Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Kako se za samo 118 dana povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 281.739 ljudi?

 
 
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
predsjednik dr. sc. Miroslav Šeparović
Trg Sv. Marka 4, 10 000 Zagreb
http://www.hrvatskiglas-berlin.com/wp-content/uploads/Izborni-zakon.jpg
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača
grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Poštovani gospodine Šeparoviću,
Kao potpisnik peticije GIUIO-i za održavanje referenduma o izbornim pravilima i član udruge "Korektiv" molim Vas da nam dostavite presliku isprave Ministarstva uprave s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima na temelju koje je Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio
 
ODLUKU
 
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014., Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava,
– da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava.
II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača.
Građanska inicijativa U ime obitelji je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske ( vidi priložene tablice).
Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je pretpostavka ostvarenja " Nove hrvatske paradigme" prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje.
S poštovanjem!
U Zagrebu 13. travnja 2018. godine. 
 
PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 2011. DO 2017. GODINE
 
Datum
S
B
P
B - P
p
04.12. 2011.  HS
4,284.889
3,842.363
3,487.034
355.329
89,67
22.01. 2012.  RP
4,267.558
4,092.137
3,481.226
610.911
95,89
14.04. 2013.    E
4,255.689
3,742.383
3,472.329
270.054
87,94
19.05. 2013.    L
4,255.689
3,767.170
3,472.329
294.841
88,52 
01.12. 2013.  RB
4,247.039
3,777.518
3,468.507
309.011
88,94
25.05. 2014.    E
4,238.389
3,760.783
3,464.685
296.098
88,73
28.12. 2014.   P
4,220.997
3,773.687
3,458.803
314.884
89,40
11.01.2015.    P
4,220.997
3,788.039
3,458.803
329.236
89,74
08.11. 2015.  HS
4,188.977
3,759.844
3,448.000
311.844
89,76
11.09. 2016.  HS
4,169.473
3,742.546
3,433.139
309.407
89,76
21.05.2017.    L
4,157.561
3,719.556
3,428.098
291.458
89,46
 
Oznake u tablici:
S = broj stanovnika prema popisu 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) za sredine 2012. do 2016. godine
( https:// www.dzs.hr/Hrv ) i linearnom interpolacijom na dan izbora,
P = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. ili prema procjeni,
B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj  (http: www. izbori. hr ),
B - P = razlika između broja birača i broja punoljetnih stanovnika prema  procjeni na dan izbora i
p = B / S x 100 % = broj birača  s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika prema popisu ili procijeni DZS-u.
E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum i HS = izbori za Hrvatski sabor.
 
Ustavni sud Republike Hrvatske je odredio da pod »ukupnim brojem birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava ima se smatrati ukupan broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača, na dan koji je određen za prvi dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma (referentni dan), prema stanju na taj dan u 00:00 sati (referentni sat). 
        Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana poštovani ustavni sudci? Kako ste mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili ste ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača? Bivša predsjednica Ustavnog suda i članica Venecijanske komisije, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Jasna Omejec bila je članica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (Vijeće). S kojim pravom ona može propisivati što treba kriminalizirati u nedemokratskom režimima naše tragičnih podjela u prošlosti, a pridonijela je kršenju I. članka Ustava RH.? članka Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača! Ustavni sudci i većina članova Vijeća su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa.
        Na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,686.378 birača i u dijaspori 360.110, a u prvom krugu izbora za predsjednika Republike 3,854.784 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj i 396.325 na biralištima u dijaspori odnosno 168.406 više na biralištima u Hrvatskoj i 36.215 na biralištima u dijaspori. Nemoguće je da je za 22 dana 168.406 naših stanovnika steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. To je povećanje broja birača više od 7.654 dnevno! Takva nemoguća skokovita povećanja broja birača dovode u pitanje izborni legitimitet doživotnog bivšeg predsjednika Stipe Mesića i bivšeg predsjednika Ive Josipovića te rezultate Pristupnog referenduma za EU. Od izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine do Pristupnog referenduma za EU održanom 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj  povećan je za 249.774 za samo 48 dana odnosno prosječnim dnevnim povećanjem od 5.203 birača što dokazuje grubu manipulaciju brojem birača. Ustavni sudci su potvrdili ustavnost i zakonitost na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju Građanske inicijative U ime obitelji (GIUIO) 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. U prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom  28. prosinca 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,773.687 birača. Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo odnosno s dnevnim prosječnim povećanjem za više od 2.387 birača i da ih je za samo 68 nana 268.835 više umrlo nego ih je biračko pravo steklo punoljetnošću. Dakle GIUIO je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (http://www.izbori.hr Arhiv izbora i referenduma kronološki ). Zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj kazneno sam prijavio bivšeg ministra uprave Arsena Bauka i odgovorne osobe tvrtke APIS IT d.o.o. 12. listopada 2015. godine i urudžbirao požurnice Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu.    Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
Trebalo bi biti dovoljno 12 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva odnosno 420 tisuća potpisa birača na peticiju za održavanje Ustavotvornog referenduma i 8 % odnosno 280 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana.
Ustavotvorni referendum bi bio važeći ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, a Zakonodavni referendum ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva. Inicijator referendumske inicijative bi trebao zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja prije početka skupljanja potpisa birača.
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD SREDINA 2013. DO 2016. GODINE PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
 
Županija
2013.
2014.
2015.
2016.
Zagrebačka
318.837
318.453
316.506
314.549
Krapinsko-zagorska
130.895
129.967
128.905
127.748
Sisačko-moslavačka
167.036
163.975
160.292
157.204
Karlovačka
125.688
124.127
121.840
120.321
Varaždinska
174.434
173.454
171.879
170.563
Koprivničko-križevačka
114.346
113.688
112.357
110.976
Bjelovarsko-bilogorska
116.959
115.536
113.746
111.867
Primorsko-goranska
294.705
293.811
291.654
289.479
Ličko-senjska
49.364
48.670
47.634
46.888
Virovitičko-podravska
83.029
82.162
80.610
79.111
Požeško-slavonska
75.801
74.991
73.473
71.920
Brodsko-posavska
155.956
154.082
151.012
148.373
Zadarska
171.594
171.462
170.168
169.581
Osječko-baranjska
300.950
298.272
294.233
290.412
Šibensko-kninska
106.540
105.532
104.315
103.021
Vukovarsko-srijemska
175.932
173.441
169.224
165.799
Splitsko-dalmatinska
454.711
454.627
453.155
452.035
Istarska
207.793
208.201
208.180
208.105
Dubrovačko-neretvanska
122.197
122.355
122.280
121.970
Međimurska
113.417
113.159
112.576
112.089
Grad Zagreb
795.505
798.424
799.565
802.338
 Republika Hrvatska
4,255.689
4,238.389
4,203.604
4,174.349
M = maloljetni stanov.
773.372
761.126
750.683
738.924
P = punoljetni stanov.
3,482.317
3,477.263
3,452.921
3,435.425
 
Oznake: S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2013.; 2014.; 2015. i 2016. godine;
 
II. KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM  2013. GODINE
 
Županija
B1
B2
B3
ΔS
Zagrebačka
266.645
268.872
271.178
1.231
Krapinsko-zagorska
107.922
108.971
109.529
- 1.997
Sisačko-moslavačka
156.828
157.435
155.929
- 5.403
Karlovačka
117.396
118.196
117.383
- 3.211
Varaždinska
143.161
144.642
146.011
- 1.517
Koprivničko-križevačka
93.847
94.779
95.272
- 1.238
Bjelovarsko-bilogorska
101.216
1o2.171
101.963
- 2.805
Primorsko-goranska
264.973
267.268
268.981
- 1.490
Ličko-senjska
47.703
48.151
47.645
- 1.563
Virovitičko-podravska
72.844
73.406
73.296
- 1.807
Požeško-slavonska
67.961
68.388
68.364
- 2.233
Brodsko-posavska
141.329
141.805
141.318
- 2.619
Zadarska
164.943
165.946
165.572
1.577
Osječko-baranjska
262.188
263.223
263.073
- 4.082
Šibensko-kninska
105.997
106.844
106.405
- 2.835
Vukovarsko-srijemska
159.320
160.307
160.278
- 3.589
Splitsko-dalmatinska
399.598
402.587
405.274
- 87
Istarska
187.434
188.392
188.845
- 262
Dubrovačko-neretvanska
107.408
108.356
108.560
- 371
Međimurska
94.587
95.227
95.996
- 387
Grad Zagreb
679.083
682.204
686.646
5.488
 Republika Hrvatska
3,742.383
3,767.170
3,777.518
- 29.200
 
Oznake:
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2013 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača na prvim izborima za EU parlament održanim 14. travnja 2013. godine ( http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na lokalnim izborima održanim 19. svibnja 2013. godine,
B3= broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na Referendumu o braku održanom 1. prosinca 2013. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2013. godine,
Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih za 4.717,a za 2014. godinu broj stanovnika je manji za 46.500, a broj punoljetnih za 9.771.
 
KRETANJE BROJA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA U HRVATSKOJ TIJEKOM 2014. I POČETKOM 2015. GODINE
 
Županija
B1
B2
B3
ΔS
Zagrebačka
270.703
272.633
273.728
847
Krapinsko-zagorska
109.150
109.617
110.082
- 2.925
Sisačko-moslavačka
153.221
152.358
152.890
-  8.464
Karlovačka
116.128
115.725
116.112
- 4.772
Varaždinska
145.836
146.489
147.026
- 2.497
Koprivničko-križevačka
95.063
95.289
95.720
- 1.896
Bjelovarsko-bilogorska
101.491
101.494
101.897
- 4.228
Primorsko-goranska
268.404
268.824
269.622
- 2.384
Ličko-senjska
47.055
46.741
46.979
- 2.257
Virovitičko-podravska
72.663
72.864
73 188
- 2.674
Požeško-slavonska
67.802
67.852
68.143
- 3.043
Brodsko-posavska
140.447
140.575
141 045
- 4.493
Zadarska
164.631
165 454
166.194
1.445
Osječko-baranjska
261.167
261.730
262.467
- 6.760
Šibensko-kninska
105.330
104.976
105.511
- 3.843
Vukovarsko-srijemska
159.012
158.872
159.514
- 6.080
Splitsko-dalmatinska
404.567
408.023
410.038
- 171
Istarska
188.181
188.659
189.129
146
Dubrovačko-neretvanska
108.358
108.910
109.308
- 213
Međimurska
95.927
96.394
96.666
- 645
Grad Zagreb
685.647
690.208
692.780
8.407
 Republika Hrvatska
3,760.783
3,773.687
3,788.039
- 46.500
 
Oznake: 
ΔS= S- S11 = promjena broja stanovnika sredinom 2014 prema broju stanovnika popisanih 2011. godine;
B1 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 28. prosinca 2014. godine (http://www.izbori.hr.);
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i
S = broj stanovnika po županijama prema procjeni DZS ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2014. godine,
 
KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD POPISA 2011. PREMA PROCJENI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU I BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR
 
Županija
2011.
2015.
2016.
ΔS
Zagrebačka
317.606
316.506
314.549
-3.057
Krapinsko-zagorska
132.892
128.905
127.748
-5.144
Sisačko-moslavačka
172.439
160.292
157.204
-15.235
Karlovačka
128.899
121.840
120.321
-8.578
Varaždinska
175.951
171.879
170.563
-5.388
Koprivničko-križevačka
115.584
112.357
110.976
-4.608
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
113.746
111.867
-7.897
Primorsko-goranska
296.195
291.654
289.479
-6.716
Ličko-senjska
50.927
47.634
46.888
-4.039
Virovitičko-podravska
84.836
80.610
79.111
-5.725
Požeško-slavonska
78.034
73.473
71.920
-6.114
Brodsko-posavska
158.575
151.012
148.373
-10.202
Zadarska
170.017
170.168
169.581
-436
Osječko-baranjska
305.032
294.233
290.412
-14.620
Šibensko-kninska
109.375
104.315
103.021
-6.354
Vukovarsko-srijemska
179.521
169.224
165.799
-13.722
Splitsko-dalmatinska
454.798
453.155
452.035
-2.763
Istarska
208.055
208.180
208.105
50
Dubrovačko-neretvanska
122.568
122.280
121.970
-598
Međimurska
113.804
112.576
112.089
-1.715
Grad Zagreb
790.017
799.565
802.338
12.321
 Republika Hrvatska
4,284.889
4,203.604
4,174.349
-110.540
Maloljetni
797.855
750.683
738.924
-58.931
Punoljetni
3,487.034
3,452.921
3,435.425
-51.609
Broj registriranih birača
B1
B2
B3
-
s prebivalištem u RH
3,842.363
3,759.844
3,742.546
-
Broj r. birača dijaspore
411.758
28.944
21.223
-
Ukupni broj birača
4,254.121
3,788.788
3,763.769
-
B - P
355.329
306.923
307.121
-
p %
89,67
89,44
89,66
-
 
Oznake:
ΔS = razlika broja stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godine  i prema popisu travnja 2011. godine ( https:// www.dzs.hr/Hrv );
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) sredinom 2015. i 2016. godine;
B1 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine (http://www.izbori.hr.);
B2 = broj birača na izborima Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. godine i
B3 = broj birača registriran na biračkim mjestima na izborima za Hrvatski sabor održanim 11. rujna 2016. godine.
B- P = Razlike između boja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ili prema procijeni Državnog zavoda za statističku (DZS) za 2015. i 2016. godinu te
p = B / S x 100 % = broj birača na sto stanovnika u RH prema popisu ili procjeni DZS-u.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr., Ožujska 12, 10 000 Zagreb

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stavovi su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
 

Napad na Stanislav Preprek iz Novoga Sada je smišljeni ’udruženi zločinački pothvat’

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“, i dr., a povodom sramnog sadržaja „Hrvatske riječi“ br. 785 od 4. svibnja 2018. godine i još sramnijeg ponašanja Tomislava Žigmanova uoči najavljenog mitinga Srpske radikalne stranke u Hrtkovcima 6. svibnja 2018. godine.
http://www.lastampa.it/rf/image_lowres/Pub/p3/2015/10/03/TuttoLibri/Foto/RitagliWeb/eco-k3UD-U10601483379333VfH-700x394%40LaStampa.it.jpg
785. broj „informativno političkog tjednika“ svih Hrvata u Republici Srbiji „Hrvatska riječ“, čiji svaki broj hrvatsku zajednicu ovdje košta preko 5.000 eura i kojem je Republika Hrvatska prošle godine dala još i 25.000 kuna za besplatnu distribuciju (oko 3 eura po svakom primjerku, koji inače košta manje od pol eura!!!), a koji je izašao na samo dva dana prije najavljenog mitinga Srpske radikalne stranke u Hrtkovcima, po svom sadržaju liči kao da se njegovo kompletno uredništvo nalazi na nekom egzotičnom ostrvu usred Tihog oceana, na koje ne dopiru potresni i zloslutni medijski glasovi cijelog svijeta oko događaja u Hrtkovcima.
 
Odmah u Uvodniku nam se cinično smije visokoumno sveznajući Zvonko Sarić, zamjenik glavne urednice i Žigmanovljev veliki ljubimac (ljubav je obostrana), koji taj Uvodnik počinje s Umbertom Ecom (mi mali uopće ne znamo tko je Umberto Eco, pa tako Sarić ispada u svojim očima veći i od samog Umberta Eca)! Glavna urednica se povukla u nirvanu jer je svoju zadaću prema Tomislavu Žigmanovu ispunaila u prošlom broju objavivši njegovu montsruoznu i bolesnu klevetu da su članovi Književnog kluba Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada obožavatelji Vojislava Šešelja!!! Prije toga ovu monstruoznu i bolesnu konstrukciju s potpisom glavnog i odgovornog urednika svog osobnog „časopisa za književnost i umjetnost“ „Nova riječ“ (u kojem inače piše što mu je volja) Žigmanov je objavio na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata !!! Može mu se jer je čitavo jedno desetljećje nezamenjivi ravnatelj i tog Zavoda i jedina službenica u Zavodu, još jedna Žigmanovljeva miljenica, ne može, ne smije i neće da mu se suprotstavi i kaže da je bolestan. A od tog bolesnog članaka „konačno je progledao“ i Milovan Miković, kojeg sam, jednog od rijetkih od sve ove subotičke oligarhijske bulumente, izuzetno cijenio. No napad na uspješnu kulturnu hrvatsku udrugu „Stanislav Preprek“ u Novom Sadu je očigledno udruženi zločinački pothvat te subotičke oligarhijske bulumente, jer prijeti da na književnom planu zasjeni mediokritete i plaćene poltrone Tomislava Žigmanova. Zato ju treba uništiti, sredstva kod pokvarenjaka se ne biraju, a sredstava (medija i novca) ima na pretek!
 
O književnim plagijatima, kao i o drugim „kulturnim“ biserima (paljenje knjiga s pjesmama o Hrtkovcima) proisteklim iz te subotičke oligarhijske kuhinje neću sada, jer sam o tome već pisao. Na petoj stranici ovog 785. broja „Hrvatske riječi“ slatko nam se smješi još jedna Žigamovljeva ljubimica s radosnom viješću da je opetovanje istih spotova i istih reportaža na hrvatskom jeziku (a sve češće i na srpskom) povećano na RTV2 sa 2,6 na 6,16 posto od ukupnog programa na manjnskim jezicima (za usporedbu Hrvati su druga po brojnosti manjnska zajednica ovdje)!!! Poslije ove vijesti svi Hrvati svijeta, a posebno Hrtkovčani i Srijemci će mirno spavati sve do ponovnog Šešeljevog mitinga u Hrtkovcima, pa i poslije njega, i najvjerojatnije zauvjek, jer će biti potpuno rasterećeni svih briga, pošto su 6,16 posto zastupljeni u emisijama Jelene Tumbas iz Subotice. Na trinaestoj stranici ovog broja „Hrvatske riječi“ šeretski nam se smiješi glazbenik i pjevač Šime, bećarski sin iz Županje, a na osamnaestoj čitava vesela družina družica oko tavankutske slame... I sve u tom opuštenom maniru, daleko na sjeveru Bačke, tihom oceanu vojvođanske ravnice.
 
Uz vrijedne članake o Hodočašću na Bunariću, Književnoj večeri u Surčinu posvećenoj Iliji Okrugiću, Početku Dužijance 2018., članku Susret volontera Caritasa Srijemske biskupije (gle čuda, u Hrtkovcima!), i još par dobrih stvari koje mogu stati na desetak stranica, i ovaj broj „Hrvatske riječi“ liči na sve ostale - šarena i preskupa lokalna subotička novina na 52 stranice, tiskana na najfinijem papiru na kojem joj može zavidjeti i „Playboy“.
- „Kako vi Hrvati ovde imate fantastične novine!“ – govori nam većinski narod i pita šta bismo još uopće htjeli, iako ne čitaju niti jednu jedinu riječ iz njih (a očigledno je da te novine ne kupuju ni Hrvati, čim im treba novac za besplatnu distribuciju).
No subotička oligarhijska bulumenta je inače verzirana u pakovanju šarenih laža, a za 5.000 eura svakog tjedna može se kupiti dobar auto, pa što ne bi i ovaj jadac spolja imao gladac! Na kraju, sav taj novac ide u džepove upravo te subotičke oligarhijske bulumente.
A to je sve tako jer i time, kulturom Hrvata ovdje, upravljaja Tomislav Žigmanov sa svojom šakom poslušnika, a u njega je, kada se upari sa Slavenom Bačićem, sav novac namjenjen svim Hrvatima u Republici Srbiji i sve drugo vezano za Hrvate ovdje.
No Hrvati ovdje imaju i tu nesreću da ih i u politici predstavlja taj jedan te isti čovjek – Tomislav Žigmanov. U spoju kulture i politike, napisao sam to do sada bar deset puta, strada kultura, ali u našem slučaju, slučaju Tomislava Žigmanova, strada i naša politika. Sve nas sve više hvata jeza kako nas „zastupa“ i kako nas „štiti“ Tomislav Žigmanov!
 
Ovaj „legitimni“ zastupnik Hrvata u Skupštini Srbije, izabran srpskim glasovima, tamo još nije pustio glas! Sve ono što govore Nenad Čanak i Aleksandra Jerkov povodom izuzetno napete i opasne situacije oko Hrtkovaca, još glasnije i još više treba tamo da govori Tomislav Žigmanov!!! Ali ovaj „Bunjevac i Hrvat“, kako je, kao iz topa, na pitanje voditelja što je po nacionalnosti izjavio u emisiji „Nedjeljom u 2“ na HRT1, kaže nam da nije sve u govoru u Skupštini!!! Kada bi se svi tako ponašali onda Skupština ne bi trebala ni postojatii.
 
Da je Tomislav Žigmanov beskrajno pokvaren čovjek, bez trunke morala i skrupula, pohlepan, grandoman, bahat, samohvalisav, strašno osvetoljubiv, te veliki izmišljač smicalica, podvala, plagijata i laži, pisao sam povodom mnogih stvari, a samo na osnovu onoga što je objavljeno upravo u medijima subotičke oligarhijske bulumente i onoga što oni govore, prije svega u „Hrvatskoj riječi“. Sada dodajem da je Tomislav Žigmanov i strašljiva kukavica. U Skupštini se ne vidi iako cijeli svijet govori o Hrtkovcima, na nekim sastancima se zavlači pod skute Maje Gojković (tu mu ne smeta njena prošlost), a onda, okružen nekolicinom svojih istomišljenika daleko u kutu tavana na mađarskoj granici, „HRabro“ odande šalje svim Hrvatima „priopćenja“ i „izvješća“ i odande twittuje, trpajući se u sve i svašta i tamo gdje ga nitko ništa i ne pita, besramno se hvaleći i bolesno pišući u množini (kao da iza njega stoje svi Hrvati):  
 
„Ne samo da dajemo prinose, nego smo i aktivni...“,
„HRabro nam je ići naprijed...,
„HRabro i stalno označavamo naša stajališta...“ - su samo nekoliko od tisuće besmislenih i šupljih nebuloza koje Žigmanov „HRabro“ izbacuje na svom twitteru. U Skupštini ni „be“, a uzor mu je Pupovac, koji u Saboru drsko rastura Hrvatsku.
Na kraju što očekovati od čovjeka koji je, kao plaćen za to da upravo stalno o tome govori, najviše ćutao o tragediji srijemskih Hrvata punih četvrt stoljeća, o ćemu sam također stalno pisao! Tek sada u usta uzima Hrtkovce, jer je šansa za osobno prikupljanje novih političkih poena, ali iz debele subotičke hladovine, „HRabro“ isturajući u prve redove druge ljude.
Takav čovjek ne može zastupati niti jednog Hrvata u bilo čemu i bilo gdje i da ima trunku morala davno bi podnio ostavku na sve svoje nagomilane funkcije. Ali nagomilava se i novac.
     

Branimir Miroslav Tomlekin, Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stavovi su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
 

Nadamo se da se ne će ponoviti skup u Srbu na dan stradanja Hrvata našeg kraja

 
 
Ja sam Marija rođena i krštena u Boričevcu. Pripadam generaciji djece koja se sjećaju progona 2. kolovoza 1941. godine kad smo u noći bježali prema Kulen Vakufu. Što smo sve prošli teško je opisati u par rečenica, ostali smo živi, ali emotivno invalidni.
https://komunistickizlocini.files.wordpress.com/2015/10/boricevac-ivezic487i.jpg?w=850
Dana 27. 7. 1941. godine u selu Brotnja živi su bačeni u jamu na Dabinu vrhu obitelji 37 članova Ivezića. Tu je sudbinu doživjela moja teta i njezinih petero djece. Rodbina i potomci Ivezića nakon 76 godina doživjeli smo da se na še žrtve ekshumiraju, nalazi DNK analize potvrdili da su to Hrvati iz Brotnje rod Ivezića. Tražili smo da se pokopaju u Boričevcu, jer je to Župa u kojoj su se krstili, vjenčavali i dolazili u crkvu.
 
Dana 27. srpnja 2017. pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja i Vlade Republike Hrvatske u Boričevcu su dostojno ispraćeni i pokopani Ivezići. Potomci i rodbina Ivezića sačinili smo projekt pod nazivom "Spomen područje od Brotnje do Boričevca" sa željom da se dugoročno obilježi 27. srpanj kao dan stradanja hrvata u našem kraju. Rodbina je podigla spomenik na samoj jami gdje su Ivezići bačeni i nađeni, kako bi se hodočastilo do jame i poklonilo hrvatskim žrtvama, kako bi svjedočili istini. Nadamo se da se ne će ponoviti skup u Srbu na dan stradanja Hrvata našeg kraja.
 
Boričevac i Brotnja i danas su pusti. Godinama se borimo sa birokracijom da nam se vrati oduzeta imovina, a sad nas obavještavaju da se naše zemlje daju u koncesije, da se daju poticaji a mi vodimo postupke koji su u tijeku za povrat. Bilo bi dobro da nas konačno netko zaštiti i da se ispita tko našu imovinu daje u koncesiju i još dobiva poticaje. Možda  bi DORH tu imao posla.
 

Marija Bebić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Subota, 18/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1112 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević