Get Adobe Flash player
Hini je trebalo četiri dana…

Hini je trebalo četiri dana…

Thompson je godinama zabranjen u Hrvatskoj, a zašto ga sada...

"Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

Novi montirani proces zagrebačkom nadbiskupu u emisiji HRT-a Peti...

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Tko li je Plenkovića nagovorio da se onako dere u...

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Istarskom Hrvatu Uljanik je puno više od...

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Primitivci i mrzitelji svega što je hrvatsko iz petnih žila skaču u...

  • Hini je trebalo četiri dana…

    Hini je trebalo četiri dana…

    srijeda, 22. svibnja 2019. 15:39
  • "Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:09
  • Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:13
  • Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:05
  • Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    utorak, 21. svibnja 2019. 17:57

Favorizirajući jedne (svoje poltrone), a uništavajući druge (one koji ne misle kao on)

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom članka „Bijeg države od odgovornosti“ u „Hvatskoj riječi“ br. 832 od 29. ožujka 2019. godine.
https://www.subotica.info/system/files/styles/watermarked/private/content/standard/2007/04/13/49203/o15499_4.JPG?itok=9Iu4BYtg
Što treba učiniti Tomislav Žigmanov, prvi čovjek u politici i prvi čovjek u kulturi kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji, da bi svi shvatili, posebno oni koji treba to da shvate, da je za petnaestak godina svog „rada“ hrvatsku zajednicu ovdje doveo na margine svakog zbivanja i na ivicu opstanka. Umjesto da tjekom tih silnih godina komunicira sa što više od 57.900 Hrvata i ujedini ih, sa svima se posvadio, sve je posvadio među sobom i eliminirao svakoga Hrvata koji ne misli kao on, da bi oko sebe okupio sve uži krug samo svojih poslušnika.
 
Život Hrvata ovdje reflektira se još jedino preko amaterskih hrvatskih  kulturnih udruga (pod nemogućim uvjetima rada) i entuzijasta u njima,  među koje Tomislav Žigmanov također unosi zlu krv, favorizirajući jedne (svoje poltrone), a uništavajući druge (one koji ne misle kao on).
 
Ono što Tomislav Žigmanov čini formalno kao zastupnik Hrvata u Skupštini Republike Srbije, kao predsjednik „jedine relevantne“ hrvatske političke stranke, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (dakle, ne svih Hrvata u Republici Srbiji!), kao član Međuvladinog mješovitog odbora Republike Srbije i Republike Hrvatske za zaštitu hrvatske manjine u Srbiji i zaštitu srpske manjine u Hrvatskoj, kao ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (dakle, ne svih Hrvata u Republici Srbiji!), kao glavni urednik svog časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“, kao predsjednik Nakladničkog vijeća tjednika „Hrvatska riječ“ i kao mirođija u svemu što je ovdje vezano za 57.900 Hrvata, za njih ne znači baš ništa!!!
Ali to itekako koristi njegovoj osobnoj promidžbi (i osobnoj koristi) u osobnim hvalospjevima o svom „napornom radu i HRabroj borbi“ za prava Hrvata u Republici Srbiji, te koncentraciji svih hrvatskih institucija u Subotici, a time i koncentraciji novca u sve uži krug ljudi (prije svega subotičkih „bunjevačkih Hrvata“). Uz takav način rada Tomislav Žigmanov vrši negativnu selekciju na svim poljima kulture i politike ovdašnjih Hrvata.
 
Ovdje ću navesti samo nekoliko od bezbroj stvari poslije kojih bi, i to svake od njih, Tomislav Žigmanov trebao dati ostavku na sve svoje funkcije, kada bi imao imalo obraza. O svemu tome sam pisao argumentirano u svojim otvorenim pismima unazad nekoliko godima, pri čemu nitko ništa nije demantirao:
 
1. Na sjednicama Narodne Skupštine Republike Srbije Tomislav Žigmanov, kao zastupnik ovdašnjih Hrvata, nije iznio niti jedan jedini njihov problem, odnosno o tome nije rekao niti jednu jedinu riječ tjekom svog višegodišnjeg mandata! Zbog čega 57.900 ovdašnjih Hrvata ima takvog zastupnika u Skupštini Srbije?!
 
2. Nedavno u „Hrvatskoj riječi“ Tomislav Žigmanov kaže „da smo odahnuli jer smo uspjeli ostvariti do sada nezabilježen uspjeh u povijesti kada su u pitanju izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće, kada je lista koju je predvodio DSHV osvojila svih 29-ero vijećnika“! Zbog čega 57.900 ovdašnjih Hrvata ima nacionalno vijeće koje je sačinila sve marginalnija politička stranka (koju je Tomislav Žigmanov također uništio)?! Nacionalna vijeća inače treba da su apolitična, a posebna je priča kako je Tomislav Žigmanov uspio sastaviti to svoje povijesno nacionalno vijeće!
 
3. Inicijativu Vojvođanskog građanskog centra „Nepodobni građani“o protjerivanju hrvatskog stanovništva iz Vojvodine tjekom devedesetih godina prošlog stoljeća, Tomislav Žigmanov je iskoristio za svoju promidžbu i  praktično ništa nije uradio za nju, a inače ga ne zanima stradanje Hrvata u Srbiji, posebno onih u Srijemu!
Zbog čega 57.900 ovdašnjih Hrvata ima ovakvog predstavnika u Međuvladinom mješovitom odboru Republike Srbije i Republike Hrvatske za zaštitu hrvatske nanjine u Srbiji i zaštitu srpske manjine u Hrvatskoj?!
 
4. U svom časopisu za književnost i umjetnost „Nova riječ“, u kojem je Tomislav Žigmanov i glavni urednik, i preko Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u kojem je ravnatelj, „stručno“ je hvalisao pjesnikinju za koju se ispostavilo da je plagijatorica više poznatih pjesnika, pa čak i Ive Andrića! „Hrvatska riječ“, u kojoj je Tomislav Žigmanov predsjednik Nakladničkog vijeća, je na osnovi te hvale ovoj „pjesnikinji“ izdala zbirku pjesama, koja je potom reciklirana! Za to je, između ostalog, utrošen i novac koji pripada svim Hrvatima u Republici Srbiji i potiče od poreskih obveznika u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj! Zbog čega 57.900 ovdašnjih Hrvata ima ravnatelja Zavoda za kulturu koji  ne raspoznaje plagijatore stihova poznatih pjesnika, čak i našeg nobelovca!?
 
5. Tomislav Žigmanov je svoju zbirku haiku pjesama na bunjevačkoj ikavici „O, čuj puče, hai(=j)ku(=a) o viri s piska“ promovirao u hrvatskoj katoličkoj crkvi u Maloj Bosni, o čemu su naveliko pisali svi njegovi mediji kao kulturnom događaju ovdašnjih Hrvata! Zbog čega 57.900 ovdašnjih Hrvata treba da prihvati kao svoj kulturni događaj objavljivanje tridesetak haiku stihova na „bunjevačkoj haikavici“?! Zar samo zato što ih je „ispivao“ Tomislav Žigmanov?!
 
6. Sa kojim pravom se Tomislav Žigmanov u svojoj knjzi „Vivisekcije književnosti“ usudi kritizirati školske udžbenike i nastavni program jednog drugog naroda ovdje, u ovom slučaju Bunjevaca?! Samo zato što je i on Bunjevac?!
Zbog čega se 57.900 ovdašnjih Hrvata treba zamjeriti jednom cijelom narodu sa kojim, takođe kao nacionalnom manjinom, živi u istoj državi? Zar zbog bezobrazluka, bahatosti i pametovanja Tomislava Žigmanova, koji sebe inače prikazuje kao velikog književnika, pjesnika, pisca, publiciste, urednika, filozofa, profesora, političkog analitičara, vizionara, pa onda može i spaljivati nepodobne mu knjige, vivisekcionirati vojvođansku i inu književnost, uzdizati plagijatore Ive Andrića i činiti sve što mu je volja!
 
Sve usmljeniji zbog ovakvog načina rada, a to je sve očitije, sada si  pokušava obezbjediti osobnu političku budućnost preko vladajuće stranke u Republici Srbiji, bolje reći osobno preko predsjednika te stranke i predsjednika države gospodina Aleksandra Vučića, s kojim jedino on, kao bunjevački Hrvat, može da ima kontakte u četiri oka!
U nekoliko svojih ovorenih pisama ranije govorio sam o puštanju probnih balona Tomislava Žignamova na tom planu, a intervju u „Hrvatskoj riječi“ br. 832 od 29. ožujka 2019. godine pod naslovom „Bijeg države od odgovornosti“, je još jedan takav pokušaj, debelo zamagljen u maniru Tomislava Žigmanova „da se Vlasi ne dosjete“!
 
„Ničim izazvan“ intervju, uz fotografiju glave Tomislava Žigmanova u gro planu na naslovnici ovog subotičkog tjednika, pokazuje novu (staru) varijantu njegovog opstanka na političkoj sceni (pa preko toga i na svim scenama do kojih se dokopao Tomislav Žigmanov za petnaestak godina svog „mukotrpnog i HRabrog rada za boljitak ovdašnjih Hrvata“).
Ne ulazeći u prazan tekst na tri stranice, iz kojeg se vidi da ništa ne valja, Tomislav Žigmanov na jednom mjestu kaže: Aksiom od kojeg ovdje polazimo je slijedeća konstatacija: Srbija je višestruko nedovršena država, pa tako i u nacinalnom smislu. Drugim riječima, u slučaju Srbije ne znamo točno što se u posljednjih petnaestak godina od toga troje češće mjenjalo - da li razumjevanje, oblik i veličina države, ili stav službene politike spram nacionalizma i njegova uloga u državi, ili pak na koncu sam sadržaj nacije! Ovdje zajedno s Alpȧrom Losonczem možemo ustvrditi da je na ovim prostorima bilo više elemenata nekakve etnoanarhije nego li nacionalizma. Ova velika filozofska misao je uvod u prozirno stremljenje Tomislava Žigmanova, jer on se dalje pita i daje odgovor: Može li se Srbija nakon svega osloboditi balasti vlastitog etnoanarhičnog naslijeđa, te što je sve potrebno da bi se prihvatila jezična, kulturna i religijska pluralnost, za što još uvijek ima potencijala, makar ovdje na sjeveru?
 
Tko poznaje Tomislava Žigmanova zna da za njega srijemski Hrvati (o beogradskim i niškim da ne govorim) nisu ovdje na sjeveru, i ovo je direktna ponuda Aleksandru Vučiću da se Srbija oslobodi balasti svoje etnoanarhije (s „nešto elemenata nacionalizma“) preko „bunjevačkih Hrvata“ (kao i do sada), a koje bi (kao i do sada) vodio Tomislav Žigmanov!!! Ostali Hrvati ovdje inače im prave samo probleme!
Ako ovo nije dovoljno da se Tomislav Žigmanovon smakne sa političke i kulturne scene 57.900 Hrvata u Rebublici Srbiji, onda mi ovdje zaista nemamo što tražiti!
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Od 66 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom najmanje 6 moraju biti zastupnici nacionalnih manjina i 3 zastupnika dijaspore

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
 
HRVATSKI SABOR
Prof. dr. sc. Milorad Pupovac
Trg. Sv. Marka 6, 10000 Zagreb
 
Predmet: Gruba manipulacija popisima i registrom birača od 2000. godine
Poštovani gospodine profesore Pupovče,
kao potpisnik peticija za održavanje referenduma "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da nam na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama dostavite presliku isprave Ministarstva uprave s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje je
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio pristranu
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014.,
Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
https://d3n8a8pro7vhmx.cloudfront.net/themes/5b918a6945de9439adcd0f10/attachments/original/1502271470/hero_vote.jpg?1502271470
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske ( vidi priložene tablice).
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva  i države pa i o pravima nacionalnih manjina je pretpostavka demokratizacije hrvatskog društva. Nakon preslagivanja vladajuće većine Vi profesore Pupovac ste postali predsjednik Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava.
 
Kako ćete Vi odlučivati o ljudskim pravima, a niste mi još odgovorili na predstavke koje sam urudžbirao 13. lipnja 2016. i 4. listopada 2017. godine i time ste prekršili moje temeljno ljudsko pravo na odgovor u primjerenom roku? Inicijatore i potpisnike peticija ste nazvali "huljama". Profesore Pupovac mi nismo "hulje". Zar Vas i ostale zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih  zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana namećete ministre u VRH- nakon što ste zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine  pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara? Profesore Pupovac zar je moguće da je velik broj gradova i općina  na prvim izborima održanim za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine imalo više birača od stanovnika kao: u Zadarskoj županiji : Benkovac, Nin, Obrovac u kojemu su 2017. godine na lokalnim izborima kupovani glasovi srpskih birača, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulini i u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat? Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i Referendumu o braku na održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,777.518  birača. Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine izabralo 25.420 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Vas sa 16.166, Milu Horvata s 12.175 i Borisa Miloševića s 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9.100 birača što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO.
 
Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 birača nacionalnih manjina  ili 4.742 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine. Birači nacionalnih manjina imaju vrlo mali interes za izbor njihovih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 66 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici uključivši i dijasporu. Od 66 zastupnika koji bismo birali razmjernim izbornim sustavom najmanje 6 moraju biti zastupnici nacionalnih manjina i tri zastupnika dijaspore. Ukupno bi sabor imao 108 zastupnika.
U prilogu Vam dostavljam članak "Hrvatski sabor i Ustavni sud su ugušili neposrednu demokraciju" i CD s analizama i prijedlozima promjena izbornog zakonodavstva.
S poštovanjem!
 
U Zagrebu 22. veljače 2019. godine
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Trideseti svibanj je više od Dana državnosti

 
 
Smijemo li i dalje mirno gledati sustavno osiromašenje hrvatskih državljana? Pogađaju li Vas pljačkaški porezi? Brine li Vas godišnje 17 milijardi deficita u proračunu kao i dug od preko 60 milijardi dolara? Ne izlazite na izbore, niste imali kome dati svoj važni glas! Želite li promijeniti nepravedne društvene odnose?
https://i.ytimg.com/vi/3f7GCZNvubk/hqdefault.jpg
NEZAPOSLENI ste, ili niste primili plaću mjesecima? Ili ste žrtva “outsourcinga“, “spin-off-a“ ili “privatizacije“? Ne znate kako ćete smoći novac za nove školske knjige? Nemate novaca za upis na fakultet? Mislite da stanje u Hrvatskoj ne može biti lošije? Jeste li pročitali ZAKON O STRATEŠKIM INVESTICIJAMA i ZAKON O IZVLAŠTENJU? Niste? Znate li da Vaša baština može biti oduzeta u korist svakog tko će ju “bolje koristiti“, svakog tko ima više  novaca? Nije li vrijeme ukinuti te zakone?
 
Vas dom je pod OVRHOM? Posuditi ste novac da bi preživjeli? Ne možete vraćati kredit? DEVIZNA KLAUZULA “udjelila“ Vam je mjesečnu ratu uvećanu do neizdržljivosti? Smije li banka navoditi građane na kredite usporedive s neutronskom bombom, ubije ukućane, a ostavlja nekretninu netaknutu!?
Jeste li znali da u najkapitalističkoj zemlji na svijetu vlastiti dom ne može bit predmetom ovrhe, ma koliko i kome bili dužni! Nije li vrijeme za takav zakon u Hrvatskoj?
Ne moraju li BANKE u prvom redu biti usluga građanima, dio finacijske infrastrukture? Smije li profit banke biti iznad općeg dobra? Nije li vrijeme za novi, hrvatski zakon o BANKAMA?
 
MLADI ste i VISOKE ste NAOBRAZBE, ali Vaša nadarenost i marljivost nisu potrebni “ovoj vlasti”. Imaju dosta svojih članova stranke, prijatelja i rođaka, a Vi ste prisiljeni otići trbuhom za kruhom, iseliti se iz Hrvatske! Nije li vrijeme da se to zaustavi, promijeni?   
 
Niste zadovoljni sa sustavom naobrazbe koji “uživaju” Vaša djeca? Niste zadovoljni, čak ste ogorčeni, nizkom kakvoćom i problematičnim sadržajem školskih knjiga? Brine Vas stvaran rezultat školovanja? Strijepite da Vaše dijete ne će dobiti naobrazbu, koja mu daje dobre izglede za posao i karijeru u sve zahtijevnijem poslovnom svijetu? Osjećate li neugodu na pomisao da će Vaše dijete dobiti t. zv. “građanski odgoj“ po programu koji su “osmislile” osobe s kojima “ni kavu ne biste popili“?
 
Mislite da nije je mudro tražiti od djeteta da u osvit punuljetnosti odluči o svojoj profesiji: hoće li biti iženjer strojarstva ili građevine, elektrotehnike ili geodezije, kemije ili biologije? Hoće li studirati za inženjera računarstva ili matematike, možda fizike? Je li zbilja nužno već nakon gimnazije odlučiti: biti liječnik ili stomatolog, možda dr.Veterine? Mislite da je upravo svršeni gimnazijalac dovoljno obaviešten i sposoban odlučiti o svojoj životnoj profesiji?  Je li zbilja nužno polagati matematike, fizike, kemiju i biologiju baš na odabranom fakultetu ili bi možda bilo bolje uvesti dvije godine slobodnog studiranja, pa onda odabrati buduću inženjersku, doktorsku ili bilo koju profesiju?
 
Mislite da postojeći model hrvatskog TURIZMA nije dobar za Hrvatsku, za hrvatskog čovjeka? Koja je korist Hrvatskoj, a pogotovo lokalnom stanovništvu, od hotela-rezervata u stranom vlasništvu? Od PDV-a? Od zapošljavanja na najslabije plaćenim poslovima?  Koji doprinos kakvoći naših života nam donose hoteli-rezervati? Ili ploveči hoteli, croiseri, usidreni ispod zidina Dubrovnika? koja je korist Hrvatskoj od njih?
Nije li puno bolji model obiteljskog turizma u kojem sva zarada ostaje hrvatskom čovjeku, kojim se izgrađuje i unapređuje infrastruktura naših gradova, potrebna domačem čovjeku kao i turistu? 
 
Nisu li smiješne floskule o stranim ''investicijama”, ''investicijskim ciklusima” i ''radnim mjestima” na kojima nema posla? Brine li Vas žalostno postojeće stanje tzv. divljeg kapitalizma, koji stranim kapitalom jeftino kupuje hrvatsko blago (obalu, vodu, zemlju,..) i zapošljava samo jeftinu radnu snagu na nesigurnim poslovima nizke složenosti?
Nije li bolji gospodarski sustav u kojem će hrvatski stručnjak biti tražen i dobro plaćen u Hrvatskoj, a ne najtraženiji emigrant u svijetu? Nacionalno gospodarstvo koje tehnologijom i kapitalom iz vlastitih i suradničkih međunarodnih izvora ostvaruje isplative projekte i zapošljava hrvatske stručnjake na dobro plaćenim poslovima; za gospodarstvo u kojem će hrvatski čovjek moći pošteno živjeti od svoga rada?
 
 Brine Vas mogući gubitak dijelova hrvatskog TERITORIJA zbog propusta “ove vlasti“? Osjećate nelagodu da bi ga “ova vlast“ mogla “pokloniti“, iako su u svijetu države spremne ići u rat za običnu hridinu? Neprihvatljivo Vam je morati proći kroz četiri granične kontrole kod Neuma da biste došli iz Hrvatske u Hrvatsku! Mislite da hrvatski teritorij ne smije ostati nepovezan? Ne treba Vam “studija isplativosti“ Pelješkog mosta, jer je svakom djetetu jasan značaj tog mosta za Hrvatsku. Brine li Vas “arbitraža“ za Savudrijsku Valu? Bojite se da bi “arbitražom“ mogla biti poklonjena “dobrom susjedima“ Slovencima? Mislite da Prevlaka nije “obična hridina“, već je Prevlaka od neprocjenjive važnosti za Hrvatsku!?  Čuli ste za Zavalje i Neumske otoke, teritorij koji nam otima BiH, ili Dunavske Ade, koje su zaposjeli “dobri komšije“ Srbi? Hoćete zaustaviti odljev par stotina milijuna eura godišnje, koje izlove talijanski ribari u hrvatskom moru, jer nismo proglasili Gospodarski pojas?
Nije li vrijeme da zaustavimo dezintegraciju i pljačku Hrvatske, te smjesta proglasimo Gospodarski pojas?
 
Što mislite o BEZUVJETNOM POVRATKU NA NAŠA OGNJIŠTA? Jeste li čuli za Španovicu, Boričevac, Gvozdansko, Udbina, Zrin, Rudopolje - razorena sela u koje se protjerani Hrvati još uvijek, 20 godine nakon oslobođenja Hrvatske, ne smiju vratiti po zabrani komunističke sve-vlasti? Ne bi li hrvatska država morala omogućiti i organizirati povratak Hrvata u sva naselja, sela i gradove iz kojih su protjerani? Nije li načelo bezuvjetnog povratka na ognjišta svihprotjeranih Hrvata i njihovih potomaka naša sveta dužnost, kojom se ispravljaju nepravde i počinjeni zločini u bližoj i daljnjoj prošlosti?  I zato se nikada ne ćemo pomiriti sa surovom stvarnošću i odustati od povratka!

Znate li da svi hrvatski državljani nemaju jednako BIRAČKO PRAVO? Znate li da opće biračko pravo koje im daje prva rečenica članka 45. HRVATSKOG USTAVA, onemogučuje treća rečenica?! Biste li Vi glasali da je Vaše biračko mjesto udaljeno 3500km?! Ili da morate čekati u redu nekoliko sati, i još uvijek ne stići glasati, jer je na Vašem glasačkom mjestu prijavljeno deset puta više glasače od normalnog i mogućeg. Rado biste glasali za čovjeka pojedinca, a ne za ''stranačku listu”, ali Vam to ''ova vlast” onemogučava?! Nije li vrijeme da ispravimo nepravde i promijenimo Izborne zakone?
 
Jeste li za promjenu PREAMBULA Ustava Republike Hrvatske koja nameće nejednakost svojih državljana, pa čak omogučuje i političke progone? 
Ako 30. svibnja, stari Dan državnosti, nije ujedno i Dan hrvatske nezavisnosti, nego je to podvalom ustanovljen novi Dan nezavisnosti 8. listopada 1991., onda su sve postrojbe Hrvatske Vojske i Hrvatske Policije prije 8. listopada 1991. bile ''Paramilitarne postrojbe'', a JNA i UDBA legalne! To moramo ispraviti!
 
Nije li I. tamnica naroda nastala ZAVJEROM i IZDAJOM? Nije li genocid koji nas je uveo u II. Tamnicu naroda rezultat zavjere i izdaje? Nisu li zavjera i izdaja domovine najveći zločini, jer rezultiraju tragedijom i smrću stotina tisuća? Ne zaslužuju li ti zločini najoštriju kaznu? Nije li čudno da u Ustavu i Zakonima RH nema zločina zavjere i izdaje kao kažnjivih djela? Nije li vrijeme da ZAVJERA I IZDAJA uđu u Ustav i zakone? SLOBODA: Nije li sloboda pojedinca i sloboda naroda uvjet svakog napretka i narodnog blagostanja? Nije li sloboda majka svih ljudskih prava?!Jesmo li za slobodu čovjeka – muškarca i žene – za slobodu obitelji, za vjeru, običaje i baštinu, za slobodu hrvatskoga naroda, za integralnu slobodu.  
 
I na kraju, ali nikako i najmanje važno, Hrvatski Ustav i Izborni zakon, oba sramotnog sadržaja i nedopustivo aljkavo održavani su najvažniji hrvatski politički problemi koji onemogućuje demokratsku promjenu loše vlasti, pa je njihova odgovarajućazamjena nuždan preduvijet sveopćeg hrvatskog preporoda, uključujući i preporod hrvatskog gospodarstva. Ove i sve ostale probleme nikada ne će riješiti “odgovorni drugovi i njihovi potomci”, koji su ih ne ne mjerno, ili manje ne namjerno stvorili. Zato, ne obazirite se na lažne ankete i omogučite svojim važnim glasom nužne političke promjene. (hrast)
 

Pripremio: Tomislav Nürnberger

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Nedjelja, 26/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1209 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević