Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

"Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a promijenila Ustav u travnju 2010.

 
 
UTJECAJ NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG GLASA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 5. SRPNJA 2020.
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset  općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja važećih glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.
https://s.abcnews.com/images/Politics/kamala-harris-election-voting-02-ap-llr-200820_1597940858788_hpEmbed_11x7_992.jpg
Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena  SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru od 2003. godine, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas kandidacijskoj listi i /ili kandidatu uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.
 
Peta izborna jedinica imala je na izborima 5. srpnja 2020. godine preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika. Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine o nezakonitom odstupanju izbornih jedinica većim od ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
 
Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a.
Plenković kao bivši i budući predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navela je dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navodi Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke nacionalne manjine ili dijaspore po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.
 
Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje  te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.
 
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA
 
God.
S
ΔS
P
ΔP
p
2001. 
4.437.460
0
3.505.533
0
79,00
2011. 
4.284.889
152.571
3.487.034
18.499
81,38
2012.
4.267.558
169.902
3.478.171
27.363
81,50
2013.  
4.255.689
181.771
3.474.453
31.080
81,64
2014.  
4.238.389
199.071
3.468.447
37.086
81,83
2015. 
4.203.604
233.856
3.449.154
56.379
82,05
2016.  
4.174.349
263.111
3.435.425
70.108
82,30
2017.  
4.124.531
312.929
3.395.979
109.554
82,34
2018.
4.087.843
349.617
3.377.287
128.246
82,62
2019.
4.065.300
369.960
3.367.055
138.478
82,28
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https:// www.dzs.hr) sredinom godina od 2012. do 2018. godine,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,
P = broj punoljetnih stanovnika;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.  
 
II. KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2020. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
B1 - P
29.10. 1995.  ZD
3.634.233
-
-
398.839
4.033.072
128.700
13.04.1997.   ŽD
3.664.693
30.460
532
0
3.664.693
159.160
03.01. 2000.  ZD
3.882.448
217.755
995
360.110
4.242.558
376.915
23.11.  2003.    S
3.974.545
92.097
1.420
396.617
4.371.162
469.012
25.11. 2007.     S
4.073.630
99.085
1.463
404.950
4.478.580
568.097
04. 12.2011.     S
4.092.493
18.863
1.470
411.758
4.503.895
605.459
08.11. 2015.     S
3.759.844
-332.649
1.435
28.944
3.788.788
310.690
11.09. 2016.     S
3.742.546
-17.298
308
21.208
3.763.754
307.121
05. 07. 2020. RM
3.674.695
-67.851
1.393
184.786
3.859.481
307.640
 
Oznake u tablici:
ΔB  = B1i+1 - B1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine (I. tablica) i 
B1 - P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od  1995. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a za 2011. godinu između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a za sredinu godina.
Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača.
S = izbori za Hrvatski sabor, 
ZD = izbori za Zastupnički dom,
ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i
RM = broj birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 26. lipnja 2020.
 
III. ANALIZA REZULTATA IZBORA U IZBORNIM JEDINICAMA 2020. GODINE
 
I. J.
B
G
V
N
P
g
Zg
Zk
I.
341.787
176.407
173.718
2.689
165.354
8.364
1
15
II.
387.890
173.254
169.252
4.002
145.313
23.939
2
15
III.
347.415
157.183
152.774
4.409
129.313
23.461
2
13
IV.
312.592
142.358
138.993
3.365
112.703
26.290
3
12
V.
337.321
144.560
140.832
3.728
130.447
10.385
1
12
VI.
328.499
150.335
146.766
3.569
131.514
15.252
1
13
VII.
408.297
194.719
190.471
4.278
178.383
12.088
1
16
VIII.
372.573
158.230
154.518
3.712
125.731
28.787
3
13
IX.
409.883
183.814
179.242
4.572
155.279
23.963
2
15
X.
397.508
196.058
191.997
4.061
170.988
21.009
2
16
Σ
3.643.765
1.676.918
1.638.563
38.385
1.445.025
193.538
18
140
XII.
29.369
29.347
28.812
535
21.934
6.878
0
2
RH
3.673.134
1.706.265
1.667.375
38.920
1.466.959
200.416
18
142
XI.
28.790
28.768
28.410
358
17.905
10.863
0
2
 Σ I. - XII.
3.701.924
1.735.033
1.695.785
39.278
1.484.864
211.279
18
144
 
Oznake:
I.J.= izborna jedinica,
Σ10 = zbroj podataka u stupcima tablice deset općih izbornih jedinica, RH = zbroj podataka u stupcima tablice za deset općih i XII. izbornu jedinicu,
Σ12 = zbroj podataka u stupcima tablice za svih dvanaest izbornih jedinica,
B = registrirani broj birača  na izborima po izbornim jedinicama,
G = ukupan broj glasova,
V= važeći glasovi,
Vi = broj važećih glasova izbornih jedinica od prve do desete,
N= nevažeći glasovi,
P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista,
g1 = broj glasova po zastupniku,
g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,
Zk = Vi / V x 140 = korigirani broj zastupnika izbornih jedinica i
Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.
 
Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastuplje u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.
Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.
Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima.
Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
 
IV. BROJ DOBIVENIH GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA 2020. GODINE
 
I.J.
HDZ...
SDP...
DP
MOST
MOŽ.
STRIP
HNS
REF.
I.
49.202
38.701
15.586
14.134
36.702
11.029
*334
*311
II.
58.046
41.619
22.865
13.395
9.388
*5.970
*951
*5.475
III.
45.038
57.557
9.528
*4.234
*5.124
*5.642
8.835
8.355
IV.
61.204
28.479
23.020
*6.705
*3.020
*2.961
*6.423
*346
V.
67.345
27.079
27.878
*8.145
*2.097
*2.305
*567
*537
VI.
55.574
35.565
16.193
10.267
13.915
*5.426
*792
-
VII.
68.401
46.722
18.086
12.997
19.949
12.228
*847
*568
VIII.
34.794
68.808
*7.244
8.999
13.130
*5.592
*713
*375
IX.
85.075
30.823
21.353
18.028
*4.388
*4.761
*779
*532
X.
78.451
39.292
19.740
23.149
*8.251
10.356
*1.486
*299
Σ
603.103
414.615
181.492
120.052
115.961
66.270
21.727
16.798
Z
63
41
16
8
7
3
1
1
Zk
62
43
16
8
7
3
1
0
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista prema izvještaju DIP-a,
Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama i
* lista nije prešla izborni prag u izbornoj jedinici.
 
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
V. KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KAO KOLIČNIK BROJA VAŽEĆIH GLASOVA U IZBORNIM JEDINICAMA I PROSJEČNOG BROJA VAŽEĆIH GLASOVA PO ZASTUPNIKU U DESET OPĆIH ZBORNIH JEDINICA OD 2000. DO 2020.
 
I.J.
2000.
2003.
2007.
2011.
2015.
2016.
2020.
I.
14
15
14
14
15
15
15
II.
15
15
15
15
15
15
15
III.
14
14
14
14
13
13
13
IV.
13
12
12
12
12
12
12
V.
14
12
13
13
12
12
12
VI.
13
13
13
13
13
13
13
VII.
14
15
15
15
16
16
16
VIII.
14
14
14
14
13
13
13
IX.
14
14
15
15
15
15
15
X.
15
16
15
15
16
16
16
XI.
6
4
5
1
2
2
2
z
146
144
145
141
142
142
142
 
Oznake:
I.J. = izborna jedinica i
Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.
Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.
 
Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.
 

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Žigmanov sve što vrijedi, a njemu smeta, omalovažava, a ono što ne vrijedi veliča

 
 
Od početka svog društvenog angažmana Tomislav Žigmanov cijelo vrijeme radi jedino na svom osobnom veličanju i osobnoj koristi, koristeći pritom svoj izrazito privilegirani položaj do kojeg je došao manipulacijama, prevarama, plagijatima i lažima (dovoljno je pročitati knjigu Antonije Čote „Gola istina“ i „Otvoreno pismo Tomislavu Žigmanovu“ Slavena Bačića). Iako je izabrao teren na kojem može najbolje manipulirati (i zarađivati) ovaj manipulant nema vizionarske sposobnosti i sve što radi je promašaj i na kraju je osuđeno na propast.
Nažalost, kao taj dobar teren Žigmanov je odabrao 57.900 Hrvata u Republici Srbiji, jer su oni, prije svega, okupirani svojom egzistencijom te ih politika, pa i kultura, ne interesira previše. Inače dezorijentirane i nedovoljno informirane ovdašnje Hrvate Žigmanov preko svojih „hrvatskih“ medija i dalje drži u neznanju i neobavještenosti i na taj način je lako uzurpirao sva ta ključna mjesta.
M A N I P U L A N T
Dobar teren za manipulaciju su i Bunjevci u Vojvodini (isključivo govorim o tom prostoru) što Žigmanov također koristi. Naime, Bunjevci se ovdje nisu nikada jasno izjašnjavali kao Hrvati, a danas su poseban narod i po službenom popisu ih ima 16.706. Oni kažu da sa Hrvatima nemaju nikakve veze i za Žigmanova su to „loši Bunjevci“, a od ostataka loših Bunjevaca Žigmanov pravi skupinu „bunjevačkih Hrvata“, za koje ne možemo nikako znati koliko ih ima, jer pri nacionalnom izjašnjavanju ta odrednica ne postoji, ali za Žigmanova su to  “dobri Bunjevci“!
Mi srijemski Hrvati ne možemo ni po čemu razlikovati loše od dobrih Bunjevaca, osim da im vjerujemo na riječ, a to je, pokazalo se sto godina unazad, vrlo riskantno po nas!
 
Dobar teren za manipuliranje je i administrativna odvojenost Vojvodine od Srbije i Žigmanov je predsjednik vojvođanske političke stranke i ravnatelj vojvođanskog zavoda za kulturu, čime je ogroman broj Hrvata isključen iz nadležnosti ovih tijela. To je očit dokaz da Žigmanova u suštini Hrvati uopće ne interesiraju! Sve krovne institucije Hrvata u Srbiji su u Subotici i na sva ključna mjesta u njima Žigmanov je postavio dobre Bunjevce. Dobrih Bunjevaca je izuzetno malo ali ta izrazita manjina vlada svim ovdašnjim Hrvatima i kod nje je sav novac koji pripada svim Hrvatima! Pritom Žigmanov sve što je bunjevačko (a i tu mi srijemski Hrvati ne razlikujemo što je od loših, a što od dobrih Bunjevaca) nameće cijeloj ovdašnjoj hrvatskoj zajednici, što je pogubno za njen identitet.
 
Za sve ove svoje manipulacije Žigmanov ima na raspolaganju oko milijun eura godišnje od poreskih obveznika iz Republike Hrvatske i Republike Srbije i oko sebe je okupio poltrone, mediokritete i ljude lošeg karaktera (kakav je i sam),  uglavnom iz redova dobrih Bunjevaca, te ih plaća tim novcem. Sve druge, koji posjeduju bilo koju dobru kvalitetu, ali ne misle kao on, smatra svojim suparnicima, progoniteljima i onima koji ugrožavaju njegov položaj Mesije. Tako u zadnje vrijeme pokazuje očite znake manije gonjenja.
 
Još jedan teren pogodan za manipulaciju je književnost, gdje je Žigmanov sebe (pod đermom u Đurđinu) proglasio jedinim živim velikanom vojvođanske književnosti u Hrvata. Posebice je poezija pogodna za manipulaciju, jer je običnom puku (naročito na na način kojim ju prezentira Žigmanov) „nedokučiva“! Pritom Žigmanov sve što vrijedi, a njemu smeta, omalovažava, a ono što ne vrijedi veliča. Stigao je dotle u svojoj beskrupuloznosti (i neznanju) da je plagijatoricu Ive Andrća i drugih naših velikih pjesnika, proglasio najboljom pjesnikinjom srijemskih Hrvata!!! Tako Žigmanov u politici i kulturi čini negativnu selekciju među ovdašnjim Hrvatima, a sebe stavlja u prvi plan, pri čemu ne bira sredstva! Kako to izgleda, od bezbroj primjera, evo samo nekoliko. „Najjači“ je, kako smo rekli,  kada je u pitanju poezija, upravo zato što je „nedokučiva“ najširem puku, te tako sebe predstavlja kao najvećeg i jedinog eksperta u toj oblasti! A kada smatra da netko imalo ugrožava njegovu veličinu obrušava se, ne samo na stihove dotičnog, nego i na njegovu ličnost kao čovjeka. Evo nekoliko od bezbroj primjera:
 
Primjer 1.
Knjigu „Vivisekcije književnosti“ (izdavač Istarski ogranak DHK Pula i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, 2018.) Žigmanov je napiso samo da bi sebe stavio među najveća imena vojvođanske književnosti, pri čemu dominiraju dobri Bunjevci, a gadno je ispljuvao loše Bunjevce!
Uz prethodni opis autora i njihovih djela na bunjevačkoj ikavici onih dobrih Bunjevaca (str. 49 -54), dodaje:
Nakon desetogodišnje stanke uslijedila je knjiga Tomislava Žigmanova „Bunjevački blus“, čije je prvo izdanje s 40 pjesama objavljeno u Subotici..., Žigmanovljev jezički minimalizam je posljedica oštre i, na momente, grube lirske refleksivnosti..., dakako, takav se pjesnički pristup ostvaruje uz problematiziranje iz povijesti nasljedovane kolektivne poputbine..., što u konačnici, primjerice u pjesništvu Tomislava Žigmanova, vrijedi kao stanoviti obračun s tim istim nasljeđem i pokušaj njegovog kritičkog prevrednovanja i reinterpretiranja iz perspektiva prijepora sadašnjosti i obzora budućnosti... (pored toga što običnom puku nije jasno o čemu se tu radi možda i samom Žigmanovu nije baš sve jasno, prim.a.)
Tako Žigmanov u ovoj knjizi piše o sebi (inače Žigmanov uglavnom piše o sebi), a u sljedećem poglavllju pljuje loše Bunjevce što pišu udžbenike na bunjevačkoj ikavici za djecu koja pohađaju nastavu na tom jeziku, posebice na Tomislava Kopunovića i njegove „pisme“ (na čitavih 20 strana, od str. 59 – 79). „Prikaz“ počinje sa:
Prizemnost, neinventivnost, vulgarizam, prostakluk...
Zatim:
Kako će učitelj/ica slikovito, koristeći eventualno i plastičnije sadržaje, dečku ili curici od 10 godina, pojasniti sliku stihovima iskazane radnje, a da se sam/a pri tom ne sablazni:
„Ladan vitar, a krv vrila,
U zagrljaj spoji tila,
Nesta riči, grlo suvo,
Samo nam se srce čulo...“
Posve neprimjeren i vulgarizirajući erotizam... – kaže Žigmanov.
Ili:
„Eno opet po rakiji tuku,
I svinjara svi za uvo vuku...“
Dosta raširen –kaže Žigmanov–alkohol i alkoholizam s porukama:
Gdje god noga Bunjevca kroči, tu se vino i rakija pije i toči! i
Bunjevci uvijek piju, pa gdjekad i nejač biju!
Riječju, u knjizi je skupljeno na jednom mjestu skoro sve najmračnije što čovjeku, pa makar on bio i Bunjevac, može pasti na pamet. Da čovjek ne povjeruje koliko gadosti na jednom mjestu!
Na kraju Žigmanov citira Josipa Vukovića Đidu:
Dok je Bunjevaca, bit će i volova! – i sada ne znamo je li Đido dobar ili loš Bunjevac!?
Žigmanovu su loši Bunjevci (i Kopilović) trn u oku jer imaju svoje institucije, svoj jezik, svoje škole, udžbenike, običaje, pjesme, ruvo i dr., te je nametanje bunjevštine svim Hrvatina u Srbiji veliki promašaj osuđen na propast, što Žigmanovu onemogućava širiti svoj biznis i na to polje.
 
Primjer 2.
Književni klub Hrvatskog kulturno-umjetničko prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada je drugi trn u oku Tomislava Žigmnova, jer je postao hrvatska izdavačka kuća sa dvije kulturne manifestacije Hrvata na pokrajinskom nivou. Jedna je „Preprekovo proljeće“ sa svake godine novom zbirkom pjesama po raspisanom natječaju za autore iz čitave regije (i šire) i druga je „Preprekova jesen“ sa svake godine novom zbirkom kratkih priča po raspisanom natječaju za autore iz čitave regije (i šire). Pored toga ovaj Knjževni klub je pokrenuo Ediciju pjesnika članova kluba i Ediciju proznih pisaca članova Kluba. Inače članovi Kluba imaju preko pedeset svojih izdatih knjga, a Književni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ nastupa samostalno na sajmovima knjiga u Novom Sadu i Beogradu i velika je konkurencija Žigmanovljevim izdavačkim kućama, ZKVH-a, u kojoj je on ravnatelj, i NIU „Hrvatska riječ“ u kojoj je Žigmanov predsjednik Izdavačkog odbora, a u kojima on i pravi najveći dio svog etnobiznisa.
Zato je, kao ravnatelj, uzurpirao portal ZKVH-a i na njemu napisao pamflet u kojem kaže da izdanja Književnog Kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ valorizuju ljubitelji Vojislava Šešelja! Kao tadašnji voditelj Kluba na ovu monstruoznu i bolesnu klevetu napisao sam odgovor pod naslovom „Jad i bijeda Tomislava Žigmanova“, koji je u tri nastavka objavio Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja „Hrvatski fokus“ iz Zagreba. Zbog tih članaka dao sam ostavku na mjesto voditelja Književnog kluba da se Žigmanov ne bi svetio cijelom Književnom klubu, budući da znam da je bolesno osvetoljubiv.
Žigmanov ima poseban odijum prema meni te da bi me diskreditirao napisao je „književnu kritiku“ moje zbirke pjesama „Salauka“, koja je (kritika) jedinstvena u svijetu! Žigmanov je opet izabrao poeziju, tada jedinu knjigu poezije od mojih desetak knjiga, jer je poezija za običan puk, kako smo rekli, „nedokučiva“, a on je tu ekspert! Iako i u vezi te zbirke pjesama imam pohvalne kritike niza kompetentnih ljudi, kao i za sva prozna dijela, Žigmanov kaže da cijelu zbirku treba spaliti!!!
A još u nastanku zbirke g-đa Jasna Melvinger je za nju odabrala 77 pjesama (imam pisani dokaz) i njena posvjeta tom prilikom (kolegi po književnom peru) mi je jedna od najdražih:
„Književnu kritiku“ moje zbirke pjesama „Salauka“ Žigmanov je objavio u svom Časopisu za književnost i umjetnost „Nova riječ“ br. 1-2 (proljeće-zima 2016.), čiji je glavni i odgovorni urednik. Da je „kritika“ ustvari njegova osveta zbog mojih otvorenih pisama o istinskom stanju u našoj hrvatskoj zajednici, a za koje je on isključivi krivac, vidi se iz onog što Žigmanov i sam kaže:
Ono što se objavljuje mora sadržati najminimalniju umjetničku relevantnost, što svega toga zastrašujuće i bolno izostaje u prvoj i jedinoj zbirci „pjesama“ izvjesnog pseudoničnog Branimira Tomlekina. U biti je riječ o Miroslavu Cakiću, osobe znane po tome što svoje uvelike praznoslovne uratke šalje diljem svijeta putem e-mailova, u kojima se bez ikakvih kompetencija i racionalnih uvida trapavo a strasno okomljuje na događaje i procese unutar hrvatske zajednice u Vojvodini...
Ako je ono što pišem praznoslovno i trapavo, što je veliki Žigmanov uopće toliko okupran time i što ga toliko interesira moja zbirka bezvrjednih pjesama napisana na srpskom jeziku da je svoju „kritiku“ stavio u svoj stručni i uzvišeni časopis?!
Ali iz rakursa osvete, iako je većina pjesama vezana za Hrtkovce i bez ijedne je imalo proste riječi, Žigmanov pokušava cijelu zbirku proglasiti prostačkom i vulgarnom, što je „našao“ na dva mjesta:
Tako će o jednoj djevojci („Ta Nataša“) osjećajno razulareni lirski subjekt svijesti pozitivnu doživljajnost spram ženskog lirskog objekta na vulgarnu nedostojanstvenost, sve s uspredbon s konjom.... (čist promašaj, prim.a.)
Ili:
Istovrstan je pristup Tomlekina spram svojih najbližih u ozračju samo njemu znane intimnosti. U pjesmi „Kao da je juče bilo“ će, na začudno priprost način, opisati starenje svoje supruge... (ne radi se uopće o mojoj supruzi, prim.a.!!!)
Zasljepljen mržnjom prema meni Žigmanov ne zna niti pročitati moje stihove. Upravo za pjesmu „Kao da je jučer bilo“ Dragana Todoreskov, doktorica književnosti i književna kritičarka, u uvodu moje nove zbirke pjesama „Pjesme koje treba spaliti“, u kojoj je ova pjesma prevedena na hrvatski, kaže da je ona jedna od najuspjelijih pjesama u zbirci!
Žigmanovu je Književni klub HKUPD „Stanislav Preprek“ trn u oku jer zasjenjuje njegove „uspjehe“ u oblasti književnog stvaralaštva i izdavaštva te mu i on oduzima dio prostora za njegov etnobiznis, a mene ne može podnijeti jer unazad više godina govorim istinu o stanju u našoj zajednici. Još veća je mržnja Žigmanova prema meni zbog toga što sam preko svoje knjige „Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela“ došao do spoznaje da Žigmanov stalno potiskuje sve ono što autentično govori o stradanju srijemskih Hrvata devedesetih godina prošlog stoljeća!
 
Primjer 3. 
U svojoj nemoći Žigmanov se, uz dosadašnje bezobrazluke i vrijeđanja na moj račun u svojim Twitter priopćenjima, unazad nekoliko tjedana spustio na dno dna.
Naime, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici dostavljene su 6. srpnja 2020. godine dvije moje knjige (po jedan primjerak) Otvorena pisma I i Otvorena pisma II u izdanju HKUPD „Stanislav Prteprek“ iz Novog Sada, sa kratkim prikazom, da bi ih Zavod stavio na svoj portal ovogodišnjih izdanja knjiga Hrvata u Vojvodini.
 
Umjesto toga od 26. kolovoza 2020. godine dobijam sa email adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., od osobe koja ne želi da se predstavi, niz prostačkih prijetnji i poruka punih mržnje u namjeri da se ove knjige, kao i ja kao njihov autor, diskreditiraju.
Obzirom da je knjige Otvorena pisma I i Otvorena pisma II, koje govore o stanju u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici, do javljanja anonimne osobe posjedovao jedino Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, jasno je da iza ovog stoje djelatnici Zavoda (Žigmanov, Čeliković, Bako).
Na što liči ova anonimna „književna kritika“ dovoljno je citirati bilo koji pasus iz nje. Ne zna se koji je nebulozniji, nekulturniji i gluplji. Evo jednog iz posljednje anonimne poruke (sa slikom!):
 
Cakić kao dictator:
Što čitatelj više čita „Otvorena pisma I. – II.“ (2020.) Branimira Miroslava Cakića, sve manje vidi u njima satiričara, a sve više diktatora tipa Musolinija, Hitlera, Staljina, Franka...
           No vrijeme diktatora i frenetičnih masa je odavno prošlo, a Cakić je samo luđak, koji to nikako ne uviđa, ali, začudo, ipak nekako uspijeva umaknuti košulji bez rukava, što je samo po sebi fascinantno, čak i u Srbiji, gdje nije rijetkost viđati ljude njegovog profila na javnim mjestima i u medijima.
            Zaista idiotski fascinantno: puna Srbija likova na javnim mjestima i u medijima u košuljama bez rukava!!!
            Nažalost, sve ovo potječe iz samog vrha onih koji HRabro vode hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji i možda im najviše pristaju košulje bez rukava kao, kako sami kažu, afirmirani modni detalj u Srbiji!
 

Miroslav Cakić, Novi Sad, 14. rujna 2020.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Utjecaj nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru od 2000. do 5. srpnja 2020.

 
 
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Ožujska 12, 10 000 Zagreb
7 DNEVNO
gospodin Tihomir Dujmović
Tomislavova 11, 10 000 Zagreb
 
Poštovani gospodine Dujmoviću molimo Vas da kao novinar zatražite od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da hrvatskim biračima odgovori na slijedeća pitanja:
1. Ima li ikakve veze sastavljanje saborske većine nakon izbora 5. srpnja s ogledom "Nova Hrvatska paradigma"  člana Kluba zastupnika HDZ-a Davora Ive Stiera?
2. Zašto Vlada Andreja Plenkovića ne želi implementirati Rezoluciju Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?
3. Zašto Vlada Andreja Plenkovića diskriminira hrvatske državljane s prebivalištem izvan Hrvatske tretirajući ih poput Arsena Bauka i ekstremne ljevice kao neprijateljsku emigraciju?
4. Zar je "novi suverenizam" vladavina etnobiznismena nad hrvatskim narodom!  i
5. Zašto HDZ i SDP nisu 20 godina promijenili Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor?
https://themotherland.life/wp-content/uploads/2016/12/BC51FD36-8E5B-4E5A-AD4E-0E37D676312F-3697-0000092E7D82BA62_tmp.jpg
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011. godine, a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika. Ličko-senjska, Šibensko- kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine i Referendum o pristupanju u Europsku uniju su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 307 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta u XI. izbornoj jedinici s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Andrej Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobiznismena i Štromara iz HNS-a. Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova i argumenata. Mi nismo krajnja desnica kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari Radničke fronte, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi..., Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i  "novi suverenisti".
Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji su izglasali HDZ i SDP zajedno s njihovim satelitima i tako proizveli etnobiznis. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.  To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Svu trojicu zastupnika SDSS-e izabralo je 11.253 birača srpske nacionalne zajednice, a toliko je potrebno glasova za izbor jednog zastupnika u općim izbornim jedinicama.
Zalažemo se za implementaciju rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
 
Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje počast svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama (fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine. Niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje.Kao birači i članovi Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-a, etnobiznismena: Pupovca, psihologa Radina i oficira zločinačke okupatorske JNA Veljka Kajtazija, Plenkovićeve interesne zajednice HDZ, Predraga Štromara i Radimira Čaćića. Mi nismo ekstremna desnica.
 
Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grban Kizivat sa 116, u III. zastupničko izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.
 
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem.  Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom, a prema obrazloženju Ustavnog suda posebno biračko pravo je ekvivalent općem biračkom pravu. Karolina Vidović Krišto je u pravu: "Andrej Plenković svjesno krši Ustav Republike Hrvatske", a prema optužbi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića suspendirao je provedbu Zakona o prebivalištu prema kojemu je trebalo 2017. godine izbrisati oko 270 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. "Festivalom demokracije" spriječili su održavanje Referenduma za promjenu izbornog zakonodavstva 2018. godine, a HDZ-ov koalicijski partner u "antifašističkoj" koaliciji SDP 2014. godine lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Osuđujemo sramotan ispad "nezavisnog političkog analitičara" Krešimira Macana u emisiji "Otvoreno" prema našoj zastupnici Karolini Vidović Krišto i šutnju svih ostalih sudionika u emisiji.
S poštovanjem.
U Zagrebu 7. rujna 2020.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Ponedjeljak, 30/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2293 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević