Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Zbog dovođenja srpskih birača na obrovačko područje!

 
 
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnjiBranislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrjede slobode odlučivanja birača.
https://www.radiodunav.com/wp-content/uploads/2017/10/Branislav-Svonja-5.jpg
Branislav Švonja
 
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka mjesta.

U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati.
Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad švonja nije bio osuđivan. Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i "nadnica" za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.
Svoje su sumnje potkrijepili navodima iz RTL -ove emisije u kojoj je organizator više puta decidirano naveo tko je naručio i trebao platiti oko 10 tisuća kuna za autobus pristigao na izbore iz Novog Sada, kako bi putnici glasali za lokalnu listu SDSS-a Stanka Mijića, kojoj su pristupile i pristaše DPS-a Branislava Švonje.
Nedugo nakon toga istragu je u suradnji s državnim odvjetništvom pokrenula i policija, koja je nakon provedenih izvida za podmićivanje birača osumnjičila Švonju. Kao jedan od dokaza da je počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom navodi se, među ostalim, i e-mail Dragana Prtine sa privitkom popisa putnika autobusa, te listićem o naputcima kako glasati na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017.
Predsjednički kandidat Vlaho Orepić, zastupnik Nove politike, je ovog mjeseca na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250.000 stanovnika s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.
Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i  da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.
Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta.
 
Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama i izjavama bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića dobio sam odgovor od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda, premda je bivši ministar uprave u Vladi kandidata za predsjednika Republike Zorana Milanovića priznao usmeno i pismeno da je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
 
Imaju li podmićeni birači prebivalište u Hrvatskoj? Kao dokaz osnovanoj sumnji za počinjenje  kaznenog dijela gušenja neposredne demokracije izvršio sam priloženu analizu raspodjele registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor  8. studenog 2015. godine.
 
RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE
 
ŽUP
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
ZG
1.857
95
17
102
358
1.250
3.679
KZ
121
11
4
13
47
313
509
SM
13.266
71
44
336
876
982
15.575
KA
10.119
8
6
18
86
719
10.956
VA
277
20
9
13
390
362
1.071
KK
1.020
49
3
13
451
274
1.810
BB
3.964
491
22
2.890
427
505
8.299
PG
7.860
231
1.719
142
1.033
3.397
14.382
LS
3.904
11
3
8
45
151
4.122
VP
3.354
109
6
69
37
220
3.795
PS
3.603
93
288
330
63
162
4.539
BP
2.450
28
12
53
793
264
3.600
ZD
11.119
72
45
46
118
1.006
12.406
OB
15.418
5.798
14
933
2.194
1.045
25.402
ŠK
9.859
26
12
34
76
373
10.380
VS
21.412
1.140
3
758
1.212
1.327
25.852
SD
2.823
128
47
97
201
1.450
4.746
IS
3.871
238
7.906
102
687
4.054
16.858
DN
1.211
35
17
24
62
826
2.175
ME
144
26
5
12
2.400
397
2.984
GZ
11.980
423
127
459
2.532
7.240
22.761
RH
129.632
9.103
10.309
6.452
14.088
26.317
195.901
 
RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE PREMA IZVJEŠĆU DIP-a
 
ŽUP
B1
B0
B7
B
ΔB10
ZG
272.880
269.545
3.679
273.224
3.335
KZ
109.685
109.270
509
109.779
415
SM
150.572
135.119
15.575
150.694
15.453
KA
114.212
103.367
10.956
114.323
10.845
VA
146.427
145.485
1.071
146.556
942
KK
95.036
93.339
1.810
95.149
1.697
BB
100.702
92.485
8.299
100.784
8.217
PG
267.471
253.348
14.382
267.730
14.123
LS
45.992
41.967
4.122
46.089
4.025
VP
72.438
69.110
3.795
72.905
3.328
PS
67.129
62.649
4.539
67.188
4.480
BP
139.383
135.820
3.600
139.420
3.563
ZD
163.831
151.668
12.406
164.074
12.163
OB
259.663
234.063
25.402
259.465
25.600
ŠK
102.253
92.072
10.380
102.452
10.181
VS
157.057
131.386
25.852
157.238
25.671
SD
405.757
401.602
4.746
406.348
4.155
IS
188.172
171.423
16.858
188.281
16.749
DN
108.792
106.770
2.175
108.945
2.022
ME
96.256
93.327
2.984
96.311
2.929
GZ
691.359
669.582
22.761
692.343
21.777
Σ
3.755.067
3.563.397
195.901
3.759.298
191.670
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine prema izvještaju Državnog izbornog povjerenstva broj registriranih birača na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica iznosio je 3.563.397 birača odnosno 191.670 birača manje nego je ministar Arsen Bauk najavio Rješenjem 4. studenog 2015. godine. Zašto? Hrvatskoj javnosti su morali dati odgovor odgovorni u Ministarstvu uprave i Državnom izbornom povjerenstvu. Više birača od stanovnika prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima 2015. godine  imali su: Medulin iz Istarske, Cetingrad i Saborsko iz Karlovačke, Karlobag i Lovinac iz Ličko-senjske, Baška, Crikvenica, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Novi Vinodolski i Omišalj iz Primorsko-goranske, Gvozd iz Sisačko-moslavačke, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Komiža, Lokvičići, Makarska, Okrug, Podgora, Selca, Šolta i Vis iz Splitsko-dalmatinske, Civljane, Rogoznica, Tribunj i Vodice iz Šibensko-kninske, Benkovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane Ostrovičke, Obrovac, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji iz Zadarske županije.
 
RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE S VIŠE OD PETSTO BIRAČA NACIONALNIH MANJINA
 
 
Grad ili općina
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
1.
Velika Gorica   ZG
588
26
4
26
135
345
1.124
2.
Glina               SM
2.263
0
1
0
7
26
2.297
3.
Kutina
599
32
26
157
164
120
1.098
4.
Novska
502
7
3
22
83
42
659
5.
Petrinja
1.389
8
1
5
17
128
1.548
6.
Sisak
1.313
13
3
55
397
543
2.324
7.
Dvor
2.276
2
0
1
2
2
2.283
8.
Gvozd
1.852
1
0
0
0
6
1.859
9.
Sunja
582
0
0
4
12
14
612
10.
Topusko
809
0
0
0
0
26
835
11.
Karlovac          KA
2.889
4
3
7
35
312
3.250
12.
Ogulin
1.499
0
1
3
10
45
1.558
13.
Slunj
573
1
0
0
1
25
600
14.
Vojnić
1.836
0
0
1
0
123
1.960
15.
Bjelovar           BB
814
40
1
52
241
162
1.310
16.
Daruvar
730
72
21
1.110
15
68
2.016
17.
Grubišno Polje
406
102
1
451
85
15
1.060
18.
Rijeka              PG
4.110
106
1.218
67
686
1.596
7.783
19.
Gospić             LS
639
1
0
2
14
31
687
20.
Otočac
552
1
1
0
4
4
562
21.
Plitvička Jezera
673
0
0
0
1
9
683
22.
Slatina             VP
819
20
1
5
5
62
912
23.
Virovitica
413
38
2
36
5
58
552
24.
Suhopolje
515
10
0
3
7
17
552
25.
Lipik                 PS
860
48
76
115
9
11
1.119
26.
Pakrac
1.267
30
207
111
16
33
1.664
27.
Požega
586
6
5
24
22
69
712
28.
Slavonski Br.   BP
801
14
3
22
672
135
1.647
29.
Benkovac        ZD
3.537
3
2
3
3
34
3.582
30.
Obrovac
2.141
5
1
2
7
30
2.186
31.
Zadar
1.937
29
26
24
41
569
2.626
32.
Gračac
2.094
4
0
0
0
12
2.110
33.
Beli Manastir   OB
1.556
572
0
1
224
104
2.457
34.
Osijek
4.252
473
7
104
381
541
5.758
35.
Bilje
127
1.309
0
4
61
11
1.512
36.
Darda
1.123
284
0
4
528
38
1.977
37.
Erdut
3.024
272
0
4
35
20
3.355
38.
Kneževi Vinogradi
629
1.423
1
3
73
17
2.146
39.
Knin                 ŠK
2.979
2
0
5
4
34
3.024
40.
Skradin
1.059
2
0
0
2
4
1.067
41.
Šibenik
954
9
5
13
41
179
1.201
42.
Kistanje
1.787
1
0
0
1
8
1.797
43.
Ilok                   VS
381
51
0
611
31
23
1.097
44.
Vinkovci
1.267
85
0
70
111
85
1.618
45.
Vukovar
7.852
231
3
60
459
157
8.762
46.
Borovo
3.517
22
0
24
21
11
3.595
47.
Stari Jankovci
714
161
0
0
19
3
897
48.
Split                 SD
1.389
50
23
32
77
720
2.291
49.
Buje                  IS
98
10
970
5
5
101
1.189
50.
Poreč
366
30
382
13
44
614
1.449
51.
Pula
1.618
62
1.365
28
316
1.017
4.406
52.
Rovinj
343
58
934
16
42
527
1.920
53.
Umag
367
12
1.335
13
43
344
2.114
54.
Vodnjan
128
5
611
1
128
163
1.036
55.
Dubrovnik        DN
721
12
10
12
32
574
1.361
56.
Čakovec          ME
64
8
1
2
454
127
656
57.
Nedelišće
8
5
1
0
617
37
668
58.
Grad Zagreb
11.980
423
127
459
2.532
7.240
22.761
 
Σ
90.167
6.195
7.382
3.792
8.977
1.371
133.884
 
RH
129.683
9.129
10.312
6.456
14.093
26.774
196.447
 
RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2015. GODINE S VIŠE OD PETSTO BIRAČA NACIONALNIH MANJINA
 
 
Grad ili općina
S
B0
B7
B
p
1.
Velika Gorica   ZG
63.517
54.047
1.124
55.171
86,86
2.
Glina               SM
9.283
5.992
2.297
8.289
89,29
3.
Kutina
22.760
18.347
1.098
19.445
85,43
4.
Novska
13.518
10.998
659
11.657
86,23
5.
Petrinja
24.671
20.892
1.548
22.440
90,96
6.
Sisak
47.768
38.453
2.324
40.777
85,36
7.
Dvor
5.570
2.626
2.283
4.909
88,13
8.
Gvozd
2.970
1.316
1.859
3.175
106,90
9.
Sunja
5.738
4.838
612
5.450
94,98
10.
Topusko
2.985
2.069
835
2.904
97,29
11.
Karlovac          KA
55.705
45.619
3.250
48.869
87,73
12.
Ogulin
13.915
10.012
1.558
11.570
83,15
13.
Slunj
5.076
4.323
600
4.923
96,99
14.
Vojnić
4.764
2.611
1.960
4.571
95,95
15.
Bjelovar           BB
40.276
32.228
1.310
33.538
83,27
16.
Daruvar
11.633
8.204
2.016
10.220
87,85
17.
Grubišno Polje
6.478
7.144
1.060
8.204
126,64
18.
Rijeka              PG
128.624
103.815
7.783
111.598
86,76
19.
Gospić             LS
12.745
10.585
687
11.272
88,44
20.
Otočac
9.778
8.019
562
8.581
87,76
21.
Plitvička Jezera
4.373
3.243
683
3.926
89,78
22.
Slatina             VP
13.686
10.949
912
11.861
86,67
23.
Virovitica
21.291
18.044
552
18.596
87,75
24.
Suhopolje
6.683
5.253
552
5.805
86,86
25.
Lipik                PS
6.170
4.464
1.119
5.583
90,49
26.
Pakrac
8.460
6.206
1.664
7.870
93,03
27.
Požega
26.248
21.453
712
22.165
84,44
28.
Slavonski Br.   BP
59.141
51.425
1.647
53.072
89,74
29.
Benkovac       ZD
11.026
10.354
3.582
13.936
126,39
30.
Obrovac
4.323
3.502
2.186
5.688
131,58
31.
Zadar
75.062
62.668
2.626
65.294
86,99
32.
Gračac
4.690
2.796
2.110
4.906
104,61
33.
Beli Manastir   OB
10.068
6.125
2.457
8.582
85,24
34.
Osijek
108.048
86.737
5.758
92.495
85,61
35.
Bilje
5.642
3.372
1.512
4.884
86,57
36.
Darda
6.908
3.990
1.977
5.967
86,38
37.
Erdut
7.308
2.875
3.355
6.230
85,25
38.
Kneževi Vinogradi
4.614
1.478
2.146
3.624
78,54
39.
Knin                 ŠK
15.407
10.736
3.024
13.760
89,31
40.
Skradin
3.825
3.372
1.067
4.439
116,05
41.
Šibenik
46.332
40.307
1.201
41.508
89,59
42.
Kistanje
3.481
1.225
1.797
3.022
86,81
43.
Ilok                   VS
6.767
4.808
1.097
5.905
87,26
44.
Vinkovci
35.312
28.211
1.618
29.829
84,47
45.
Vukovar
27.683
17.471
8.762
26.233
94,76
46.
Borovo
5.056
731
3.595
4.326
85,56
47.
Stari Jankovci
4.405
3.023
897
3.920
88,99
48.
Split                 SD
178.102
149.618
2.291
151.909
85,29
49.
Buje                  IS
5.182
3.635
1.189
4.824
93,09
50.
Poreč
16.696
14.525
1.449
15.974
95,68
51.
Pula
57.460
46.428
4.406
50.834
88,47
52.
Rovinj
14.294
11.834
1.920
13.754
96,22
53.
Umag
13.467
10.807
2.114
12.921
95,94
54.
Vodnjan
6.119
4.392
1.036
5.428
88,71
55.
Dubrovnik      DN
42.615
37.197
1.361
38.558
90,48
56.
Čakovec          ME
27.104
22.889
656
23.545
86,87
57.
Nedelišće
11.975
8.815
668
9.483
79,19
58.
Grad Zagreb
790.017
669.582
22.761
692.343
87,64
 
Σ
2.182.814
1.786.678
133.884
1.920.962
88,00
 
RH
4.284.889
3.563.397
196.447
3.759.844
87,75
 
Gvozd, Grubišno polje, Benkovac, Obrovac, Gračac i Skradin imali su na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine više birača od stanovnika popisanih 2011. godine, a više od devedeset birača na sto popisanih stanovnika imali su: Petrinja, Sunja, Topusko, Slunj, Vojnić, Vukovar, Buje, Poreč, Rovinj, Umag i Dubrovnik.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Preko šesto tisuća umnoženih birača s prebivalištem u Hrvatskoj

 
 
USTAVNI SUDCI ANTUN PALARIĆ I DAVORIN MLAKAR SU OD 2003. DO 2011. GODINE UMNOŽILI NESTVARNE BIRAČE S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA PREKO ŠESTO TISUĆA
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača ili s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika.
Slikovni rezultat za antun palarić
Antun Palarić
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3.882.448 za 115.652 na 3.974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4.073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovnika i negativnog migracijskog salda.
 
No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave umnožio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4.092.861 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to dokazuje da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države. U nastavku članka upućujem na pisanja o prijeporima o broju birača prije dvanaest godina. Tabličnim prikazima podataka o raspodjeli birača po gradovima, općinama i županijama na izborima dajem dokaze kojima ilustriram tvrdnje iznesene u naslovu članka.
 
Kontroverze oko popisa biračau Hrvatskoj odnose se na stalne optužbe raznih nevladinih udruga o manipuliranju brojem birača ili nepreciznoj evidenciji birača u Hrvatskoj. Središnji ured za državnu upravu pod vodstvom  bivšeg ustavnog sudca Antuna Palarića samo nekoliko dana prije izbora za Hrvatski sabor 2007. godine objavio je popis birača prema kojem je u Hrvatskoj imalo prebivalište 4.073.294 birača, što je oko 105.000 birača više nego na izborima za Hrvatski sabor 2003. godine, a na izborima ih je registrirano 4.073.630 (V. tablica ).
"Unatoč upozorenju i razotkrivenom mehanizmu manipuliranja biračkim popisima očigledno je da je država umjesto da riješi problem jednom i zauvijek, odlučila problem relativizirati, umanjiti, falsificirati ili ignorirati", konstatirala je pollitika.com-a na čijim je stranicama  pisano prije deset godina o prijevarama s popisima birača. Ž
Pokojni don Ivan Grubišić, koji je upozoravao na prijevare s popisima birača, je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru na izborima održanim  4. prosinca 2011. godine na kojima je registrirano s prebivalištem u Hrvatskoj 605.493 birača više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. 
 
I. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 1997. DO 2019. GODINE
 
Datum
B
ΔB1
Δt
ΔB/ Δt
B - P
15.06. 1997.     P
3.683 774
-
-
-
178.241
03.01. 2000.  ZD
3.882.448
198.674
932
77.807
376.915
25.01. 2000.     P
3.858.893
- 23.555
22
-390.799
353.360
25.05.  2001.    L
3.890.133
31.240
486
23.462
384.600
23.11.  2003.    S
3.974.545
84.412
912
33.783
469.012
23.01. 2005.     P
4.004.962
30.417
427
26.000
499.429
15.05. 2005.     L
4.009.201
4.234
112
13.798
503.668
25.11. 2007.     S
4.073.630
64.429
924
25.451
568.097
17.05. 2009.     L
4.085.470
260.739
539
172.567
579.937
10.01. 2010.     P
4.089.320
3.850
238
5.904
583.787
04.12. 2011.     S
4.092.861
3.541
693
1.865
605.827
22.01. 2012.  RP
4.092.137
-724
49
-5.393
605.103
14.04. 2013.  EU
3.742.383
- 349.754
448
-284.955
255.349
19.05. 2013.     L
3.767.170
24.787
35
258.493
280.136
01.12.2013.   RB
3.777.518
10.348
196
19.270
290 484
25.05. 2014.  EU
3 760 783
-16 735
175
-34 904
273.749
28.12. 2014.     P
3.773.687
12.904
217
21.704
286.653
11.01. 2015.     P
3.788.039
14.352
14
374.177
301.005
08.11. 2015.     S
3.759.844
- 28.195
301
-34.189
272.810
11.09. 2016.     S
3.742.546
- 17.298
308
-20.409
255.512
21.05. 2017.     L
3.719.556
-22.990
252
-33.299
232.522
26 .05.2019.  EU
3.678.470
-41.086
735
-20.403
191.436
20.11. 2013.  RG
4.080.386
-
-
-
593.352
21. 09. 2014. RG
4.042.522
- 37.864
305
- 45.312
555.488
30. 05. 2015. RG
3.817.092
- 225 430
251
- 327.816
330.058
13. 05. 2018. RG
3.747.409
- 69.683
1.079
23.572
260.375
27.04. 2019.  RG
3.735.680
- 11.729
349
-12.267
248.646
12 .05.2019.  RG
3.735.514
166
15
- 4.039
248.480
 
II. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJMA U DRUGOM KRUGU NA PREDSJEDNIČKIM I LOKALNIM IZBORIMA 2005. GODINE
 
ŽUP
S
P
B1
B2
p
ZG
309.696
243.314
270.361
272.232
87,90
KZ
142.432
112.597
115.895
116.097
81,51
SM
185.387
148.385
172.768
174.229
93,98
KA
141.787
116.003
136.446
137.034
96,65
VA
184.769
145.350
153.045
152.516
82,54
KK
124.467
98.346
103.174
103.134
82,86
BB
133.084
104.882
116.377
117.089
87,98
PG
305.505
250.976
284.396
284.974
93,28
LS
53.677
43.648
59.051
59.237
110,36
VP
93.389
72.476
86.147
86.240
92,34
PS
85.831
65.219
79.893
79.839
93,02
BP
176.765
134.421
149.405
150.378
85,07
ZD
162.065
126.057
166.001
167.130
103,13
OB
330.506
257.923
290.469
291.140
88,09
ŠK
112.891
89.655
118.086
118.716
105,16
VS
204.768
156.592
180.893
180.203
88,03
SD
463.676
358.703
410.348
412.157
88,89
IS
206.344
167.009
192.500
193.599
93,82
DN
122.870
95.404
109.774
110.683
90,08
ME
118.426
91.296
98.770
92.230
77,88
GZ
779.145
627.277
711.163
710.344
91,17
RH
4.437.460
3.505.533
4.004.962
4.009.201
90,35
B - P
-
-
499.432
503.671
-
 
III. RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. GODINE PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
IJ
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
I.
6.278
241
49
145
544
2.563
9.820
II.
9.415
552
40
3.393
767
1.444
15.611
III.
504
62
14
27
1.600
1.066
3.273
IV.
32.674
6.569
21
709
2.109
1.308
43.390
V.
37.735
1.252
355
1.090
2.012
1.718
44.162
VI.
27.816
110
64
443
1.032
2.196
31.661
VII.
22.185
113
119
104
380
1.953
24.854
VIII.
10.244
462
10.439
193
1054
6.104
28.496
IX.
39.673
137
81
84
219
1.401
41.595
X.
3.986
121
48
78
177
1.627
6.037
RH
190.510
9.619
11.230
6.266
9.894
21.380
248.899
 
IV. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR GODINE PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2007. GODINE
 
IJ
B0
B7
B
p0
p
I.
361.236
9.820
371.056
-5,50
-8,91
II.
399.648
15.611
415.259
4,49
1,94
III.
366.005
3.273
369.278
-4,31
-9,35
IV.
335.091
43.390
378.481
-12,30
-7,09
V.
372.163
44.162
416.325
-2,69
2,20
VI.
356.575
31.661
388.236
-6,77
-4,70
VII.
403.812
24.854
428.666
5,58
5,23
VIII.
385.594
28.496
414.090
0,82
1,65
IX.
428.590
41.595
470.185
12,00
15,42
X.
416.017
6.037
422.054
8,77
3,61
RH
3.824.731
248.899
4.073.630
-
-
 
V. RASPODJELA BIRAČA PO ŽUPANIJMA NA LOKALNIM 2009., U DRUGOM KRUGU NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 2010. I NA REFERENDUMU O PRISTUPANJU EUROPSKOJ UNIJI 2012. GODINE 
 
ŽUP
S
B1
B2
B3
p
ZG
317.606
281.192
282.282
284.793
89,67
KZ
132.892
115.600
115.507
114.920
86,48
SM
172.439
178.935
178.353
177.950
103,20
KA
128.899
135.186
135.051
133.333
103,44
VA
175.951
153.208
153.371
153.037
86,98
KK
115.584
101.996
101.834
101.050
87,43
BB
119.764
115.939
115.649
113.642
94,89
PG
296.195
287.721
288.039
287.202
96,96
LS
50.927
58.469
57.986
57.032
111,99
VP
84.836
85.629
85.108
83.699
98,66
PS
78.034
79.140
78.976
78.335
100,39
BP
158.575
156.002
156.055
155.416
98,01
ZD
170.017
177.926
179 538
182.680
107,45
OB
305.032
292.150
292.123
291.205
95,47
ŠK
109.375
123.530
123.813
122.901
112,37
VS
179.521
181.642
181.470
179.929
100,00
SD
454.798
424.424
425.430
430.299
94,61
IS
208.055
200.072
200.502
199.746
96,01
DN
122.568
115.141
115.570
115.996
94,64
ME
113.804
100.046
100.212
100.640
88,43
GZ
790.017
721.522
722.451
728.332
92,19
RH
4.284.889
4.085.470
4.089.320
4.092.137
95,50
P
3.487.034
-
-
-
-
B - P
-
598.436
602.286
605.103
-
 
Na lokalnim izborima 2009., u drugom krugu predsjedničkih izbora 2010., na izborima za Hrvatski sabor održanim 4.12. 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji 2012. godine imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko - kninska i Vukovarsko-srijemska županija više birača od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji 42 grada i 153 općine. U Zagrebačkoj županiji imala je samo općina Žumberak više birača od stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj 3 grada i 8 općina, u Karlovačkoj 2 grada i 13 općina, u Varaždinskoj samo općina Bednja, u Koprivničko-križevačkoj samo općina Legrad, u Bjelovarsko-bilogorskoj dva grada i 3 općine, u Primorsko-goranskoj 8 gradova i 8 općina, u Ličko-senjskoj 3 grada i 8 općina, u Virovitičko-podravskoj jedan grad i 9 općina, u Požeško-slavonskoj 2 grada i jedna općina, u Brodsko-posavskoj 7 općina, u Zadarskoj 3 grada i 18 općina, u Osječko-baranjskoj jedan grad i 12 općina,  Šibensko-kninskoj 4 grada i 11 općina, u Vukovarsko-srijemskoj 2 grada i 13 općina, u Splitsko-dalmatinskoj 7 gradova i 22 općine, u Istarskoj 4 grada i 7 općina i u Dubrovačko neretvanskoj županiji 10 općina. Za ovakvu grubu manipulaciju popisom birača odgovorna je Vlada Jadranke Kosor, a naročito ustavni sudac Davorin Mlakar kao tadašnji ministar uprave.
 
VI. RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH  MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
 
IJ
B1
B2
B3
B4
B5
B6
B7
I.
6.059
261
59
181
694
3.322
10.576
II.
8.819
591
47
3.441
1.451
2.022
16.371
III.
533
63
13
27
2.482
1.190
4.308
IV.
29.807
6.471
22
1.145
2.280
1.436
41.161
V.
38.979
1.372
334
1.176
2.136
2.119
46.116
VI.
26.580
135
58
447
1.680
2.880
31.780
VII.
22.365
130
136
128
532
2.791
26.082
VIII.
9.784
448
9.200
206
1.447
6.894
27.979
IX.
37.328
135
81
105
268
1.686
39.603
X.
3.738
125
55
71
193
1.972
6.154
RH
183992
9.731
10.005
6.927
13.163
26.312
250.130
 
VII. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR GODINE PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2011. GODINE
 
IJ
B0
B7
B
p0
p
I.
358.750
10.576
369.326
-6,63
-9,76
II.
403.716
16.371
420.087
5,07
2,65
III.
364.332
4.308
368.640
-5,18
-9,92
IV.
333.927
41.161
375.088
-13,16
-8,35
V.
367.654
46.116
413.770
-4,32
10,46
VI.
352.471
31.780
384.251
-8,27
-6,11
VII.
413.148
26.082
439.230
7,52
7,33
VIII.
385.376
27.979
413.355
0,30
1,00
IX.
440.597
39.603
480.200
14,67
17,34
X.
422.392
6.154
428.546
9,93
4,72
RH
3.842.363
250.130
4.092.493
-
-
 
VIII. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA, S VIŠE OD DEVEDESET BIRAČA NA STO POPISANIH STANOVNIKA TRAVNJA 2011. GODINE, NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011 GODINE
 
 
Grad ili općina
S
B0
B7
B
p
1.
Velika Gorica         ZG
63.517
56.797
1.188
57.985
91,29
2.
Glina                      SM
9.283
6.830
4.120
10.950
117.96
3.
Kutina
22.760
20.006
1.014
21.020
92,36
4.
Novska
13.518
12.115
1.044
13.159
97,34
5.
Petrinja
24.671
23.936
2.154
26.050
105,59
6.
Sisak
47.768
42.773
2.738
45.511
95,28
7.
Dvor
5.570
4.642
3.921
8.563
153,73
8.
Gvozd
2.970
1.798
3.084
4.882
164,38
9.
Sunja
5.738
6.672
1.015
7.687
133,97
10.
Karlovac                 KA
55.705
50.477
5.232
55.709
100,01
11.
Ogulin
13.915
10.790
1.784
12.574
90,36
12.
Slunj
5.076
4.930
1.101
6.031
118,81
13.
Vojnić
4.764
3.616
3.432
7.048
147,94
14.
Daruvar                  BB
11.633
9.238
2.648
11.886
102,17
15.
Garešnica
10.472
9.246
630
9.876
94,31
16.
Grubišno Polje
6.478
5.754
1.454
7.208
111,27
17.
Crikvenica             PG
11.122
12.212
461
12.673
113.95
18.
Krk
6.281
6.131
171
6.302
100,33
19.
Mali Lošinj
8.116
7.956
496
8.452
104,14
20.
Opatija
11.659
11.370
462
11.832
101,48
21.
Rijeka
128.624
115.716
7.561
123.277
95,84
22.
Vrbovsko
5.076
4.279
877
5.156
101,58
23.
Gospić                    LS
12.745
11.822
2.290
14.112
110,73
24.
Otočac
9.778
9.117
992
10.109
103,39
25.
Plitvička Jezera
4.373
4.170
1.206
5.376
122,94
26.
Orahovica              VP
5.304
4.750
365
5.115
96,44
27.
Slatina
13.686
12.764
1.443
14.207
103,81
28.
Virovitica
21.291
19.535
747
20.282
95,26
29.
Suhopolje
6.683
6.361
834
7.195
107,66
30.
Lipik                       PS
6.170
5.104
2.184
7.288
118,12
31.
Pakrac
8.460
7.105
3.952
11.057
130,70
32.
Požega
26.248
23.471
1.096
24.567
104,67
33.
Brestovac
3.726
3.346
574
3.920
105,21
34.
Nova Gradiška       BP
14.229
13.630
525
14.155
99,48
35.
Slavonski Brod
59.141
57.340
1.525
58.865
99,53
36.
Benkovac               ZD
11.026
12.636
4.595
17.231
156,28
37.
Obrovac
4.323
4.548
2.812
7.360
170,25
38.
Zadar
75.062
67.127
3.954
71.081
94,70
39.
Gračac
4.690
5.049
3.137
8.186
174,54
40.
Beli Manastir         OB
10.068
7.168
3.694
10.862
107,89
41.
Osijek
108.048
94.013
8.613
102.626
94,98
42.
Bilje
5.642
3.675
1.844
5.519
97,82
43.
Čepin
11.599
10.525
466
10.991
94,76
44.
Darda
6.908
4.673
2.696
7.369
106,67
45.
Erdut
7.308
4.129
4.022
8.151
111,54
46.
Kneževi Vinogradi
4.614
2.319
2.680
4.999
108,34
47.
Drniš                      ŠK
7.498
7.922
869
8.791
117,24
48.
Knin
15.407
15.564
4.570
20.134
130,68
49.
Skradin
3.825
4.400
1.140
5.540
144,37
50.
Šibenik
46.332
43.113
1.522
44.635
96,34
51.
Kistanje
3.481
3.261
1.816
5.077
145,85
52.
Ilok                         VS
6.767
5.558
1.098
6.656
98,36
53.
Vukovar
27.683
21.203
11.409
32.612
117,81
54.
Borovo
5.056
863
4.263
5.126
101,38
55.
Drenovci
5.174
5.131
484
5.615
110,03
56.
Gunja
3.732
3.491
918
4.409
118,14
57.
Stari Jankovci
4.405
3.492
1.258
4.750
107,83
58.
Makarska               SD
13.834
15.333
172
15.505
120,08
59.
Split                      
178.102
159.466
2.372
168.838
94,80
60.
Buje                         IS
5.182
4.131
1.144
5.275
101,79
61.
Labin
11.642
11.030
611
11.641
99,99
62.
Novigrad
4.345
3.778
474
4.252
97,86
63.
Poreč
16.696
15.589
1.454
17.043
102,08
64.
Pula
57.460
49.811
4.642
54.453
94,77
65.
Rovinj
14.294
12.573
1.977
14.550
101,79
66.
Umag
13.467
11.774
1.998
13.772
102,26
67.
Vodnjan
6.119
4.665
1.062
5.727
93,59
68.
Medulin
6.481
6.332
589
6.921
106,79
69.
Dubrovnik              DN
42.615
38.882
1.494
40.376
94,75
70.
Grad Zagreb
790.017
704.095
23.744
727.839
92,13
 
Ukupno
2.205.452
1.973.118
173.913
2.153.991
97,67
 
RH
4.284.889
3.842.363
250.130
4.092.493
95,51
 
IX. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA, S VIŠE OD DEVEDESET BIRAČA NA STO POPISANIH STANOVNIKA TRAVNJA 2011. GODINE, NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2011. I NA REFERENDUMU O PRISTUPANJU U EUROPSKU UNIJU 2012. GODINE

 

 
Grad ili općina
S
B1
B2
B2 - B1
p
1.
Velika Gorica    ZG
63.517
56.797
58.022
1.225
91,35
2.
Glina                 SM
9.283
6.830
10.911
4.081
117,54
3.
Kutina
22.760
20.006
21.006
1.000
92,29
4.
Novska
13.518
12.115
13.161
1.046
97,36
5.
Petrinja
24.671
23.936
26.057
2.101
105,62
6.
Sisak
47.768
42.773
45.464
2.691
95,18
7.
Dvor
5.570
4.642
8.535
3.893
153,23
8.
Gvozd
2.970
1.798
4.977
3.179
167,57
9.
Sunja
5.738
6.672
7.677
1.005
133,62
10.
Karlovac            KA
55.705
50.477
55.668
5.191
99,93
11.
Ogulin
13.915
10.790
12.570
1.780
90,33
12.
Slunj
5.076
4.930
5.427
497
106,91
13.
Vojnić
4.764
3.616
7.031
3.415
147,59
14.
Daruvar             BB
11.633
9.238
11.904
2.666
102,23
15.
Garešnica
10.472
9.246
9.864
438
94,19
16.
Grubišno Polje
6.478
5.754
7.205
1.451
111,22
17.
Crikvenica         PG
11.122
12.212
12.676
464
113,97
18.
Krk
6.281
6.131
6.927
796
110,28
19.
Mali Lošinj
8.116
7.956
8.456
500
104,19
20.
Opatija
11.659
11.370
11.826
456
101,43
21.
Rijeka
128.624
115.716
123.482
7.766
96,00
22.
Vrbovsko
5.076
4.279
5.151
872
101,48
23.
Gospić               LS
12.745
11.822
14.175
2.353
111,22
24.
Otočac
9.778
9.117
10.091
974
103,20
25.
Plitvička Jezera
4.373
4.170
5.370
1.200
122,80
26.
Orahovica          VP
5.304
4.750
5.108
358
96,30
27.
Slatina
13.686
12.764
14.189
1.425
103,68
28.
Virovitica
21.291
19.535
20.298
763
95,34
29.
Suhopolje
6.683
6.361
7.170
809
107,29
30.
Lipik                   PS
6.170
5.104
7.342
2.238
119,00
31.
Pakrac
8.460
7.105
11.026
3.921
130,33
32.
Požega
26.248
23.471
24.564
1.093
93,59
33.
Brestovac
3.726
3.346
4.292
946
115,19
34.
Nova Gradiška  BP
14.229
13.630
14.130
500
99,30
35.
Slavonski Brod
59.141
57.340
58.882
1.452
99,56
36.
Benkovac          ZD
11.026
12.636
17.220
4.584
156,18
37.
Obrovac
4.323
4.548
7.367
2.819
170,41
38.
Zadar
75.062
67.127
71.099
3.972
94,72
39.
Gračac
4.690
5.049
8.186
3.117
174.54
40.
Beli Manastir     OB
10.068
7.168
10.870
3.702
107,97
41.
Osijek
108.048
94.013
102.632
8.619
94,99
42.
Bilje
5.642
3.675
5.527
1.852
97,96
43.
Čepin
11.599
10.525
10.989
464
94,70
44.
Darda
6.908
4.673
7.367
2.694
106,64
45.
Erdut
7.308
4.129
8.125
3.996
111,18
46.
Kneževi Vinogradi
4.614
2.319
4.992
2.673
108,10
47.
Drniš                  ŠK
7.498
7.922
8.773
851
117,14
48.
Knin
15.407
15.564
20.126
4.562
130,63
49.
Skradin
3.825
4.400
5.541
1.141
144,86
50.
Šibenik
46.332
43.113
44.615
1.502
96,29
51.
Kistanje
3.481
3.261
5.060
1.799
145,36
52.
Ilok                    VS
6.767
5.558
6.654
1.096
98,33
53.
Vukovar
27.683
21.203
32.578
11.400
117,68
54.
Borovo
5.056
863
5.143
4.280
101,72
55.
Drenovci
5.174
5.131
5.615
484
108,52
56.
Gunja
3.732
3.491
4.414
923
118,27
57.
Stari Jankovci
4.405
3.492
4.378
885
107,56
58.
Makarska          SD
13.834
15.333
15.943
610
115,25
59.
Split                      
178.102
159.466
161.819
2.353
90,86
60.
Buje                    IS
5.182
4.131
5.271
1.140
101,72
61.
Labin
11.642
11.030
11.618
588
99,79
62.
Novigrad
4.345
3.778
4.252
474
97,86
63.
Poreč
16.696
15.589
17.035
1.446
102,03
64.
Pula
57.460
49.811
54.439
4.628
94,74
65.
Rovinj
14.294
12.573
14.538
1.965
101,71
66.
Umag
13.467
11.774
13.761
1.987
102,18
67.
Vodnjan
6.119
4.665
5.731
1.076
93,66
68.
Medulin
6.481
6.332
6.929
597
106,91
69.
Dubrovnik         DN
42.615
38.882
40.392
1.510
94,78
70.
Grad Zagreb
790.017
704.095
728.332
24.237
92,19
 
Ukupno
2.205.452
1.973.118
2.147.965
174.571
97,39
 
RH
4.284.889
3.842.363
4.092.137
249.774
95,50
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Trebalo je pozvati Kohorsta na raport

 
 
Ako je Jasenovac bio „najveća mrlja na hrvatskoj povijesti“, što je „Malaparteova zdjela srpskih očiju na Pavelićevu stolu“? Je li i to neka (nečija) mrlja, i na čemu? Iako izgleda da „najveća mrlja na hrvatskoj povijesti“, „Malaparteova zdjela očiju“ i Nobelova nagrada Peteru Handkeu za književnost nisu povezani, nakon izgradnje Spomen-doma u Srbu (Spomen-dom narodnooslobodilačke borbe u Srbu, kojeg je financirala Vlada SAD-a sa 300.000 dolara. Od sada samo - srpsko-američki dom u Srbu), ja to povezujem. Kao i „najveću mrlju na hrvatskoj povijesti“ s Bozanićevim "grijehom struktura" i Bozanićevoj propovjedi prošle godine pred zagrebačkom katedralom, o Jasenovcu. Pa bih ja, da sam predsjednički kandidat za predsjednika Hrvatske, u prvi plan stavio „Malaparteovu zdjelu očiju“.
https://d2v9ipibika81v.cloudfront.net/uploads/sites/233/DSC_0342_750x450.jpg
Iako sam potpuno odan Kaptolu i Vatikanu, ipak bih se usudio dignuti glas protiv politike Vatikana. Koja ipak postoji. Odnosno, postoji pritisak politike na Vatikan… papa u Avignonu i klanjanje u Achenu. Kao i danas. Kao i u Drugom svjetskom ratu. Pa bih ja, da sam predsjednik Hrvatske vršio pritisak na Kaptol da Kaptol osudi „Malaparteovu zdjelu očiju“, kao nešto okultno u borbi protiv Hrvata. Što se Vatikana, itekako tiče. Jer je u Domovinskom ratu toga bilo. Srbi su to Hrvatima radili, kao osvetu za „Malaparteovu zdjelu očiju“. Zbog čega bi Hrvatska morala tražiti ispriku od Italije (talijanskog ministra kulture). I od pape Franje da on tu laž osudi kao sotonizam.
 
Nema sumnje, da je i „Malaparteova zdjela očiju“ izvor bolesnog društva o kojem govori vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. Na koju se naslanja srpsko-američki dom u Srbu, Nobelova nagrada za književnost Peteru Handkeu, film Dane Budisavljević DNEVNIK DIANE BUDISAVLJEVIĆ, kazalište Olivera Frljića u Rijeci, film „15 minuta – Masakr u Dvoru na Uni“, Brešanovi Svjedoci itd. Stoga ja mislim da je „Malaparteova zdjela očiju“, i sve ovo što sam naveo za Oltar, za Sabor, za HAZU i za pravog predsjednika Hrvatske. Jer bi se „Malaparteovu zdjelu očiju“, po mom mišljenju trebalo koristiti i u procesu kanonizacije blaženog Stepinca. Ako je ovo utemeljeno, zamislimo, kako bi to bilo, kakve bi reakcije u svijetu izazvala talijanska isprika Hrvatskoj zbog talijanske laži o NDH i da to o-
sudi papa Franjo.
 
Na internetu gledam video hrvatskog predsjedničkog kandidata Antuna Babića, za koga mislim glasati. Ali me je i on u tom videu razočarao. U svom obraćanju, sve paušalno. Gospodin Babić, najviše o pljački i o korupciji u Hrvatskoj. Spominje samo lustraciju. Ne spominje reviziju Jasenovca i reviziju pravosudnog procesa protiv Andrije Artukovića. U kontekstu toga, u kontekstu pljačke i korupcije u Hrvatskoj, svakako da je tužitelj Adrije Artukovivića Anto Nobilo važna karika u toj pljački i korupciji u Hrvatskoj… Danko Končar. Da ne govorimo o Nobilovoj dvostrukoj crti zapovijedanja, Nobilovu izvješću za Ahmiće i „hrvatskoj agresiji na BiH“. i po Anti Nobilu?
 
Tko još može, nakon srpsko-američkog Spomen-doma u Srbu pričati o „borbi ustaša i partizana“, o „borbi poraženih  ideologija“, kada je Srb, kao temelj jedne „poražene ideologije“ postavljen kao temelj hrvatske politike, danas? U tom Bolesnom društvu, ili u Proizvodnji pristanka ili u Luđačkoj košulji, pancir na Luđačku košulju stavlja saveznik Hrvatske SAD. Kada izgradi Spmen-dom u Srbu, kao temelj demokracije u Hrvatskoj. U toj Proizvodnji pristanka, samo onaj (ne računajući Vladu Glavaša) koga Milorad Pupovac ne proziva za rehabilitaciju NDH, a od koga je rehabilitacija i počela, šalje otvoreno pismo američkom veleposlaniku u Hrvatskoj Robertu Kohorstu zbog toga što je on, Kohorst, otvorio Spomen-dom u Srbu. Što treba gledati kao urotu proti Hrvatske. U kojoj se umjetnim putem stvara državotvorna politika Hrvatske.
 
Nasuprot koljačima iz Srba, Hrvatskoj se nameće „krajnja desnica“ kao protuteža. Koja, kažu, rehabilitira NDH. A to je rehabilitacija po potrebi - pozdrav Za dom spremni. A hrvatska je predsjednica morala sazvati konferenciju za tisak. Na toj konferenciji reći američkom veleposlaniku u Hrvatskoj, da je Spomen-dom u Srbu kojega je on otvorio, za Hrvata potpora srpskom genocidu nad Hrvatima. Prije i poslije Vukovara. Ali to ne može reći američka marioneta. To je namijenjeno „krajnjoj desnici“. Kao surogatu NDH.
 
A gdje Dražen Ilinčić nađe goste za Kulturu s (brda s dola) nogu? Vjerojatno negdje ispod Srba (figurativno rečeno). Zato opet kažem, tko to govori o „borbi ustaša i partizana“, kada Hrvatskom vladaju apologeti Petera Handkea? Donedavno sam s nestrpljenjem čekao Pola ure kulture. A sad, moraš nešto gledati. Zato opet kažem da su Nobelova nagrada za književnost Peteru Handkeu, srpsko-američki Spomen-dom u Srbu, Frljićevo kazalište u Rijeci i svi hrvatski nagrađeni filmovi strateške političke projekcije za Laboratorij Balkan (Višnja Starešina) na matrici Jasenovca, odnosno one „zdjele očiju“. Što se najbolje vidi u Kulturi s nogu. Gdje se komentira Nobelova nagrada Peteru Handkeu. A komentar ne može proći bez Jasenovca i Mile Budaka. Sve su to snažni udari na svijest pojedinca i skupine. U ovom slučaju - Srba. Nobelova nagrada za književnost ima veću sociološku moć od pravosudne presude. Nobelova nagrada za književnost Peteru Handkeu anulira pravosudnu presudu Slobodanu Miloševiću na međunarodnom sudu u Den Haagu. Zbog Pravde za Srbiju - osveta za Jasenovac.
 
Iako je Srbin žrtva mračnih sila, Srbin ostaje tajna homo-sapiensa. Jučer je tjerao Hrvata u minsko polje, danas traži ćirilicu koja je bila na toj mini (Vukovar-Aljmaš). Iako znamo za pravilo „Gdje je jedno slovo ćirilice, tu je nagazna ili odskočna rasprskavajuća mina za Hrvata“, Srbin ne popušta. Kaže: ćirilica je moje pismo, na koje imam pravo - po zakonu. Po zakonu Frljićeva kazališta u Rijeci. Iako svi znamo da je u pitanju srpski strvinarski imperijalizam kojega je prije stotinjak godina precizno opisao Francuz Georges-Benjamin Clemenceau, uglednik iz Frljićeva kazališta u Rijeci, samo što ne kaže: „Što se mene tiče, silovana Hrvatica može po... Srbinu silovatelju, ali se zakon mora provoditi. Došlo je vrijeme za smirivanje tenzija. Baš onako kako je napisao Clemenceau - cikličko ponavljanje svakih 20-30 godina. „Kada prestanu tenzije“. Kod ustavnih sudaca i ostalih iz Frljićeva kazališta.
 
I na kraju nešto oko hrvatskih praznika. A ja bih da Dan hrvatske državnosti bude dan priznanja Hrvatske od Vatikana, Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. Dok bih prvu subotu ili nedjelju prije ili poslije 18. studenoga odredio za Dan sjećanja na Vukovar. Baš ove godine 18. studenog pada u ponedjeljak. Zašto ne 17. 11. u nedjelju? Kao komemoracija na Bleiburgu, uvijek subotom ? Kao i Uskrs koji je svake godine drugog datuma.
 

Jure Vukić, Tribanj

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Petak, 15/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1646 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević