
83,74
26.
Grubišno Polje
6 478
5 331
59
769
82,29
27.
Rijeka               PGŽ
128 624
110 189
5 515
7 197
85,67
28.
Gospić               LSŽ
12 745
11 093
721
2 127
87,04
29.
Otočac
9 778
8 285
328
972
84,73
30.
Plitvička jezera
4 373
3 691
141
736
84,40
31.
Slatina              VPŽ
13 686
11 598
460
1 541
84,74
32.
Suhopolje
6 683
5 713
283
844
85,49
33.
Virovitica
21 291
18 623
1 296
1 457
87,47
34.
Brestovac         PSŽ
3 726
3 348
317
555
89,86
35.
Kutjevo
6 247
5 369
285
581
85,95
36.
Lipik
6 170
5 100
79
1 187
82,66
37.
Pakrac
8 460
7 123
238
1 467
84,20
38.
Pleternica
11 323
9 516
301
669
84,04
39.
Požega
26 248
22 016
655
1 908
83,88
40.
Nova Gradiška BPŽ
14 229
12 282
702
1 170
86,32
41.
Okučani
3 447
2 947
142
788
85,49
42.
Slavonski Brod
59 141
52 464
4 335
4 897
88,71
43.
Zadar                ZDŽ                                            
75 062
65 956
4 871
5 146
87,87
44.
Beli Manastir    OBŽ
10 068
8 051
-142
1 687
79,97
45.
Belišće
10 825
8 902
93
524
74,75
46.
Bilje
5 642
4 670
79
600
82,77
47.
Čepin
11 599
9 712
273
810
83,73
48.
Darda
6 908
5 511
-111
1 075
79,78
49.
Đakovo
27 745
23 889
1 310
1 409
86,10
50.
Erdut
7 308
6 259
312
915
85,65
51.
Kneževi Vinogradi
4 614
3 571
-184
854
77,39
52.
Osijek
108 048
91 520
3 591
7 863
84,70
53.
Valpovo
11 563
9 479
70
510
81,98
54.
Drniš                    ŠKŽ
7 498
6 423
321
1 098
85,66
55.
Kistanje
3 481
2 636
-197
1 355
75,72
56.
Knin
15 407
12 668
130
4 578
82,22
57.
Šibenik
46 332
41 584
3 879
2 443
89,75
58.
Borovo              VSŽ
5 056
3 994
-121
583
79,00
59.
Drenovci
5 174
4 558
347
613
88,09
60.
Gunja
3 732
3 336
299
534
89,39
61.
Vinkovci
35 512
29 972
1 072
2 425
84,40
62.
Vukovar
27 683
23 966
1 438
4 427
86,57
63.
Imotski              SDŽ
10 764
8 921
723
2 044
82,88
64.
Otok
5 476
4 677
221
1 036
85,41
65.
Sinj
24 826
21 135
932
955
85,13
66.
Solin
23 926
21 005
1 534
623
87,79
67.
Split
178 102
152 650
7 711
6 863
85,71
68.
Trilj
9 109
8 090
677
795
88,81
69.
Vrgorac
6 572
5 519
172
717
83,98
70.
Labin                    IŽ
11 642
10 427
953
661
89,56
71.
Pula                     
57 460
50 402
3 641
3 073
87,72
72.
Metković           DNŽ
16 788
13 931
309
1 133
82,98
73.
Čakovec             MŽ                     
27 104
23 885
1 828
755
88,12
 
Ukupno
1 703 065
1 458 358
75 468
116 005
85,63
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,
B = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,
P = 0,8138 x S = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine jer je 81,38% bilo punoljetnih u sastavu stanovništva,
B - P= B - 0,8138 X S = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika,
Bi = broj birača koje je trebalo izbrisati za vrijeme ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića i
p= B/ S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.
ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.
Navedeni su gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika prema popisu 2011. godine kod kojih je trebalo iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 500 ili više birača.
Manje birača od punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine imaju: Dvor, Glina, Ogulin, Vojnić, Đulovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Kistanje i Borovo zbog brisanja viška birača i smanjenja broja stanovnika.
Broj stanovnika Hrvatske na kraju 2017. godine je iznosio 4 105 493 stanovnika pa na 100 procijenjenih stanovnika dolazi 13. svibnja 2018. godine preko 91 birač.
Sljedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.
       
V. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016. I BROJ PRIPADNIKA POPISAN 2011. GODINE
 
 Manjina
P
B1
B2
B3
S
186 633
183 992
195 628
193 624
M
14 048
9 731
12 218
12 328
T
17 807
10 005
18 018
17 985
Č
14 394
6 927
10 866
10 827
R
27 962
13 163
18 555
18 749
B
68 164
26 312
44 242
44 550
Ukupno
329 008
250 130
299 526
298 063
 
Oznake:
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine,
B2 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i
B3 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine.
S = Srpska, M = Mađarska, T = Talijanska, Č = Češka i slovačka, R = Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i B = Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. Grupe Č, R i B nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla.
 
Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine (vidi V. tablicu). Birača srpske nacionalne zajednice je 41 742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3 494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40 103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.
Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i zastupnika dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina i dijaspore za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne zajednice mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje su im uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa darovali pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset godina etnobiznismeni Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru.
 
Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o (ne)popularnosti političara? Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 16.975 pripadnika prema popisu iz travnja 2011. godine, vlaška s 29, austrijska s 297, bugarska s 351, turska s 367, rumunjska s 435, židovska s 509, poljska sa 672, ruska s 1 279, ukrajinska s 1878, rusinska s 1936 i njemačka s 2965. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Nedjelja, 26/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1204 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević