Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Dolazak predstavnika svih županija iz Hrvatske u Suboticu i Novi Sad veliki je događaj

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom dolaska predstavnika županija iz Hrvatske u Suboticu i Novi Sad 27. rujna 2019. godine.
http://1000awesomethings.com/wp-content/uploads/2010/02/light-at-the-end-of-the-tunnel.jpg
Već duže vrijeme kritiziram podjelu Hrvata u Srbiji na Bunjevce, Šokce i neke druge i treće Hrvate (kroz favoriziranje „bunjevačkih Hrvata“, nepostojeće odrednice pri nacionalnom izjašnjavanju), kao i podjelu na Hrvate u Vojvodini i one izvan Vojvodine. A svatko tko se imalo osjeća Hrvatom u Republici Srbiji treba da bude samo Hrvat i ništa drugo, jer nam je ovdje potreban svaki čovjek! I kao da se naziru promjene, vidno manje se čuje i piše „bunjevački“, „šokački“, „Bunjevci“, „Šokci“ i sl., a sve više „Hrvati u Republici Srbiji“! Nažalost, i nedavni stručni skup u Subotici imao je naiziv „Kultura Hrvata u Vojvodini“, a dok se ne bude zvao „Kultura Hrvata u Srbiji“ mnogi Hrvati će se osjećati diskriminirani. I dok ne budemo imali Zavod za kulturu (i sve drugo) Hrvata u Republici Srbiji mnogi Hrvati će se osjećati diskriminirani, a zajedništva neće biti. Isključivi krivac za to je g. Tomislav, jer je sve hrvatsko ovdje sveo na sebe kao instituciju i sve manji donjotavankutski trokut „bunjevačkih Hrvata“.
 
No, dolazak predstavnika svih županija iz Hrvatske u Suboticu i Novi Sad je veliki događaj, pozitivan u svakom pogleu, i sigurno je pozdravljen od svih ovdašnjih Hrvata. Puni optimizma pratit ćemo rezultate te posjete, ali uz veliku strepnju da to na kraju ne ispadne samo još jedna velika manipulacija g. Tomislava. U tome je velemajstor (Bačić: “Kakve još manipulacije da očekujemo od Žigmanova?!“).
Već je indikativno da župani dolaze na „najveću kulturnu manifestaciju bunjevačkih Hrvata“, „Festival voća“ u Donjem Tavankutu, rodnom selu g. Tomislava, gdje je on kao političar izgubio izbore za savjet mjesne zajednice i gdje je on kao kulturnjak izgubio nastavu na hrvatskom jeziku! No, g. Tomislav inače na svim poljima niže samo takve „uspjehe“ i preko njih hvali sam sebe, davajući „ključne prinose“ tim uspjesima!
 
Ali župani će doći i u Novi Sad i u rodnu kuću bana Jelačića u Petrovaradinu, a kroz članke Marka Tucakova u „Hrvatskoj riječi“ („Tko se boji miša još“, „Exit je u Petrovaradinu“ i ranije oko Dnevnika na hrvatskom jeziku RTV2) te još neke pokazatelje ipak se izgleda možemo nadati promjenama na bolje. Nazire li se svjetlo u dnu tunela?! No, pravog svijetla za 57.900 Hrvate u Republici Srbiji neće biti dogod ih vodi g. Tomislav i dogod u cijelosti ne bude otkupljena rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu i ne postane kulturni i administrativni centar svih Hrvata u Republici Srbiji!
Branimir Miroslav Tomlekin
 
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj g. Tomislav) iz Subotice dodjeljuje svake godine nagrade iz oblasti knjiške produkcije Hrvata u Vojvodini. Sa portala tog Zavoda možemo saznati:
1. Nagrada Emerik Pavić se dodjekjuje za najbolju knjigu izdanu u tjeku prethodne godine, a “u cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne knjiške produkcije među Hrvatima u Vojvodini”.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata g. Tomislav imenovao je Povjerenstvo za dodjelu nagrade Emerik Pavić za najbolju knjigu godine u 2018. godini u sastavu:
- Ljubica Vuković Dulić, dipl. povjesničarka i povjesničarka umjetnosti, predsjednica,
- Klara Dulić Ševčić, master profesorica jezika i književnosti, članica i
- Davor Bašić Palković, urednik kulture u tjedniku Hrvatska riječ, član.
Ovo troje su tipični poltroni g. Tomislava, kojima ovaj namješta poslove i novac, a još su svi “bunjevački Hrvati” iz Subotice!
2. Nagrada Tomo Vereš “za koju se mogu natjecati knjige autora Hrvata iz Vojvodine, knjige na hrvatskom jeziku objavljene u Vojvodini i knjige o Hrvatima u Vojvodini, koje su objavljene tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade, u području znanosti i publicistike.”
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata g. Tomislav imenovao je Povjerenstvo za izbor najbolje knjige u području znanosti i publicistike, koja je objavljena u razdoblju 2016. do 2018. godine, a koja se dodjeljuje 2019. godine, u sljedećem sastavu:
- dr. sc. Mario Bara, prof. povijesti i sociologije, predsjednik,
- Katarina Čeliković, prof. komparativne književnosti i
- Dragan Muharem, dipl. teolog.
Ovo troje se pojavljuje svugdje gdje g. Tomislav ima svoje prste i honorari za dosadašnji angažman su im prava mala bogatstva!!!
Ovdje su u pitanju šest imena vezana za knjišku produkciju, od samo još dvadesetak (dobro su poznata svimna), koja, na čelu s g. Tomislavom, svijesno za vovac čine negativnu selekciju u svim segmentima politike i kulture kada su u pitanju 57.900 Hrvatra u Republici Srbiji!
U knjiškoj produkciji to je već u samon startu time što je u pitanju isključivo Vojvodina, kojoj je čak oduzet dobar dio područja koje je pripalo gradu Beogradu. Ako još vidimo da o nagradama odkučuje jedan čovjek ili skupina njegovih poltrona, većinom “bunjevačkih Hrvata”, onda je jasno da od knjiške produkcije Hrvata u Republici Srbiji nema ništa! 
O zbrci, netransparentnosti i neobjektivnosti (subjektivnosti) sam već pisao u više otvorenih pisama, ali i dalje se nastavlja uništenje i same želje da ovdašnji Hrvati učestvuju u tome, odnosno da ovim nagradama budu potaknuti da pišu.
Nikada ništa ne znamo o knjigama i njihovim autorima, osim za nekolicinu “pobjednika”, iako bi u “Hrvatskoj riječi” (sa 52 stranice tjedno i raspoloživih 5.000 € po svakom broju) morao biti detaljan prikaz svake knjige (i njenog autora) koja je uvrštena u kandidaturu za nagradu. Svaka je trajno bogatstvo za Hrvate na ovim prostorima, aumjesto toga naturaju nam se kao najveće kulturno bogatstvo svih Hrvata u Srbiji bunjevačke salašarse vještine koje znaju pripadnici svih naroda u Vojvodini!
Nelogičnost je i to što se neke knjige pojavljuju za kandidaturu i u oblasti književnosti i u oblasti znanosti i publicistike, a posebno što se iste knjige pojavljuju svake godine za trijenalnu nagradu Tomo Vereš! Praktično jedna knjiga napisana, primjerice 2015. godine, u peridu 2013.-2015. ne mora biti najbolja, ali u periodu  2014.- 2016. može da bude najbolja!!!
Jasno je da se uz sve ovo već unaprijed mogu eliminirati knjige i autori koji ne mogu dobiti nagradu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj g. Tomislava), kao i kjige i autori koji su favoriti, jer se i tu isključivo forsira bunjevština i pomalo  šokština.
Puno je još magle (što je s Hrvatima u Srbiji koji pišu na srpskom jeziku, oni nisu dio hrvatske kulture sa ovog prostora?), nejasnoća u kriterijima i netransparentnosti u nagradama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, ali u tome se najbolje snalazi g. Tomislav, pa je pod đermom na salašu u Đurđinu proglašen jedinim živim velikanom među 57.900 Hrvata u Srbiji. A rodna kuća bana Jelačića u Petrovaradinu još zvrji prazna!
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Mogućnosti prekogranične suradnje nacionalnih manjina

 
 
U palači Srijem u Vukovaru održan je sastanak predstavnika nacionalnih manjina s područja naše županije s predstavnicima nacionalnih manjina iz Republike Srbije. Inicijator skupa, dožupan Đorđe Ćurčić naglasio je kako je cilj razgovarati o mogućoj suradnji u pripremi i provedbi projekata u okviru nacionalnih i EU natječaja usmjerenih na djelovanje nacionalnih manjina.
http://www.vukovar.mfa.gov.rs/odrzavanje/uploads/M.%C5%A0API%C4%86_POSETA_ZVO_I.jpg
Milan Šapić
 
- Želimo zajedničkim projektima prekogranične suradnje doći do dodatnih sredstava koja će pomoći organizacijama nacionalnih manjina obje zemlje u njihovom daljnjem radu. Tu postoje velike mogućnosti i očekujemo da će u ovoj financijskoj perspektivi manjine imati prioritet. Dakako postoje mogućnosti i kandidiranja projekata kroz nacionalne natječaje. Ono što želimo postići je to da nacionalne manjine ne predstavljaju samo ukras kako u jednoj tako i u drugoj državi nego da vlastitim snagama iskoriste ono što mogu i što im se pruža, dakako uz podršku izvršne vlasti – naglasio je Ćurčić, dodavši da je ovo prvi sastanak ovakve vrste, a da će idući održati u Srbiji.
Uz župana Božu Galića i generalnoga konzula Republike Srbije u Vukovaru Milana Šapića, skupu je nazočio i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, krovne organizacije manjina u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da Hrvatska može biti primjer kako su manjine ušle u kulturni, društveni i politički život naše zemlje, naglasivši ujedno značaj Hrvatske u pomoći kod europskih projekata namijenjenih nacionalnim manjinama.
 
Olena Papuga, zastupnica u Skupštini Republike Srbije, koja je ujedno i članica Odbora za ljudska i manjinska prava te članica Nacionalnog savjeta Rusina, naglasila je koliko je za manjine u Srbiji značajno povezivanje s manjinskim zajednicama u Hrvatskoj s obzirom da je
 

Željko Komljenović, http://novosti.hr/mogucnosti-prekogranicne-suradnja-nacionalnih-manjina/

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Nacionalne manjine Hrvatske i Srbije kreću u zajedničke prijave za nacionalne i EU projekte

 
 
O suradnji u pripremi i provedbi zajedničkih projekata u sklopu nacionalnih i EU natječaja vezanih uz rad nacionalnih manjina u petak su u Vukovaru razgovarali predstavnici nacionalnih manjina Hrvatske i Srbije, koji očekuju da će sastanak rezultirati suradnjom na projektima od interesa za manjine u objema zemljama.
https://srbi.hr/wp-content/uploads/2018/04/%C4%90or%C4%91e-%C4%86ur%C4%8Di%C4%87.jpg
Đorđe Ćurčić
 
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer rekao je da se Hrvatska još nedovoljno koristi novcem EU, pa i onim kojim bi se mogla koristiti za rješavanje problema nacionalnih manjina, te da unutar europskih fondova ne postoje izravno manjinski fondovi, nego potprojekti na koje se može aplicirati. "Primjerice, Savjet za nacionalne manjine je 2007. godine iskoristio 720.000 eura iz EU fondova za razvoj Vijeća nacionalnih manjina, i to u segmentu lokalne samouprave", rekao je Tolnauer, ističući da treba pratiti projekte za koje se raspisuju natječaji u EU, no, dodao je, projekata koji će biti raspisani za srpsku, rusinsku ili bilo koju drugu nacionalnu manjinu nema. "Ako netko očekuje da će doći na EU natječaj za srpsku ili neku drugu nacionalnu manjinu, toga jednostavno nema", rekao je Tolnauer. Ocijenio je da hrvatska Vlada ima razumijevanja za probleme manjina i njihove potrebe te da na sustav u hrvatskom proračunu po kojem se financiraju manjine više nitko nema primjedaba.
 
Tolnauer je istaknuo da je Savjet za nacionalne manjine prije 17 godina iz svih hrvatskih fondova primao ukupno 19 milijuna kuna, a danas iz državnog proračuna, ministarstava i lokalne samouprave prima više od 126 milijuna. Zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srbije i članica Odbora za ljudska i manjinska prava Olena Papuga istaknula je da se - budući da Srbija još nije članica EU - ne rade manjinski projekti kojima bi se apliciralo prema fondovima, no rade se projekti u partnerskoj suradnji s nekom od članica EU te se zajednički apliciraju. "Cilj ovoga skupa je utvrditi postoje li mogućnosti zajedničkog rada na projektima koji bi se odnosili na multikulturalnost", rekla je Papuga i dodala da Autonomna Pokrajina Vojvodina ima sporazum o međunarodnoj i međuregionalnoj suradnji te da je sazrelo vrijeme da se on i na konkretan način provede u djelo, pri čemu je potrebna pomoć i iskustvo Vukovarsko-srijemske županije. Istaknula je da bi se zajednički projekti mogli odnositi na kulturu, obrazovanje, sport ili očuvanje jezika nacionalnih manjina koji su izloženi jakoj asimilaciji.
 
Vukovarsko-srijemski dožupan Đorđe Ćurčić među ostalim je istaknuo da Vijeće srpske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije, primjerice, s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom kulture Republike Srbije ima dobru suradnju na dva projekta - Dječjoj olimpijadi i manifestaciji "Pjesnici roda svoga", oba iznimno važna za srpsku zajednicu u toj županiji. Rekao je kako očekuje da će sastanak predstavnika nacionalnih manjina iz Hrvatske i Srbije rezultirati suradnjom na projektima od interesa za manjine u objema zemljama. Organizator skupa bila je Vukovarsko-srijemska županija, a svi predstavnici nacionalnih manjina poduprli su inicijativu za zajednički nastup kojim bi se pripremio projekt i prijavio tijekom sljedećega financijskog razdoblja ili i prije iz nekog mogućeg izvora financiranja.
 

L. B., https://direktno.hr/eu-i-svijet/dijaspora/nacionalne-manjine-hrvatske-i-srbije-krecu-zajednicke-prijave-nacionalne-i-eu-projekte-168265/

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Petak, 15/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1707 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević