Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Da je po Vašem, Grad Grad bi ostao uskraćen za čak 100 milijuna kuna

 
 
OTVORENO PISMO GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA MATA FRANKOVIĆA DIREKTORU TVRTKE EXCELSA NEKRETNINE D.D. ANTI RUSKOVIĆU
Prestanite već jednom obmanjivati javnost! Prestanite već jednom obmanjivati javnost! Dakle, Vašu borbu za bolji i izdašniji položaj kod Vašeg poslodavca razumijemo. No, ne razumijemo zašto se pritom morate koristiti neistinama. Ovim bih Vas putem, gospodine Ruskoviću, zamolio da ne nastavljate praksu širenja neistina i dezinformacija medijima, a koje su vezane uz nastojanja Grada Dubrovnika da sebi priskrbi pravičnu naknadu za korištenje žičare. Pokušajte se koristiti argumentima, a ne lažima i demagogijom. Meni osobno, ali i čitavoj gradskoj upravi i svim našim sugrađanima, jasno je da je Vama gospodine Ruskoviću na prvom mjestu interes Vašeg poslodavca, odnosno nastojanje da sebi osigurate što bolju nagradu u slučaju da uspijete Gradu uskratiti pravičnu naknadu. No, shvatite i da je nama obveza zastupati isključivo interese Grada i svih njegovih građana.
http://www.hdzdubrovnik.com/wp-content/uploads/2017/03/mato-frankovic-hdz-800x477.jpg
Mato Franković
 
Ako bude po Vašem, odnosno da Grad pristane na naknadu od 10 posto, u ugovornom razdoblju Grad bi ostao uskraćen za čak 100 milijuna kuna. A dobro znamo koliko se vrtića, škola, stanova za mlade parove ili domova umirovljenika može sagraditi tim novcem. Kao što dobro znamo da je zbog neplaćanja ikakve naknade s Vaše strane, Grad u ovih šest godina ostao također bez višemilijunskog iznosa, a kojim je mogao graditi navedeno. Dakle, Vašu borbu za bolji i izdašniji položaj kod Vašeg poslodavca razumijemo. No, ne razumijemo zašto se pritom morate koristiti neistinama. Tako uporno navodite kako se Vama ne isplati dati Gradu 15 posto iznosa od koncesije. U prijevodu u novac, ako je 5 posto 100 milijuna kuna, to znači da bi Excelsa nekretnine od žičare u 30 godina uprihodovala čak 2 milijarde kuna?! Pa s razlogom sumnjamo da bi Vam izdvajanje 15 posto od te dvije milijarde kuna ugrozilo posao. Druga Vaša neistina je još više puta ponavljana.
 
Valjda mislite da će vremenom postati istinom. Govorite da Grad traži naknadu koja bi bila „nekoliko puta viša od ostalih koncesijskih naknada u Hrvatskoj“ te taj navod potkrepljujete navodima da je riječ o „trostruko većoj naknadi za novu plažu u Uvali Lapad“. Naime, dok se Vama nudi da plaćate svega 12 tisuća kuna fiksnu godišnju naknadu te dodatnih 15 posto od prihoda, koncesionar za plažu u Uvali Sumratin plaća čak 1,9 milijuna kuna fiksne godišnje naknade te 3,44 posto svih prihoda. Dakle, činjenice jasno govore kako Vam je namjera obmanuti javnost i pritom Gradu i svim njegovim građanima uskratiti pripadajući naknadu. Tako građanima uskraćujete nove vrtiće, škole u jednoj smjeni, razne socijalne mjere potrebitima i našim braniteljima. A takvog bi se ponašanja trebali i kloniti i sramiti. Svakako, mi ćemo znati zaštititi interese Grada i naših sugrađana i nećemo pristati ni na kakve ultimatume po principu „uzmi ili ostavi“. Ta su vremena iza nas. Mi smo od građana dobili povjerenje za zaštitu interesa Grada, a ne radi pogodovanja ili podilaženja ikakvim spekulantima ili investitorima koji žele što više zaraditi, ali očito pritom i oteti pripadajuće ovom Gradu i njegovim stanovnicima.
 

Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Kaos oko književnog izdavaštva Hrvata u Republici Srbiji

 
 
Otvoreno pismo Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., povodom proglašenja najbolje knjige Hrvata u Republici Srbiji za 2016. godinu od strane Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
http://www.croinfo.rs/wp-content/uploads/2014/12/62.jpg
O kaosu oko književnog izdavaštva Hrvata u Republici Srbiji, netransparentnosi prikaza knjiga i njihovih autora, pristrasnosti pri dodijeli nagrada, nekompetentnosti onih koji o nagradama odlučuju i sl. pisao sam u svojim otvorenim pismima u više navrata ali situacija je sve gora. Kako se bavim književnošću, a intelektualci ne smiju šutjeti ni po koju cijenu, dužan sam ukazivati na ove anomalije, odnosno reći svoje mišljenje. Oni na koje se to odnosi po pravilu ne objavljuju kritičke stavove o sebi i prinuđen sam da ih „urbi et orbi“ šaljem kao otvorena pisma.
 
Za oblast književnog stvaralaštva i izdavaštva Hrvata u Republici Srbiji isključivo je zadužen Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH), koji se  financira iz državnog proračuna, kao i za informiranje u toj oblasti NIU „Hrvatska riječ“ i Redakcija informativnog programa na hrvatskom jeziku RTV Vojvodine, također financirani iz državnog proračuna. O tome da ZKVH jeste jednako Tomislav Žigmanov, ravnatelj i alfa i omega u njemu, u isto vrijeme politički lider Hrvata u Republici Srbiji i još štošta toga, o tome da mi Hrvati ovdje imamo jedini na svijetu nesreću da su kultura i politika cijelog jednog naroda inkarnirani u jednom jedinom čovjeku i o tome da su sve druge hrvatske institucije pod njegovim utjecajem, kao i da su koncentrirane u Subotici, a njihovi djelatnici u uski, skoro obiteljski krug, čiji je kum Tomislav Žigmanov, također sam pisao više puta u svojim otvorenim pismima, a situacija je i tu sve gora.
Tako, primjerice, Tomislav Žigmanov i Željka Zelić toliko hvale pjesnikinju plagijatoricu da je nominovana za kandidatkinju za nagradu „A. G. Matoš“ (najbolja zbirka pjesama u trogodišnjem periodu), a sa druge strane Žigmanov traži da se pjesme (već poznate u Vojvodini i u Hrvatskoj) o Hrtkovcima i Srijemu spale !!!
U tom ambijentu za „najbolju“ knjigu Hrvata u Republici Srbiji u 2016. godini proglašena je publikacija (monografija, što li je?) „Pravni fakultet u Subotici“, a njen autor Kalman Kuntić dobija nagradu „Emerik Pavić“!
 
U komisiji koja je odabrala ovu knjigu za „najbolju“ knjigu u 2016. su sin gore pomenute plagijatorke, zatim upravo Željka Zelić, koja je o njoj pisala hvalospjeve, te, kao predsjednica komisije, osoba iz kuće koja je izdala „najbolju“ knjigu. O 29 knjiga koje su konkurirale (o tome kako knjige dolaze na taj spisak drugom prilikom) za nagradu „Emerik Pavić“ u 2016. godini i njihovim autorima ne znamo ništa jer u pedeset i dva broja „Hrvatske riječi“ (na po pedeset i dvije stranice) nije se našlo mjesta za prikaz tih knjiga i niti jedna riječ o njihovim autorima, kao ni na takozvanom „Dnevniku na hrvatskom jeziku“! Zato ne znamo ni kako ni zašto je u uži izbor od 29 ušlo baš tih 10 naslova.
 
Kada je objavljen taj izbor pisao sam o tome u otvorenom pismu koje je objavio Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja„Hrvatski fokus“, Zagreb, u br. 381. od 8. rujna 2017. godine. U njemu,između ostalog, stoji:
Od 29 naslova samo 4 nisu vezana za Suboticu, što nije prava slika rada hrvatskih autora na području Republike Srbije, a svih 10 naslova u užem izboru su subotička izdanja (dva u suradnji s Zagrebom i jedan s Osijekom, i to s već dobro poznatim plaćenim Žigmanovljevim suradnicima).
Posebnu zbrku među tih 10 naslova unosi to što su tri iz oblasti poezije (u jednom je urednik Žigmanov), dva iz oblasti proze (u jednom je zastupljen Žigmanov), dva iz oblasti teologije (zastupljen ZKVH, čitaj Tomislav Žigmanov), dva iz oblasti povijesti, etnografije i leksikografije (u oba je ZKHV) i dva su iz znanosti i publicistike (ZKHV i HAD)!!!
Po čemu će biti izabrana knjiga koja bude proglašena za „najbolju“ knjigu Hrvata u 2016. godini kada je sa jedne strane Kuntićeva publikacija Pravni fakultet u Subotici u periodu 1920. – 1941., a sa druge strane grandiozno književno djelo Miroslava Slavka Mađera?
Po čemu će biti izabrana knjiga koja bude proglašena za „najbolju“ knjigu Hrvata u 2016. godini kada je sa jedne strane Misaona popudbina Tome Vereša, zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa, a sa druge strane Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča na stotinjak strana isamošest autora u noj (od kojih većini tu i nije mjesto)?
 
Po čemu će biti izabrana knjiga koja bude proglašena za „najbolju“ knjigu Hrvata u 2016. godini kada su sa jedne strane Bile riči, rječnik govora Monoštora (u vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) Marije Šeremešić, a sa druge strane studija Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antroplogiju?
Po kojim kriterijima je odabrano deset radova u uži izbor i po kom kriteriju će biti proglašena „najbolja“ knjiga (iz koje oblasti)? Možda se broje stranice, kvalitet papira, težina na kantaru, tlocrtna velićina knjige, šarenilo korica i tko zna što još da bi neka od ovih knjiga bila „najbolja“!
Danas, izborom publikacije o Pravnom fakultetu u Subotici kao „najbolje“ knjige Hrvata u 2016. godini moje riječi napisane unazad skoro dva mjeseca još čvršće stoje kao dokaz kaosa, netransparentnosti i pristrasnosti u dodjeli nagrada od strane ZKVH, čitaj Tomislava Žigmanova (2013. godine Tomislav Žigmanov je ovu nagradu preko Slavena Bačića, predsjednika tadašnje komisije, dodjelio sam sebi!!!).
 
Posebna je priča da do same dodjele nagrade za „najbolju“ knjigu nismo znali koja knjiga je u pitanju i tko je njen autor. „Hrvatska riječ“ i „Dnevnik na hrvatskom jeziku“ bili su nijemi, a nema priče o „najboljoj“ knjizi ni poslije toga.
A posebna je tema da nagradu o životnom dijelu zaslužnim djelatnicima za hrvatsku zajednicu dodjeljuje jedna udruga (pa baš) iz Subotice, a takvih je šestdesetak u Republici Srbiji. Već time što udruga dodjeljije nagradu za životno dijelo i tko o tome odlučuje ta nagrada je devalvirana, a dobitnici ustvari poniženi. A i to spada u koncentraciju svega hrvatskog ovdje u isti uski krug skoro obiteljske subotičke zajednice „Hrvata za novac“.
Time se cijela hrvatska zajednica u Republici Srbiji sistematski kulturno, moralno i politički devastira, jer se u njoj pravi negetavna selekcija vrijednosti.
Na književnom polju potrebno je uvesti nagradu za književno dijelo Hrvata u Republici Srbiji i nju podjeliti na nagradu za poeziju i nagradu za prozni rad, s jasnim pravilima (brošure, publikacije, monografije, studije i sl. nisu književna dijela) i kompetentnim ljudima u komisijama.
Uz „Emerika Pavića“, kao nagradu za poeziju, jer se Pavić u književnosti ogledao kao pjesnik, treba uvesti nagradu za prozni rad „Miroslav Slavko Mađer“, po velikom nedavno preminulom hrvatskom pjesniku koji ima mnogo i proznih radova, a Hrtkovci, njegovo rodno mijesto, i time cijeli Srijem, zaslužuju takvu čast.
 

Branimir Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Žigmanov: Ovu bi knjigu, poradi spasa digniteta književnosti, trebalo spaliti!

 
 
Javnosti se obraćam na ovaj način jer ne postoji druga mogućnost prikaza moje diskreditacije kao visokoobrazovane osobe, djelatnika u hrvatskoj kulturnoj udruzi u Novom Sadu i pisca više književnih djela, a od strane Tomislava Žigmanova te preko njega i od hrvatskih institucija ovdje (poznata praksa s osobama koje ne podilaze Žigmanovu, nedavno je to bio slučaj sa dr.sc. Aleksandrom Prćić).
Otvoreno pismo Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr.
 
Riječ autora zbirke pjesama 'Pjesme koje treba spaliti'
 
Zbirka pjesama na hrvatskom jeziku pod nazivomPjesme koje treba spaliti (izdavač HKUPD „Stanislav Preprek“, Novi Sad, 2017) je izbor pjesama iz mog pjesničkog opusau kojoj je većina pjesama već ranije objavljena na srpskom jeziku u zbirci pjesama pod nazivom Salauka (izdavač Bistrica, Petrovaradin, 2013.). U toj zbirci je i 77 pjesama po izboru dr. Jasne Melvinger, od kojih je također većina i u ovoj zbirci pred Vama.
Zbirku  Salauka je uredio Ivan Balenović, književnik iz Petrovaradina, koji između ostalog, piše:
       Uz zbirku priča „Za sve je kriv moj deda“ Tomlekin nam se i zbirkom pesama otkriva kao zreo i kvalitetan književni stvaralac, s čijim radovima ćemo se i u buduće sretati.
          Poeziju Tomlekina krasi bogatstvo inspiracija i pesničkih motiva, od detinjstva do današnjih dana. Kroz pet zastupljenih ciklusa pratimo pesnikovo najranije životno doba, njegov zavičaj, školovanje, odrastanje i sve vrtloge koji dolaze s godinama. Značajno mesto u ovom pevanju imaju satirički, ljubavni i erotski motivi.
           Počesto nam se može učiniti da iz pesništva koje je pred nama izranjaju veliki pesnici poput Lorke, Jesenjina, Zmaja, Antića..., ali to je privid. Tomlekin neosporno peva samo i jedino svoju sopstvenu poeziju.
 
Uz mnoga druga afirmativna mišljenja Salaukaje očito sasvim pristojno književno delo, ali sa tim se ne slaže ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predsjednik hrvatske političke stranke DSHV, zastupnik Hrvata u Narodnoj skupštini Republike Srbije, u to vrijeme i podpredsjednik Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske te još mnogo čega ovdje s hrvatskim predznakom, Tomislav Žigmanov.
 
U Časopisu za književnost i umjetnost „Nova riječ“, dvobroj 1-2 iz 2016. godine Tomislav Žigmanov, kao glavni i odgovorni urednik tog časopisa, daje „književni prikaz“ zbirke Salauka (str. 319.), koji je bez presedana u kritičkim književnim analima jer odiše beskrajnom osobnom mržnjom prema autoru zbirke. Žigmanov tu mržnju otkriva kroz niz uvreda i diskvalifijkacija autora, pa čak i njegove supruge (koju inače ne poznaje), koje sa književnom kritikom djela nemaju nikakve veze, a uzrok mržnje otkriva riječima da je autor osoba znana po tome što svoje uvelike praznoslovne uratke emailom šalje diljem svijeta, u kojima se bez ikakvih kompetencija i racionalnih uvida okomljuje na događaje i procese unutar hrvatske zajednice u Vojvodini, iako peva na jeziku većine, svjedočeći tako licemjerni pristup spram vlastitih identitetskih sastavnica. Moje „identitetske sastavnice“ od kako sam rođen i kršten nisu upitne, a bliski rod s poznatim hrvatskim književnikom Miroslavom Mađerom svakako ih može samo potvrditi.
 
Moje „praznoslovne uradke“, kako Tomislav Žigmanov naziva moja otvorena pisma o stanju u hrvatskoj zajednici ovdje, u kojima činjenice i istine nitko, pa ni Tomislav Žigmanov, nije niti jednom mogao demantirati, kao ni moje nacionalno opredjeljenje bez obzira na kojem jeziku su objavljeni moji radovi, definiše „književnu kritiku“ moje poezije u golu nemoć i bijedu Tomislava Žigmanova, jer on na kraju te „kritike“, zaslijepljen osobnom mržnjom prema meni piše:
Ovu bi knjigu, poradi spasa digniteta književnosti, trebalo spaliti!
Ako kulturni i politički lider Hrvata u Republici Srbiji kaže da treba spaliti pjesme kao što su Hrtkovci, Oda srijemskoj zemlji, Boje ravnice moje, Vršidba u Hrtkovcima, Pamtimi sve druge moje pjesme, jer ih je napisao „nepodobni“ Hrvat iz Hrtkovaca na srpskom jeziku (što bi bilo da su pjesme, primjerice, na francuskom jeziku?!), onda sa takvim liderom mnogo toga nije u redu, a hrvatskoj zajednici ovdje pod njegovim vođstvom prijeti opasnost da potpuno zapadne u moralnu, kulturnu i političku hipokriziju i mračna vremena kada su se knjige spaljivale.
 
Da je Tomislav Žigmanov imao samo zle namjere pokazuje to što se obrušio na moju poeziju, teren koji „običan puk ne razumije“, a on je „ekspert“ u toj oblasti, do haiku poezije na bunjevačkoj ikavici. O desetak mojih romana se nije usudio govoriti jer su pitko čitka i razumljiva svakom. A nonsens je da je Žigmanov, pored toga što književna dijela Hrvata u Srbiji napisana na srpskom jeziku smatra nenapisanim, ipak u svom „časopisu za književnost i umjetnost“  „Nova riječ“ dao „književni prikaz“ Salauke!!!
Draga čitateljice i dragi čitatelju, pred Vama su te pjesme „koje treba spaliti“, pa procijenite sami da li ih zaista treba spaliti. Zahvaljujem se na pomoći u odabiru pjesama, lekturi, uređenju mojih pjesničkih zbirki, kritičkoj riječi i recenzijama, dr. Jasni Melvinger, Ivanu Balenoviću, dr. Dragani V. Todoreskov, mr. Pavelu Domonjiju, preč. Marku Kljajiću i drugima.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Nedjelja, 25/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 860 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević