Get Adobe Flash player
Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Znate li tko je u povijesti tražio da se cinkaju roditelji, rođaci,...

Faktograf – hrvatska verzija

Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

Faktograf.hr je paradržavno kontrolno medijsko tijelo u službi...

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Europska komisija prijeti sankcijama kako bi nametnula LGBT...

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Problem je što se hvali "postignućima", a ne smatra se...

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Moderna do danas nije proizvela niti jedno cjepivo koje je odobreno za...

  • Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    srijeda, 02. prosinca 2020. 16:07
  • Faktograf – hrvatska verzija

    Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 10:44
  • Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:43
  • Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:32
  • Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 14:36

Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo!

 
 
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/09/Zeljka_Markic_001-3.jpg
Željka Markić
 
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za Europski parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako bi Željka Markić, Krešimir Miletić, Božo Petrov, Nikola Grmoja i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provodili izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu.
 
Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali dio zastupnika većinskim izbornim sustavom i ostatak zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici sastavljenoj od Republike Hrvatske i iseljeništva. Izbori zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača u jednom krugu je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista bilo bi 450 kandidata, a za popis njihovih imena i prezimena treba preko 10 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica. Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam je opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nametnula razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380.649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge "Korektiv" odvjetnik Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu "Glasujmo imenom i prezimenom"  mogle su predložiti podjelu Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je po tadašnjem zahtjevu trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo 624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje" Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao svibnja 2017. godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima.
 
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
 
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova Gi, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli
z = Gi / G x Z
gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, Gi = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova (važećih i nevažećih) u izbornoj jedinici i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo na tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na pet općih izbornih jedinica s 20 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi 60 do 120 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila apsolutnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu preostala zastupnička mjesta raspodijelila bi se D'Hondtovom metodom. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D'hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4 % i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2 % dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
 
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
 
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila   G1 = 82.628, HDZ G2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić G3 = 29.088 i HSP-AS  G4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = G1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = G2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = G3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = G4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
 
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici  za 2 preostala zastupnička mjesta borile bi se ove četiri liste. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u možda bi HDZ dobio apsolutnu većinu glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D'hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D' Hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
 
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
PET IZBORNIH JEDINICA I TRI STATISTIČKE REGIJE U HRVATSKOJ
 
Birači s prebivalištem u Hrvatskoj imali bi dva glasa, a birači u iseljeništvu samo jedan u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 5 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor po 18 zastupnika po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 4 % s ukupno 90 zastupnika, a u njima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici i izbornu jedinicu koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu s 30 zastupnika i izbornim pragom od 3% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 120 zastupnika = (90 + 30) razmjerno.
Sukladno zahtjevima referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 2 % preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi u izbornim jedinicama unutar Hrvatske,  a 1,4 % u izbornoj jedinici koja obuhvaća Hrvatsku i inozemstvo. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.
Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,81 kod 2. do 2,94 posto kod 1. izborne jedinice, a broj birača od - 5,51 %  kod 3. do 4,75 % kod 1. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika veći od 90. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogle bi biti I. statistička regija, Grad Zagreb II. i četvrta i peta zajedno III. statistička regija. Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu bi trebalo ukinuti.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Dvokružni mješoviti izborni sustav za izbor zastupnika

 
 
Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. smanjiti broj zastupnika za 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTisi-GQsgUL4Y5YoSkFZ_5ALihczS0psUI4A&usqp=CAU
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000., a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
 
Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi prema tom prijedlogu imao 113 = (48 zastupnika izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 zastupnika izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).
 
Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević,Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav prema prijedlogu bivšeg predsjednika Ive Josipovića s prijedlozima podjele Hrvatske na tri, pet i šest izbornih jedinica. To bi bilo 38 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. To je bolje rješenje od zahtjeva građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje".Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i  "Narod odlučuje" tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (60 razmjernim i 60 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine,
3. smanje izborni prag s 5 % na 3 % kod razmjernog izbornog sustava,
4. da se 20 zastupnika razmjernim izbornim sustavom biraju u izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i u dvije izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bi birači s prebivalištem birali po 20 zastupnika s prebivalištem u izbornim jedinicama,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D'Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D'Hondtovom metodom.
9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021.
 
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
 
Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od - 3,33 % kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika barem nakon svakog popisa stanovništva.
 
Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,81 kod 2. do 2,94 posto kod 1. izborne jedinice, a broj birača od - 5,51 %  kod 3. do 4,75. % kod 1. izborne jedinice. U 1., 2. i 5. izbornoj jedinici je broj birača na 100 procijenjenih stanovnika veći od 90. To su izborne jedinice koje graniče s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Kod podjele Hrvatske na pet izbornih jedinica prva i druga izborna jedinica mogle bi biti I. statistička regija. Grad Zagreb II. i četvrta i peta zajedno III. statistička regija. Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu bi trebalo ukinuti. U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 20 ili 24 zastupnika s izbornim pragom od 3 % i 2 preferencijska glasa s pragom od 2 % dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornoj jedinici. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 4 % i jedan preferencijski glas uz prag za napredovanje kandidata od 3 % kod 16 zastupnika. 
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi "Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014.: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 6 i 5 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do 30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata 3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 150 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 12 do 16 kandidata 3 %, od 17 do 27 kandidata 2 % i od 28 do 40 kandidata 1,3 %, od 41 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 80 kandidata 0,7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr

Vladajući svjesno krivotvore srpske zločine i izmišljaju hrvatske zločine

 
 
Otvoreno pismo Ognjenu Krausu
Poštovani, kada predsjednik židovske općine u Zagrebu Ognjen Kraus, po tko zna koji put od Hrvatske vlade traži da ona zabrani ustaške simbole, te da Vlada konačno prijeđe s riječi na djelo; ja od Hrvatske vlade (Andreja Plenkovića) i od Ognjena Krausa tražim, da oni konačno pokažu zapaljene svijeće ispod one ploče u Jasenovcu. Baš ovih dana. Bez mnogo zapaljenih svijeća na Dušni dan ispod one ploče u Jasenovcu, za mene je najdrskija politička manipulacija. Isto kao i komemoracija u Gruborima. Kada politički analitičar Žarko Puhovski kritizira Karolinu Vidović Krišto, što ona kritizira Hrvatsku vladu, koja je organizator te komemoracije, za zločin, za koji se ne zna tko je izvršitelj ni naručitelj, kaže Karolina Vidović Krišto, na što joj Puhovski kaže da ona (Karolina Vidović Krišto) nije u pravu. Jer, kaže politički analitičar Puhovski, u Gruborima su tada bili pripadnici UN-a. Koji su zabilježili registraciju svakog automobila koji je taj dan ušao u Grubore.
https://direktno.hr/upload/publish/180973/thumb/candles-2628473-960-720_5e34122137fc7_970xr.jpg
Na rubu pameti, znanosti i svakog zakona; Hrvatsku optužuju da Hrvatska ne će da procesuira „hrvatske ratne zločine, oni koji znaju tko su ubojice, a Hrvatska ne zna. Jer joj UN, sigurno nije dostavio zapisane registarske tablice automobila koji su taj dan bili u Gruborima. U Jasenovcu postavili su ploču na kojoj piše Za dom, kao ustaški nadgrobni spomenik, kažu oni, a ispod te ploče niti jedna zapaljena svijeća. Jasno, u pitanju je manipulacija, kao hipoteka nacizma (lažne NDH). Hipoteka, stigma i etiketa! Uz svijeće ispod one ploče u Jasenovcu, ja tražim da HRT iz snimke one nogometne utakmice između Hrvatske i Italije na Poljudu, javnosti pokaže onu svastiku, zbog koje je Hrvatska kažnjena, ne samo financijski i oduzimanjem jednog boda. Također, ja kažem da nam je potrebna znanstvena obrada pojma „Jasenovac logor smrti“. I bez istrage Jasenovca; sociolozi, psihijatri i psiholozi bi morali reći kakve su posljedice tog pojma.
 
Oblikuje li svijest mlađih i kako? U Hrvatskoj, i izvan nje. Što je pojam „Jasenovac logor smrti“ značio nekomu prije Domovinskog rata, i što nekomu danas znači? I na koncu, je li pojam „Jasenovac logor smrti“ suprotstavljanje onoj „gledajmo u budućnost bez povijesti (Drugog svjetskog rata)“? Kao i film Dnevnik Diane Budisavljević? Pa slučajevi Verica Nikšić i Aleksandra Zec? Svakako da bi i tu sociolozi, psihijatri i psiholozi imali puno posla. Maloljetnu Hrvaticu Vericu Nikšić su Srbi živu zapalili u Hrvatskoj, pa nitko ništa. A o polu Hrvatici, odnosno polu Srpkinji Aleksandri Zec imamo igranu dramu koju se gleda po kazalištima, i izvan Hrvatske.
 

Jure Vukić, Tribanj

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
Subota, 05/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2588 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević