Get Adobe Flash player
Hini je trebalo četiri dana…

Hini je trebalo četiri dana…

Thompson je godinama zabranjen u Hrvatskoj, a zašto ga sada...

"Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

Novi montirani proces zagrebačkom nadbiskupu u emisiji HRT-a Peti...

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Tko li je Plenkovića nagovorio da se onako dere u...

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Istarskom Hrvatu Uljanik je puno više od...

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Primitivci i mrzitelji svega što je hrvatsko iz petnih žila skaču u...

  • Hini je trebalo četiri dana…

    Hini je trebalo četiri dana…

    srijeda, 22. svibnja 2019. 15:39
  • "Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:09
  • Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:13
  • Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:05
  • Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    utorak, 21. svibnja 2019. 17:57

Informatik i plastik u čudesnoj zemlji informatistike

 
 
U časopisu Jezik izašao je tekst, objašnjenje akronima STEM, u kojem je profesor emeritus Čatić pojam Tehnologija (Technology), vjerovali ili ne, izjednačio s pojmom „Informatika“!? Profesor također ima problema s pojmom Engineering („Engeneering je za sada u najopćenitijem slučaju tehnika“). Ni to nije bilo dovoljno, pa je u svojim „odgovorima“ uveo nove pojmove „Informatistika“ i „informatik“, valjda za „stručnjake za informatiku“ s tzv. društvenih fakulteta.
 
KRONOLOGIJA ČLANAKA U JEZIKU
 
Časopis Jezik objavio je članke o kojima je riječ ovim redoslijedom:
1. Igor Čatić: STEM I SSH str. 2
2. Tomislav Nürnberger: STEM str. 3
3. Igor Čatić: MOŽE I INFORMATISTIKA str. 4
4. Tomislav Nürnberger: U STEM-u TECHNOLOGY NIJE “INFORMATIKA“ str. 6
5. Igor Čatić: GDJE JE U STEM-U INFORMATIKA str. 8
https://images.theconversation.com/files/199508/original/file-20171215-17857-cns8cs.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=926&fit=clip
Članci su preneseni s linka (poveznice): https://hrcak.srce.hr/jezik na kojem ih se može naći u PDF-u (Read only) formatu. Do gornjeg linka dovest će GOOGLE tražilica za “jezik časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika” gdje su linkovi za pojedina godišta. Strana 2 od 9
 
STEM I SSH1
 
U novinama i na različitim mrežnim stranicama sve češće može se pročitati STEM. Na jednom mjestu pojavila se i kratica SSH. Pitali smo prof. I. Čatića o tim kraticama. Evo što nam je odgovorio.
Mnoge zemlje, osobito na Zapadu shvatile su, gospodarstvo budućnosti, a time i svekoliki razvoj pojedine zemlje, bitno ovisi i o obrazovanju na područjima obuhvaćenim složenom kraticom STEM. Međutim, neki su prešli u drugu krajnost, pa niječu područja obuhvaćena složenom kraticom SSH.
Engleska riječ znanost science u hrvatskom ne znači znanost u hrvatskom i njemačkom (Wissenschaft) značenju već prirodnu znanost (R. Penrose, 1993.; Ž. Bujas: Veliki englesko-hrvatski rječnik, 1999.). Iznenađuje da u STEM-u nema informatike. Riječ technology ima vrlo velik broj značenja (I. Čatić, Nije sve tehnologija, Vjesnik - Danica, 17. prosinca 1993.), pa tako i za računalstvo, npr. tehnološke tvrtke. Stoga u ovom slučaju valja prevesti technology kao informatika. Engineering je za sada još uvijek u najopćenitijem slučaju tehnika. STEM, dakle, znači da se potiče proučavanje i obrazovanje, osobito studiranje, prirodnih znanosti, informatike (jedne od šest osnovnih tehnika), tehnike i matematike.
Sadržajno istovrsna složena kratica na njemačkom glasi MINT (Mathematik, Informatik, Naturwissenschaft und Technik), što dopunski potvrđuje prijevod STEM-a kao prirodne znanosti, informatika, tehnika i matematika.
Složena kratica SSH znači social sciences and humanities, dakle društvene i humanističke znanosti.
U kojem će se omjeru učiti tijekom obrazovanja područjā STEM-a i SSH, pitanje je društvenih i kadrovskih potreba.
profesor emeritus Igor Čatić Strana 3. od 9.
 
STEM2
 
STEM (Science, Technology, Engineering, and Mathematics) zgodan je akronim iskovan spoznajom da je za funkcioniranje i rast gospodarstva temeljenog na tehnologiji (Technology based Economy), što jedino omogućuje opće blagostanje, nužno proširiti i produbiti školsku naobrazbu u područjima spoznajnih znanosti (posebno prirodnih), tehnologije, inžinjeringa i matematike.
U daljnjem tekstu ne ću prevoditi pojmove koji u originalu, dakle američkom englezkom, imaju bitno drugačije značenje i dublju konotaciju.
Širok i izuzetno složen pojam tehnologije ne može se nikako zamijeniti puno užim pojmom “informatike“, koji je pak jednim svojim dijelom mali podskup pojma koji se u različitim aspektima pojavljuje pod nazivima Data Processing, Computer Science ili Computer Technology. “Informatika“ se odnosi na poslove niže složenosti u područjima primjene computerske tehnologije (Computer Technology) i ne spada u istu kategoriju, te je neusporediva s pojmom tehnologije. U praksi zvuči čak kao uvreda nazvati “informatičarom“ nekoga tko je computer professional bilo kojeg područja.
Ta zabluda bi mogla imati tragične posljedica u školskoj i sveučilišnoj naobrazbi, ako bi kreatori hrvatskog sustava školske naobrazbe tako usko i krivo interpretirali STEM, te u škole uveli predmet “Informatike“ kako ga oni shvaćaju.
Što se pak tiče naobrazbe u području Data processinga, obzirom da samo ADA programera nema dovoljno na cijeloj zemaljskoj kugli, mudro bi bilo ugledati se na one države koje već uvode “coding“ u škole. Kao primjer može se navesti Illinois, dok je Arkansas (mali, siromašni i zaostao) prva država koja je donijela sveobuhvatni zakon koji obavezuje sve škole podučavati Computer Science predmete. Ne “Informatiku“!
Tomislav Nürnberger Strana 4. od 9.
 
MOŽE I INFORMATISTIKA3
 
Na članak STEM i SSH (Jezik, br. 5., 2015.), reagirao je gospodin Tomislav Nürnberger (Jezik, br. 1., 2016.).
Iz njegova teksta nedvosmisleno proizlazi da se smatra računalnim profesionalcem i da mu riječ informatičar nije dobra u opisu njegova djelovanja.
Polazim od misli mog velikog terminološkog učitelja prof. N. Maleševića. Istina, poučavao me je materijale, ali dao je neprocjenjiv doprinos stvaranju stručnog nazivlja. A ta misao glasi: „Stvaratelj nazivlja mora poznavati i rabiti više jezičnih izvora. Posebno ako se radi o tako nepreciznom, analitičkom jeziku kakav je engleski.“
Pokušat ću to objasniti na dva načina. Prvo, nešto proširenijom interpretacijom njemačkog izraza za STEM, a to je MINT. Drugo, pokušat će se uvesti novi naziv za razliku od informatičara, informatik.
Upiše li se u tražilicu ključne riječi MINT-Fächer, pojavit će se odgovor od 58 500 tekstova. Odabran je onaj iz Wikipedije (pristupljeno 15. 11. 2015.): „Ta složena kratica predstavlja zajednički opis pouke i studijskih predmeta za zvanja iz područja matematike, informatike, prirodne znanosti i tehnike. Zainteresirani mogu više saznati o tome sigurno danas središnjem inovacijskom području ljudskih djelatnosti.“
Pišem zajedno s kolegom tekst o povezanosti informacije, energije i materije. On me je naučio zašto treba pisati i govoriti energijska (od energija) efikasnost (engl. energy efficiency ), a ne energetska (energetika) efikasnost (engl. energetical efficiency), kako nam to nameće vrlo stručna administracija. On je predložio da u tekstu rabimo dvije definicije vezane uz informaciju i predložio je sljedeće.
„Tehnika koja obuhvaća sve aktivnosti za proizvodnju informacija je informatika (engl. information technology – IT, njem. Informationtechnik). Predlaže uvođenje naziva informatistika kao zajedničko ime za znanstvenu
disciplinu, gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tokove i procese vezane uz informaciju. Osoba koja se bavi informacijama je informatik.“
Osobno, tijekom školovanja smisleno je poučavati informatiku kao gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tokove i procese vezane uz informaciju. To bi bili informatičari. A gospodin T. Nürnberger očito Strana 5 od 9
se razumije i djeluje i na području znanstvene grane računalne znanosti. U tom slučaju bi on bio informatik.
profesor emeritus Igor Čatić Strana 6 od 9

 

U STEM-U TECHNOLOGY NIJE „INFORMATIKA“ 4
 
Na članak profesora emeritusa Igora Čatića PITANJA I ODGOVORI (STEM i SSH), Jezik godina 62., br. 5., objavljene su u Jeziku, godina 63., br. 1. [pod naslovom STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics)] moje primjedbe na krivo shvaćanje pojma technology (tehnologija), te na još gorji hrvatski „prijevod“ naziva Technology nazivom informatika (Čatić: “Stoga u ovom slučaju valja prevesti technology kao informatika.“).
U Jeziku, godina 63., br. 2.-3. objavljen je ”odgovor“ professora emeritusa pod naslovom MOŽE I INFORMATISTIKA u kojem ne iznosi nikakve protuargumente mojim primjedbama, ali zato pokušava uvesti novi pojam “informatistika“, a za mene koji (se) „očito razumije i djeluje i na području znanastvene grane računalne znanosti” predlaže naziv informatik!
MIT (Massachusetts Institute of Technology) je osnovan 1861., dakle je pojam i naziv technology (tehnologija) (ipak) starija od pojma computer (smiješnog hrvatskog prijevoda elektroničko računalo), a MIT Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory odjel je MIT-a. Time je dokazano da se pojam i naziv technology (tehnologija) nikako ne može prevesti, a kamoli objasniti, pojmom i nazivom informatika.
U prvotnome tekstu professora emeritusa stoji „Engeneering je za sada u najopćenitijem slučaju tehnika“, što također nije točno. Izgleda da professor emeritus ima problema s pojmom Engeneering, odnosno Engineer, osim ako ne smatra da je (najsloženiji) posao građevinskih inžinjera biti “šef gradilišta”, a strojarskih i elektro inžinjera održavati postrojenja i instalacije (“tehnika”).
Prema “definiciji” pojma “informatike”, koju navodi professor emeritus (“Tehnika koja obuhvaća sve aktivnosti za proizvodnju informacija je informatika“), slijedi da bi i knjigovođa bio “informatičar”, jer procesira i proizvodi informacije, a o UDBA-inom “isljedniku” da i ne govorimo. Možda su te aktivnosti sadržane u pojmu“informatistika”, koji preporuča kolega i suautor professora emeritusa u zajedničkom tekstu “o povezanosti informacije, energije i materije”!?
Da je podcjenjivački i ne-pedagoški Computer Science i srodna područja nazivati “informatika” lako je vidjeti usporedbom plaća (Salary Range), na primjer, za pozicije Information Technology (IT) Consultant, $75,981, a Senior Software Engineer, $97,565. Ovdje je nužno još napomenuti da je Consultant najmanje 5., a Senior (Software) Engineer 3. stručni stupanj (Associate Engineer, Engineer, Senior Engineer, Priniple Programmer, Consultant).
Zato, uvoditi u škole “informatiku”, ne daj Bože “informatistiku(!)”, a ne Odabrana Poglavlja Computer Science, sugerira i cementira na žalost Strana 7 od 9
rasprostranjeno mišljenje koje možemo naći u novinskim člancima ( “Traže se kuhari, konobari i programeri”), koji stavlja u istu kategoriju kompleksnosti kuhanje i konobare(nje) s intelektualno najzahtjevnijim i najkompleksnijim poslom programiranja!
Programeri se mogu podijeliti u tri grupe, na: one koji ne mogu ispravljati (debagirati) vlastite programe, one koji to mogu i one koji mogu ispravljati tuđe programe (često pisane u njima nepoznatim programskim jezicima)! Tzv. “informatičari” spadaju u one prve.
Dakle, nema mjesta čuđenju professora emeritusa kada se „iznenadjuje da nema informatike“ u STEM-u, jer “informatika” tamo ne spada, ali Technology (tehnologija) svakako.
Razočaravajuće je da se professor emeritus (bio on “plastik” ili “lingvistik”) nije niti osvrnuo na fatalne posljedice olakog shvaćanja pojmova “coding” i Computer Science, tobože istoznačnih pojmu “informatike”, na hrvatsko školstvo i budućnost hrvatske djece, zbog čega i pišem već drugi kritički komentar na tekstove professora emeritusa o značenju i objašnjenju kratice STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics).
Zato predlažem da se hitno i mimo bilo kakve “reforme” uvedu u hrvatske škole (barem u gimnazije) kao izborni predmeti Odabrana Poglavlja Computer Science koja bi minimalno uključivala Teoriju Skupova, Matematičku Logiku, Diskretnu Matematiku te Fundamentalne Algoritme i Strukture Podataka (Fundamental Alghorithms and Data Structures) kako bi hrvatska djeca mogla postići svojim talentom i radišnošću najbolje što mogu („The best they can be“).
Tomislav Nürnberger Strana 8 od 9

 

GDJE JE U STEM-U INFORMATIKA?5
 
Tijekom izradbe Cjelovite kurikulne reforme pojavila se složena kratica ili akronim STEM. Smatrajući neadekvatnim prijevod: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, napisao sam tekst STEM+SSH (Jezik, 5/2015). U dva navrata reagirao je gospodin Tomislav Nürnberger.
U svom drugom reagiranju, misli gospodina Tomislava Nürnbergera moguće je podijeliti u dvije skupine. One koje treba raspraviti u časopisu Jezik, a pretežni dio treba uputiti trenutnom vodstvu koje vrijedno radi na reformi. Zato ću se osvrnuti samo na dio koji se odnosi na ovaj časopis.
U svojem tekstu preveo sam STEM s pomoću njemačke inačice MINT (matematika, informatika, prirodna znanost i tehnika), što je u duhu spoznaja stečenih tijekom školovanja i kasnijeg rada.
Naziv tehnologija smislio je pruski agronom i kameralista Johann Beckmann1777., gotovo stoljeće prije osnivanja MIT-a. Izvorno je tehnologija definirana kao sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Tijekom vremena, posebno pod utjecajem engleskog, sve je postalo tehnologija. Stoga je u članku „Nije sve tehnologija“ (Vjesnik ‒ Danica, 17. Prosinca 1993.) ukazano na suvremenu preopterećenost a time i neprozirnost naziva tehnologija. Primjerice, u jednoj emisiji HRT-a u prilogu je u trajanju od oko 6 minuta riječ tehnologija upotrijebljena u 32 značenja.
Slijedi zaključak. Vodstvo Reforme treba osigurati smisleni prijevod složene kratice STEM, a što će s predloženim predmetom Odabrana Poglavlja Computer Science neka također odluče. Jedino moraju voditi računa da je, barem za sada, u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski te da nijedan predmet ne može sadržavati engleski naziv.
Jezikoslovcima ostavljam da smisle nazive za predmete te zvanja i zanimanja onih koji se bave informacijama. Postoje samo tri i to međusobno sjedinjena osnovna pojma: informacija, energija i materija.
Time završavam raspravu s gospodinom Tomislavom Nürnbergerom.
Igor Čatić Strana 9 od 9
 
REFERENCIJE
 
1 Čatić, Igor: STEM I SSH. Jezik, God.62., Br.5, Zagreb, studeni 2015.
2 Nürnberger, Tomislav: STEM., Jezik, God. 63., Br.1, Zagreb, veljača 2016.
3 Čatić, Igor: MOŽE I INFORMATISTIKA. Jezik, God.63., Br. 2-3, Zagreb, svibanj 2016.
4 Nürnberger, Tomislav: U STEM-U TECHNOLOGY NIJE “INFORMATIKA“. Jezik, God.63. Br. 4-5, Zagreb, prosinac 2016.
5 Čatić, Igor: GDJE JE U STEM-U INFORMATIKA?. Jezik, God.63., Br. 4-5, Zagreb, Prosinac 2016.
 
UMJESTO ZAKLJUČKA
 
Time je profesor emeritus Čatić završio svoju argumentaciju, kojom je pokušao nametnuti (jezikoslovcima samo!?) da ( u akronimu STEM ) „ … valja prevesti technology kao informatika”, a Jezik naznačio kraj daljnjoj raspravi o STEM-u i pratećim pojmovima, jer prelazi domenu časopisa.
U odnosu akronima STEM i MINT nisam pisao, jer je samo Čatićeva „jednadžba” Technology=Informatika bila dovoljan razlog mojeg javljanja, odnosno mojih tekstova.
Naznaka da je ova prevažna tema STEM, a u njemu nerazdvojna područja Tehnologije, (Određenih Poglavlja) Matematike i Computer Science („Računalnih znanosti”, zar stvarno/sic!?) za Jezik završena očita je iz zadnje rečenice profesora emeritusa Čatića (u zadnjem tekstu gore Gdje je u STEM-u Informatika?) : „Time završavam raspravu s gospodinom Tomislavom Nürnbergerom.“, te objašnjava ne-objavljivanje teksta - STEM i MINT dva su akronima čiji se nazivi ne mogu međusobno prevoditi autora Dr. Sc. Zvonimira Radića (tekst se može naći na ovom portalu posvećenom tehnologiji, svakako NE “Informatici” ili još gorje “Informatistici”!).
Svaki doprinos ovoj važnoj temi je dobro došao i biti će, ako je moguće, objavljen ovdje: http://amac.hrvati-amac.com Cijenjeni komentar poslati na tehnologija-konzalting@hrvati/amac.com .
 

Tomislav Nürnberger, Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Neobično sam sretan da su kroz pero Marka Tucakova moje primjedbe ipak dospjele u uvodnik tjednika

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom nove rubrike „Gost uvodničar“ u „Hrvatskoj riječi“ br. 829 od 8. ožujka 2019. godine.
http://www.agrodan.rs/images/kcfinder/image/n5a(42).png
Marko Tucakov
 
Sa zaraznim osmijehom samog vrha hrvatske zajednice ovdje, uslikanim na naslovnici „Hrvatske riječi“ br. 829. od 8. ožujka 2019. godine sa tri kutije darova za škole i vrtiće u Tavankutu i okolici, okrećem tu stranicu i odmah me čeka nova i također radosna rubrika „Gost uvodničar“. Od prapovjesti „Hrvatske riječi“ čitamo uvodne riječi glavne urednice Jasminke Dulić (i povremeno Zvonka Sarića), a koje isključivo govore ono što misle monopolisti hrvatske misli ovdje, pozicionirani na sva ključna mjesta kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji (do nedavno Slaven Bačić i Tomislav Žigmanov, a od nedavno samo Tomislav Žigmanov).
 
Ali u ovom broju riječi „gosta uvodničara“ Marka Tucakova osobno mi ne skidaju osmijeh zadovoljstava sa naslovnice, jer on, između ostalog, o Dnevniku na hrvatskom jeziku na RTV2 kaže: Zainteresirani gledatelji imaju priliku šest dana u tjednu u 17.45 gledati pregled glavnih dnevnih vijesti, nekoliko vijesti iz hrvatske zajednice i vremensku prognozu. Nekima od nas, redovitih gledatelja, čini se da bi prvi „blok“ vijesti trebao biti kraći, jer ih imamo prilike gledati na ostalim televizijama svakog popodneva i večeri. Mnogima od nas se čini da bi drugi „blok“ trebao biti dulji i iscrpniji, jer televizijske vijesti i reportaže koje tematiziraju hrvatsku zajednicu i njezinu dinamiku nemamo prilike gledati gotovo nigdje drugdje. Uz dodatak da je vremenska prognoza u tom Dnevniku sasvim nepotrebna, ovo je upravo ono što sam napisao u nekoliko svojih otvorenih pisama unazad nekoliko godina i neobično sam sretan da su kroz pero Marka Tucakova moje primjedbe ipak dospjele u uvodnik tjednika „Hrvatska riječ“!!! U nadi da su na sjeveru Bačke počeli ipak puhati neki svježiji vjetrovi očekujem da bar ovo oko Dnevnika na hrvatskom jeziku na RTV2 ne ostane mrtvo slovo na papiru.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Podjela Hrvatske na tri, pet ili šest izbornih jedinica

 
 
Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice. Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4 % je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika. Minimalni broj od 15 ili 20 zastupnika izborne jedinice ne bi smio ući u Ustav.
https://www.deutschland.de/sites/default/files/styles/crop_page/public/media/image/europe-parliament-election-2019-european-union.jpg?h=a5546995&itok=B03MP4Ja
Danas imamo u Hrvatskoj 428 općina, a od toga prema konačnim rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u  220 općina ima manje od 2500, a 276 manje od 3000 stanovnika. Imamo 128 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što  ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne i državne službe.
 
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, "prema utvrđenim smjernicama i načelima", predložiti "funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske". Pod "funkcionalnom decentralizacijom" podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od osam godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, provedeni su izbori za lokalne jedinice samouprave 2013. godine, izbori za EU parlament 2013. i 2014. godine te redovni i prijevremeni izbori za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine i lokalni izbori 21. svibnja 2017. godine, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
 
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila  Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje:  Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema novoj podjeli iznosi: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak  omogućava optimalnu podjelu Hrvatske na tri i šest izbornih jedinica s podjednakim brojem stanovnika i birača. Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije.
 
TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 izborne jedinice koje bi davale u Hrvatski sabor po 30 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 %, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 48 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 103 zastupnika = (3x30 razmjerno + 8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore). Sukladno zahtjevima referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore tri tisuće pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 1,5% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.
 
PODJELA HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE = IZBORNE JEDINICE I NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA
 
Županije
S
B
p
R
V
Dubrovačko-neretvanska
121 381
107 733
88,76
-
1
Splitsko-dalmatinska
449 610
404 843
90,04
-
4
Šibensko-kninska
101 436
99 493
98,08
-
1
1. izborna jedinica
672 427
612 069
91,02
10
6
Istarska
208229
187 471
90,03
-
2
Ličko-senjska
45 943
44 695
97,28
-
1
Primorsko-goranska
286 677
265 631
92,66
-
3
Zadarska
168 672
162 028
96,06
-
2
2. izborna jedinica
709 521
659 825
93,00
10
8
I. izborna jedinica
1 381 948
1 271 894
92,04
20
14
Grad Zagreb
802 762
692 141
86,22
12
8
3. izborna jedinica
802 762
692 141
86,22
12
8
Karlovačka
118 263
111 073
93,92
-
1
Krapinsko-zagorska
126 334
109 713
86,84
-
1
Zagrebačka
311 416
272 155
87,39
-
3
4. izborna jedinica
556 013
492 941
88,66
8
5
II. izborna jedinica
1 358 775
1 185 082
87,22
20
13
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 895
90,05
-
1
Koprivničko-križevačka
109 137
94 444
86,54
-
1
Međimurska
110 999
96 041
86,52
-
1
Sisačko-moslavačka
152 546
146 400
95,97
-
2
Varaždinska
168 560
146 766
87,07
-
2
Virovitičko-podravska
77 086
71 520
92,78
-
1
5. izborna jedinica
728 150
654 066
89,83
10
8
Brodsko-posavska
143 827
136 481
94,89
-
1
Osječko-baranjska
283 035
253 813
89,68
-
3
Požeško-slavonska
69 583
65 886
94,69
-
1
Vukovarsko-srijemska
159 213
152 334
95,69
-
2
6. izborna jedinica
655 658
608 514
92,81
10
7
III. izborna jed.
1 383 808
1 262 580
91,24
20
15
Republika Hrvatska
4 124 531
3 719 556
90,18
60
42
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku;
R= broj zastupnika koje bismo birali razmjerno i
V= broj zastupnika koje bismo birali većinski.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA PREMA POPISU 2011. I PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTKU SREDINOM: 2015. i 2017. GODNE.
 
GODINA
2011.
2015.
2017.
ΔS
S1.
686 741
679 750
672 427
14 314
S2.
725 194
717 636
709 521
15 673
SI.
1 411 935
1 397 386
1 381 948
29 987
S3.
790 017
799 565
802 762
-12 745
S4.
579 397
567 251
556 013
23 384
SII.
1 369 414
1 366 816
1 358 775
10 639
S5.
782 378
751 460
728 150
54 228
S6.
721 162
687 942
655 658
65 504
SIII.
1 503 540
1 408 015
1 383 808
119 732
S
4 284 889
4 203 604
4 124 531
160 358
S.V.3
1 428 296
1 401 201
1 374 844
53 452
p3min..
-4,12
-2,45
-1,17
-
p3max..
5,27
0,49
0.65
-
S.V.6
714 148
700 601
687 422
26 726
p6min.
-18,87
-19,03
-19,12
-
p6max.
12,86
14,13
16,78
-
 
Oznake:
S = broj stanovnika Republike Hrvatske,
SI., SII. i  SIII. = broj stanovnika izbornih jedinica kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice i
S1., S2. S3., S4., S5. i S6. = broj stanovnika izbornih jedinica kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica,
ΔS = S11 - S17 = promjena broja stanovnika i ostalih karakterističnih veličina izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku,
S.V.3 = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice,
p3min. = Smin. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice,
p3max.. = Smax. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod tri izborne jedinice, 
S.V.6 = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica,
p6min.. = Smin. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica i
p6max.. = Smax. / S.V. x 100 % = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kod šest izbornih jedinica.
 
Odstupanje broja stanovnika kod tri izborne jedinice od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica kreće se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine od -1,17 % za II. izbornu jedinicu do 0,65 % kod III., a broj birača kreće se od - 4,42 % u II. izbornoj jedinici do 2,58 % u I. izbornoj jedinici. Dakle, odstupanje broja stanovnika i broja birača ne prelazi iznos od ± 2,6 %. Maksimalno odstupanje broja stanovnika od popisa 2011. do sredine 2017. godine je od -4,12% do 5,27%. Broj stanovnika se smanjio: u I. izbornoj jedinici za 29.987, II. za 10 639 i III. za 119 732 stanovnika odnosno 74,67 % od 160 358 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska od popisa 2011. do sredine 2017. godine.
 
Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica prvoj izbornoj jedinici se prema procjeni Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika smanjio od popisa stanovništva 2011. do sredine 2017. godine za 14.113, drugoj za 15.673, četvrtoj za 23.384, petoj za 54.228 i šestoj za 65.504 odnosno 40,85% od gubitka stanovnika Hrvatske, a trećoj Gradu Zagrebu se povećao za 12 745 stanovnika.  Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica odstupanja prelaze preporučene vrijednosti Venecijanske komisije od 10%. Ako bismo gradske četvrti Brezovica i Sesvete izdvojili iz Grada Zagreba i pripojili 4. izbornoj jedinici dobili bismo šest izbornih jedinica s odstupanjima broja stanovnika manjim od ± 5% od 2011. do 2017.  godine. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2017. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Broj birača izbornih jedinica od 2001. do 2017. godine grubo odstupa od kretanja broja birača pa bi bilo bolje broj zastupnika određivati razmjerno broju stanovnika izborne jedinice.
 
Od 2001. godine najveće promjene broja stanovnika imale su šesta izborna jedinica kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica i III. kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice. Šesta izborna jedinica je u sastavu III. kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice. Kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice III. izborna jedinica je od popisa 2001. do popisa 2011. godine prosječno godišnje gubila 13 044, a od popisa 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni DZS-u prosječno gubi 17 732 stanovnika. Od sredine 2014. do sredine 2017. godine prosječni godišnji gubitak III. izborne jedinice se povećao na 27 719 stanovnika. III. izborna jedinica je od popisa 2001. do sredine 2017. godine izgubila 236 841 stanovnika odnosno 75,69% od 312 929 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska. Slavonske županije su izgubile 158 515 odnosno 50,65% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.
 
PODJELA HRVATSKE NA PET STATISTIČKIH REGIJA = IZBORNIH JEDINICA
 
Županije
S
B
p %
R
V
Dubrovačko-neretvanska
121 381
107 733
88,76
-
1
Šibensko-kninska
101 436
99 493
98,08
-
1
Splitsko-dalmatinska
449 610
404 843
90,04
-
4
Zadarska
168 672
162 028
96,06
-
2
1. izborna jedinica
841 099
774 097
92,03
12
8
Istarska
208 229
187 471
90,03
-
2
Ličko-senjska
45 943
44 695
97,28
-
1
Primorsko-goranska
286 677
265 631
92,66
-
3
Karlovačka
118 263
111 073
93,92
-
1
Sisačko-moslavačka
152 546
146 400
95,97
-
2
2. izborna jedinica
811 658
755 270
93,05
12
9
I.
1 652 757
1 5 29 367
92,53
24
17
Grad Zagreb
802 762
692 141
86,22
12
8
3. izborna jedinica = II.
802 762
692 141
86,22
12
8
Koprivničko-križevačka
109 137
94 444
86,54
-
1
Krapinsko-zagorska
126 334
109 713
86,84
-
1
Međimurska
110 999
96 041
86,52
-
1
Varaždinska
168 560
146 766
87,07
-
2
Zagrebačka
311 416
272 155
87,39
-
3
4. izborna jedinica
826 446
719 119
87,01
12
8
Bjelovarsko-bilogorska
109 822
98 895
90,05
-
1
Virovitičko-podravska
77 086
71 520
92,78
-
1
Brodsko-posavska
143 827
136 481
94,89
-
1
Osječko-baranjska
283 035
253 813
89,68
-
3
Požeško-slavonska
69 583
65 886
94,69
-
1
Vukovarsko-srijemska
159 213
152 334
95,69
-
2
5. izborna jedinica
842 566
778 929
92,45
12
9
III.
1 669 012
1 498 048
89,76
24
17
Republika Hrvatska
4 124 531
3 719 556
90,18
60
42
 
Oznake:
S = broj stanovnika procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine,
R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama s većinskim sustavom izbora kod mješovitog izbornog sustava i
 
Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi Z = 111 = 42 većinski + 60 razmjerno u 6 nacionalnih manjina + 3 dijaspora.  I., II. i III. bile bi statističke regije.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA PREMA POPISU 2011. I PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTKU SREDINOM: 2015. i 2017. GODNE.
 
GODINA
2011.
2015.
2017.
ΔS
S1.
856 758
849 918
841 099
15 659
S2.
856 515
829 600
811 658
44 857
I.
1 713 273
1 679 518
1 652 757
60 516
II. = S3.
790 017
799 565
802 762
-12 745
S4.
855 837
842 223
826 446
29 391
S5.
925 762
882 298
842 566
83 196
III.
1 781 599
1 724 521
1 669 012
112 587
S
4 284 889
4 203 604
4 124 531
160 358
S.V.
856 977,8
840 720,8
824 906,2
32 071,6
pmin.
-7,81
-4,90
-2,68
-
pmax.
8,03
4,95
2,14
-
 
Oznake:
S = broj stanovnika Republike Hrvatske,
S1, S2, S3,  S4, iS5 = broj stanovnika izbornih jedinica,
ΔS = S11 - S17 = promjena broja stanovnika, broja zastupnika i ostalih karakterističnih veličina izbornih jedinica od 2011. do sredine 2017. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,
S.V. = srednja vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica,
pmin. = Smin. / S.V. x 100% = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s minimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica i
pmax. = Smax. / S.V. x 100% = odstupanje broja stanovnika izborne jedinice s maksimalnim brojem stanovnika od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica.
 
Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru bio bi  Z = 5x20 razmjerno + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore = 111. I., II. i III. bile bi statističke regije. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -2,68 kod 3. do 2,14 posto kod 5. izborne jedinice. Broj birača odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od - 6,96 kod 3. do 4,71 posto kod 5. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika prevelik. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod razmjernog izbornog sustava svaka izborna jedinica imala bi 20 zastupnika. Broj stanovnika izbornih jedinica osim Grada Zagreba pada od 2001. godine, a naročito brzo od popisa stanovništva 2011. godine, a prema procjeni DZS-u od sredine 2014. godine. Najveći pad ima peta izborna jedinica sastavljena od slavonskih županija i Bjelovarsko-bilogorske. Slavonske županije su prema popisu iz 2001. godine imale oko petinu stanovnika Republike Hrvatske, a prema procjeni DZS-u 2017. godine imaju oko šestinu. Peta izborna jedinica je od popisa 2001. do popisa stanovništva 2011. godine prosječno godišnje gubila 11 658 stanovnika, a od popisa 2011. do 2017. godine prosječno godišnje gubi 13 866 stanovnika. Od sredine 2014. do sredine 2017. godine prosječno gubi godišnje 18.639 stanovnika. Ukupno je od 2001. do sredine 2017. godine izgubila 181.777 stanovnika odnosno 58,09% od 312 929 stanovnika koliko je izgubila Hrvatska. Treća i peta izborna jedinica prelaze  2001. godine preporučenu  vrijednost  odstupanja od 10 % Venecijanske komisije. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogu biti statistička regija, Grad Zagreb druga i četvrta i peta zajedno treća statistička regija.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Nedjelja, 26/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1237 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević