Get Adobe Flash player
Hini je trebalo četiri dana…

Hini je trebalo četiri dana…

Thompson je godinama zabranjen u Hrvatskoj, a zašto ga sada...

"Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

Novi montirani proces zagrebačkom nadbiskupu u emisiji HRT-a Peti...

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

Tko li je Plenkovića nagovorio da se onako dere u...

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

Istarskom Hrvatu Uljanik je puno više od...

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

Primitivci i mrzitelji svega što je hrvatsko iz petnih žila skaču u...

  • Hini je trebalo četiri dana…

    Hini je trebalo četiri dana…

    srijeda, 22. svibnja 2019. 15:39
  • "Peti dan" na tragu velikosrpskih laži

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:09
  • Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    Izađite na izbore i dajte glas poštenima!

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:13
  • Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    Uljanik u stečaju, a IDS-ovci feštaju

    utorak, 21. svibnja 2019. 18:05
  • Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    Dalija Orešković na tragu Neše i Kreše

    utorak, 21. svibnja 2019. 17:57

Plenkovićeva Vlada nastavila gušiti neposrednu demokraciju Kuščevićevim "festivalom demokracije"

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Analiza dokazuje da je zahtjev Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za zabranu predizbornog koaliranja opravdan kako ne bi marginalne stranke poput HNS-a zajedno s Pupovcem i Radinom vladale Hrvatskom.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/euizboriradio.jpg.512x288_q85_crop_upscale.jpg
HRT i dalje ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380 649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2012. godine (vidi I. tablicu) dokazuje grubu manipulaciju Registrom birača koju su bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima proveli uz pomoć Ustavnog suda kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije hrvatskog društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Suodgovorna je za suspenziju neposredne demokracije.
 
Predsjednik Komisije HBK "Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe 2018. dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
Vlada Andreja Plenkovića nije  poslušala mudre savjete nadbiskupa Đure Hranića nego je nastavila vrijeđati zajedno s koalicijskim partnerima uglavnom birače HDZ-a. Vlada Andreja Plenkovića je nastavila gušiti neposrednu demokraciju "festivalom demokracije" kako je ministar Lovro Kuščević nazvao provjeru potpisa potpore građanskim inicijativama za referendumska izjašnjavanja i manipulacijom Registrom birača sprječavanjem provedbe Zakona o prebivalištu.
 
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji "Dogmatica" na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i izjavom za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269 516 birača te procjenama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka  Akrapa da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,3 i 3,4 milijuna birača Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je skupila više od 10 % potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.  Premda je bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić postavio zastupničko pitanje sadašnjem ministru o broju državljana s prebivalištem u Hrvatskoj i tom prigodom je naveo da više od 150 tisuća birača nema prebivalište u Hrvatskoj koji se nalaze u Registru birača, ipak je 105 zastupnika Hrvatskog sabora izglasalo 15. veljače 2019. godine da građanske inicijative: "Narod odlučuje" i "Ne istambulskoj konvenciji" nisu skupile dovoljno valjanih potpisa za održavanje referenduma.  Za sve  izjave bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića znali su članovi Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, savjetnici predsjednice Republike i svi saborski zastupnici, a ipak su izglasali da nas "hulja = neiživljenih pedera" nema dovoljno s valjanim potpisom za održavanje referenduma za promjenu izbornih pravila. Bilo nas je dovoljno 2014. i 2018. godine, a to ćemo dokazati masovnim izlaskom na izbore za Europski parlament i glasovanjem. 
 
Izborne liste antireferendumske koalicije čiji su zastupnici spriječili  referendumsko izjašnjavanje su: HDZ, SDP, Start, Milan Bandić 365, SDSS, Amsterdamska koalicija i HNS. Prosvjedom zatražimo referendum i neopozivu ostavku Vlade Andreja Plekovića zbog suspenzije provedbe Zakona o prebivalištu. Ne dopuštajmo da nas Plenkovićev koalicijski partner Milorad Pupovac naziva huljama i neiživljenim pederima te da nam uzurpatori iz HNS-a prijete kaznenom prijavom. Kako profesora matematike Arsena Bauka i njegovu stranku nije nimalo sram  rugati se nama "huljama", a krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine udruženim zločinačkim poduhvatom zajedno s Ustavnom sudom spriječili su referendumsko izjašnjavanje? Od profesora Arsena Bauka smo zatražili ispravu, koju je navodno potpisao s tabličnim prikazima broja birača po općinama, gradovima i županijama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Nismo dobili odgovor. Savjetnik predsjednice Republike za demografiju tvrdi da se stvarni broj birača s prebivalištem kreće između 3,3 i 3,4 milijuna birača, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović šuti. Šute akademici, sindikalni čelnici i većina profesora na pravnim fakultetima, a na Fakultetu političkih znanosti pišu izvorne znanstvene radove o utjecaju nejednakosti biračkih glasova po izbornim jedinicama na rezultate izbora umjesto da ukažu na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj na svim izborima i referendumima održanim od 3. siječnja 2000. do 2017. godine.
 
Zbog osnovane sumnje na grubu manipulaciju registrom i popisima birača od 2012. godinu, na temelju provedene analize kretanja broja birača i izjava bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića, podnio sam kaznenu prijavu USKOK-u 7. prosinca 2018. godine protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plekovića te sudaca Ustavnog suda. Republika Hrvatska nije mogla imati 2014. godine više od 3,5 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Dakle građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Ovo je nepobitni dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomažu USUD i DORH.
 
Članak 1. Ustava
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 
 
Zahtjevi građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom":
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2012. DO 2018. GODINE
 
Datum
B
ΔB
Δt
ΔB/ Δt
22.01. 2012.       RP
4.092.137
-
-
-
14.04. 2013.         E
3.742.383
-349.754
448
-284.955
19.05. 2013.         L
3.767.170
24.787
35
258.493
01.12. 2013.      RB
3.777.518
10.348
196
19.270
25.05. 2014.        E
3.760.783
-16.735
175
-34.904
28.12. 2014.        P
3.773.687
12.904
217
21.704
11.01. 2015.        P
3.788.039
14.352
14
374.177
08.11. 2015.        S
3.759.844
-28.195
301
-34.189
11.09. 2016.        S
3.742.546
-17.298
308
-20.409
21.05. 2017.        L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
20.11. 2013.     RG
4.080.386
-
-
-
21. 09. 2014.    RG
4.042.522
37.864
305
45.312
30. 05. 2015.    RG
3.817.092
-225.430
251
327.816
13. 05. 2018.    RG
3.747.409
-69.683
1.079
23.572
 
Oznake u tablici:
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB  = Bi+1 - B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i 
ΔB  / Δt = prosječna godišnja promjena broja birača. Predznak + odgovara prirastu, a - padu broja birača na godinu dana. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori, 
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor i
RG = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema rješenjima Ministarstva uprave za potreban broj potpisa referendumskim inicijativama za održavanje referenduma na dan početka skupljanja potpisa u 00 sati.
 
II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA, MALOLJETNIKA I PUNOLJETNIKA OD 2001. DO 2018. GODINE
 
Godina
S
M
P
ΔS
ΔP
p
2001. 
4 437 460
931 927
3 505 533
0
0
79,00
2011. 
4 284 889
797 855
3 487 034
152 571
18 499
81,38
2012.
4 267 558
789 387
3 478 171
169 902
27 363
81,50
2013.  
4 255 689
781 236
3 474 453
181 771
31 080
81,64
2014.  
4 238 389
769 942
3 468 447
199 071
37 086
81,83
2015. 
4 203 604
754 450
3 449 154
233 856
56 379
82,05
2016.  
4 174 349
738 924
3 435 425
263 111
70 108
82,30
2017.  
4 124 531
728 552
3 395 979
312 929
109 554
82,34
2018.
4 089 400
721 598
3 367 802
348 060
137 731
82,35
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredine godina od 2012. do 2018.;
M = broj maloljetnih stanovnika;
P = broj punoljetnih stanovnika;
p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima,
ΔS = S1 - Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine;
p1 = ΔS17 / S1 x 100 % = 312.929 / 4.437.460 x 100 = 7,05 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja stanovnika prema popisu 2001. godine;
p2 = ΔM17 / M1 x 100 % = 203.375 / 931.927 x 100 = 21,82 % = smanjenje broja maloljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postocima od broja maloljetnih stanovnika popisanih 2001. godine i
p3 = ΔP17 / P1 x 100 % = 109.554 / 3.505.533 x 100 = 3,13 % = smanjenje broja punoljetnih osoba prema procjeni DZS-u sredinom 2017. godine izraženo u postotcima od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Procjena za 2018. godinu izračunata je na temelju privremenih podataka DZS-u za sredinu 2018. godinu i procjene kretanja za sredinu 2017. godine.
 
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala  4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika (vidi I. i II. tablicu), a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075.
Kako se prema evidenciji broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju za Referendum o referendumu koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja matematičar Arsen Bauk, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi (ako postoji) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327-816 birača umre i/ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4.203.604 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.449.154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367.438 birača više od punoljetnih stanovnika.
Prema podacima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao za 1330 dana na 3.747.409 birača za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i/ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.
 
Mr. sc. Edo Zenzerović,dipl. ing. elektr.
 
Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Uočavanje boje prvog polja na grbu hrvatske zastave, isto je kao i brojenje zvjezdica na američkoj zastavi dok se vije

 
 
Za koga glasati na predstojećim izborima za Europski Parlament? Odgovor na to pitanje treba tražiti u pitanjima tko će od njih u EP-u tražiti raspravu o Jasenovcu i zašto se aktualizira „problem“ boje prvog hrvatskog polja na grbu hrvatske zastave? Baš u tome treba tražiti ključ izdaje, veleizdaje, mita i korupcije.
Već sam na ovom portalu pisao kako je uočavanje boje prvog polja na grbu hrvatske zastave, isto što i brojenje zvjezdica na američkoj zastavi dok se ona vije. Isticanje važnosti boje prvog polja na grbu hrvatske zastave, imalo bi smisla, samo ako bi postojao sličan simbol neke druge države ili neke organizacije. A toga nema. Prije bi se moglo naći nešto slično američkoj zastavi nego hrvatskoj. Pa umjesto traženja da se u Europskom Parlamentu raspravlja o Jasenovcu, u Hrvatskoj, opet „ustaška zastava“. Kao aditiv igranom filmu o Jasenovcu. Ali, tu je Rezolucija Vijeća Europe 1481 (osuda svih totalitarizama).
 
S lakoćom se može dokazati da će srpski igrani film o Jasenovcu biti kazneno djelo. S lakoćom se može dokazati da je Jasenovac ratnohuškačka propaganda koja se Europe, itekako tiče. A umjesto da se u Europskom Parlamentu traži rasprava o tom ratnom huškanju, Rezolucija Vijeća Europe 1481 (osuda svih totalitarizama) to huškanje (Jasenovac) koristi kao sredstvo osude svih totalitarizama - „ustaške zastave“ (prvo bijelo polje). A negiranje srpskog genocida u Srebrenici? Valjda bi se i o tome moralo raspravljati u Europskom Parlamentu. Negiranje srpskog genocida u Srebrenici i snimanje srpskog igranog filma o Jasenovcu!!!? A kako je danas biti Srbin u Hrvatskoj? Prije 27 godina, srpski pilot baca „krmaču“ na Slavonski Brod. I ubija šestero djece. Vjerojatno taj Srbin danas prima hrvatsku mirovinu, dolazi na Brijune u društvo Rade Šerbedžije i Dejana Jovića.
 

Jure Vukić, Tribanj

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EP

 
 
Za sudjelovanje na izborima za Europski parlament stranke bi morale skupiti najmanje šest tisuća pravovaljanih potpisa potpore birača ili uplatiti polog od šesto tisuća kuna. Polog bi se vratio ukoliko bi stranke na izborima dobile više od 1 posto glasova birača. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.
https://i2.wp.com/jmm.nu/wp-content/uploads/2018/12/eu-valet-2019_sverigedemokraterna_europaparlamentsvalet-2019.jpg?fit=800%2C450&ssl=1
Prije uvođenja preferencijskog glasovanja pisci Prijedloga zakona morali su 2010. godine provesti temeljitu analizu provedenih izbora s razmjernim izbornim sustavom u Gradu Zagrebu za lokalne izbore i za izborne jedinice na koje su podijeljeni Grad Zagreb i Zagrebačka županija (vidi tablični prikaz) kod izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru.
 
ANALIZA RASPODJELE DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA NA LOKALNIM IZBORIMA U GRADU ZAGREBU I IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1992. DO 2009. GODINE
 
Izborna jedinica
N
> 1%
> 3 %
> 4 %
> 5 %
K1
K2
N1
HS              1992.
17
12
7
7
5
1 020
340
8
L                 1993.
10
8
4
3
3
300
200
5
ZD              1995.
14
9
7
5
5
1120
280
6
L                 1997.
21
12
7
7
4
798
420
9
I.                 2000.
31
7
4
4
3
434
620
14
II.
23
9
4
4
3
322
460
10
VI.
27
8
4
4
4
378
540
12
VII.
27
9
4
4
4
378
540
12
L                 2001.
29
12
7
5
4
1 479
580
11
I.                 2003.
40
11
7
6
4
560
800
18
II.
36
10
7
7
5
504
720
16
VI.
30
9
6
5
5
420
600
13
VII.
33
8
7
6
5
462
660
15
L                 2005.
24
10
6
6
6
1 224
480
11
I.                 2007.
27
8
5
5
3
378
540
12
II.
24
6
5
5
3
336
480
11
VI.
23
9
6
5
4
322
460
10
VII.
24
8
6
5
4
336
480
11
L                 2009.
28
14
7
5
5
1 428
560
13
 
Oznake:
N = broj izbornih lista,
N1 = broj stranica formata A8 potrebnih za tiskanje imena lista i imena i prezimena kod 20   kandidata na listama.
HS = Hrvatski sabor,
ZD = Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora,
L = lokalni izbori u Gradu Zagrebu,
> = broj lista s više od naznačenog postotka dobivenih glasova od ukupno važećih glasova birača,
K1 = broj kandidata na izborima i
K2 = broj kandidata na izborima za Hrvatski sabor u Zagrebu kao izbornoj jedinici za 20 zastupnika.
 
Grad Zagreb i Zagrebačka županija su od 2000. godine podijeljeni na I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu kod izbora za zastupnike Hrvatskog sabora. U Hrvatski sabor 2. kolovoza 1992. godine birali smo 60 zastupnika većinski s relativnom većinom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 % i 13 zastupnika srpske nacionalne zajednice s državnih lista te 4 zastupnika nacionalnih manjina većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom. Dr. Vilim Herman je izabran kao zastupnik židovske nacionalne manjine s državne liste. Ukupno je 1992. godine u Hrvatski sabor izabrano 138 zastupnika. Za skupštinu Grada Zagreba 1993. godine izabrali smo 30 zastupnika većinski s relativnom većinom i 30 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 5 %. Za županijske skupštine birali smo 20 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 20 razmjernim s izbornim pragom od 5 %. Na izborima za zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1995. godine izabrali smo 28 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 80 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 3 % kod samostalnog nastupa stranaka, 5 % kod koalicije 2 stranaka i 8 % kod koalicija s 3 ili više stranaka, 3 zastupnika srpske nacionalne zajednice i 4 zastupnika ostalih nacionalnih manjina te 12 zastupnika dijaspore. Zastupnički dom imao je ukupno 127 zastupnika. Na lokalnim izborima 1997. godine birali smo u Gradu Zagrebu 12 zastupnika većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom i 38 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 5 %. Od 3. siječnja 2000. godine birali smo u Hrvatski sabor 140 zastupnika u 10 općih izbornih jedinica po 14 zastupnika s izbornim pragom od 5 % i pet zastupnika nacionalnih manjina 2000. godine, a od 2003. godine 3 zastupnika srpske nacionalne zajednice i pet ostalih nacionalnih manjina te promjenljivi broj zastupnika dijaspore. Preferencijskim glasovima birali smo zastupnike u Hrvatskom saboru 2015. i 2016. godine s pragom za napredovanje na listi za kandidate od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova liste. U Gradu Zagrebu na svim održanim izborima maksimalno je 8 lista osvojilo više od 4 % glasova,a više od 2 000 glasova 15 lista.
 
Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati 26. svibnja. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 7 posto i unijeti u Zakon samostalan nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine je dobio 6,88 posto, a nedostajalo mu je samo 204 glasova za dobivanje zastupničkog mjesta. Za 11 ili 12 zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava optimalan izborni prag je 7 %, a za 14 zastupnika 6% i 20 zastupnika 4%. Na prvim izborima za Europski parlament održanim 2013. godine sudjelovalo je 28 izbornih lista s 336 kandidata, a na drugim izborima održanim 2014. godine 25 lista s 275 kandidata. Zbirne izborne liste tiskane su 2013. godine na formatu A2 i 2014. godine na 8 stranica formata A4. Na svim izborima prema važećem izbornom zakonodavstvu i odluci Ustavnog suda mogu sudjelovati sve registrirane stranke. Stranku mogu osnovati sto punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Za treće izbore prijavilo se 33 lista s 396 kandidata. Imena i prezimena s nazivima lista tiskati će se na 12 stranica formata A4 ili na 3 lista A3 formata. Analizom održanih izbora za Europski parlament više od pet tisuća glasova, koliko potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima moraju skupiti nezavisne liste, bilo je 2013. godine 16 lista i 2014. godine 8 lista. Kako bismo izbjegli praktične probleme sa zbirnom izbornom listom sve stranke i nezavisne liste kandidata bi za sudjelovanje na izborima trebale skupiti najmanje šest tisuća potpisa potpore birača ili uplatiti novčani polog od šesto tisuća kuna u Državni proračun. Ukoliko bi stranke ili nezavisne liste kandidata dobile više od 1 posto glasova birača polog bi im se vratio, a strankama koje su skupile potpise potpore birača za sudjelovanje na izborima nagradile bi se sa šesto tisuća kuna iz Državnog proračuna. Kako će u medijima 396 kandidata za zastupnike u Europskom ostvariti ravnopravni tretman? Na te probleme upozoravam sve stranke, novinare Hrvatske radiotelevizije, Ministarstvo uprave, Državno izborno povjerenstvo od rujna 2013. godine. Od rujna 2014. godine predlažem da se redoslijed kandidata odredi preferencijskim glasovanjem na unutarstranačkim izborima tri do šest mjeseci prije izbora ili da se izbori s razmjernim izbornim sustavom i preferencijskim glasovanjem provedu u dva kruga na način prikazan u nastavku članka.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 5 i 6 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 4. studenog 2014. godine pod naslovom "Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto".
 
Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno sto potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima kod izbora zastupnika u Hrvatski sabor, a za Europski parlament petsto, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 10 do 14 kandidata iznosio bi 4 %, od 15 do 19 kandidata 3 %,  od 20 do 29 kandidata 2 % i od 30 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 59 kandidata 1 % i od 60 do 80 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima birači. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli
z = g/G x Z
gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova ( važećih i nevažećih ) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se D'Hondtovom metodom. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4% i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2% dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na prvim izborima za Europski parlament 2013. godine glasovalo je G = 780 980 birača. Koalicija HDZ... dobila je g1 = 243 654 glasova, SDP... g2 = 237 778 i Hrvatski laburisti g3 =42 750. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu: z1 = g1 / G x Z =243 654 / 780 980 x 12 = 3,74, a zaokruženo na cijeli broj iznosi 4 zastupnička mjesta, z2 = g2 / G x Z = 237 778 / 780 980 x 12 = 3,65 odnosno zaokruženo iznosi  4 zastupnička mjesta, z3 = g3 / G x Z  = 42 750 / 780 980 x 12 = 0,66 odnosno zaokruženo jedno zastupničko mjesto. U drugom krugu bi se te stranke bile borile za preostala 3 zastupnička mjesta, a birači bi preferencijskim glasovima odredili redoslijed na listama za samo 36 kandidata, a toliko imena i prezimena kandidata moglo bi se smjestiti na jednom listiću A5 formata.
 
Na drugim izborima za Europski parlament 2014. godine glasovalo je G = 950 980 birača. Koalicija HDZ... dobila je   g1 = 381 844 glasova, SDP... g2 =275 904, Orah g3 = 86 806 i Savez za Hrvatsku g4 = 63 437 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = g1 / G x Z = 381 844 / 950 980 x 11 = 4,42 , a zaokruženo na cijeli broj iznosi 4 zastupnička mjesta,
z2 = g2 / G x Z = 275 904 / 950 980 x 11 = 3,19 odnosno zaokruženo iznosi  3 zastupnička mjesta,
z3 = g3 / G x Z  = 86 806 / 950 980 x 11 = 1,00 odnosno zaokruženo jedno zastupničko mjesto i
z4 = 63 437 / 950 980 x 11 = 0,73 odnosno zaokruženo jedno zastupničko mjesto.
U drugom krugu bi se te stranke bile borile za preostala 2 zastupnička mjesta, a birači bi preferencijskim glasovima odredili redoslijed na listama za samo 44 kandidata, a toliko imena i prezimena kandidata moglo bi se smjestiti na jednom listiću A5 formata.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr. 

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Zašto birači HDZ-a, članovi i simpatizeri, ne će u nedjelju dati svoj glas Plenkovićevom HDZ-u?

Nedjelja, 26/05/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1194 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević