Get Adobe Flash player
Anacionalna politika predsjednika Josipovića

Anacionalna politika predsjednika Josipovića

Josipović je indoktriniran komunističkim mentalitetom i...

Crvena vlast misli da ima i mandat za ateiziranje hrvatskoga društva

Crvena vlast misli da ima i mandat za ateiziranje hrvatskoga društva

Hvala prof. Tomcu, koji se hrabro bori za istinu, vođen vjerom u Krista i...

Mesićevo i Josipovićevo guranje Hrvatske u ništavilo

Mesićevo i Josipovićevo guranje Hrvatske u ništavilo

Pojačana nervoza crvenoga predsjednika     Neko sam...

Mogući izbor Ive Josipovića bio bi nelegitiman

Mogući izbor Ive Josipovića bio bi nelegitiman

Još jedan primjer jutarnjeg podmetačkog i navijačkog...

  • Anacionalna politika predsjednika Josipovića

    Anacionalna politika predsjednika Josipovića

    četvrtak, 30. listopad 2014. 17:31
  • Crvena vlast misli da ima i mandat za ateiziranje hrvatskoga društva

    Crvena vlast misli da ima i mandat za ateiziranje hrvatskoga društva

    četvrtak, 30. listopad 2014. 17:26
  • Mesićevo i Josipovićevo guranje Hrvatske u ništavilo

    Mesićevo i Josipovićevo guranje Hrvatske u ništavilo

    četvrtak, 30. listopad 2014. 17:23
  • Mogući izbor Ive Josipovića bio bi nelegitiman

    Mogući izbor Ive Josipovića bio bi nelegitiman

    četvrtak, 30. listopad 2014. 17:20
  • Nije Zoran Milanović sâm u svom svijetu. I žena ga u stopu slijedi

    Nije Zoran Milanović sâm u svom svijetu. I žena ga u stopu slijedi

    četvrtak, 30. listopad 2014. 17:13

Izravan dokaz da uprava Medicinskoga fakulteta nije nevina

 
 
U odnosu na članak tiskan u „Slobodnoj Dalmaciji“ 12. listopada 2012., koji donosi i moje očitovanje da je uprava Medicinskoga fakulteta u Zagrebu znala što se događa u Zavodu za anatomiju (i Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, koji je osnovao anatom dr. Ivica Kostović, i većina ljudi radi na oba mjesta), šaljem vam međunarodne ekspertize stanja na Fakultetu iz 2005.
 Prof. dr. Nada Čikeš
 
Kao što sam rekao u „Slobodnoj Dalmaciji“ – njih je naručio tadašnji državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Slobodan Uzelac, na osnovi prijave profesorica Ane Marušić i Aide Salihagić Kadić. Kao što sam (i to) rekao u „Slobodnoj Dalmaciji“, ne samo da po tim ekspertizama i višestrukom traženju g. državnoga tajnika Uzelca tadašnja dekanica Čikeš nije postupila, nego je, dapače, te ekspertize sakrila. Kad je, ljut, nakon više od godinu dana prof. Uzelac ekspertize obznanio, dr. Čikeš se branila da je na njima pisalo „strogo povjerljivo“ – pa ih je morala sakriti!
 
Ovo su ključni dokumenti za ovu aferu (Kelović), koji eksplicitno, objektivno i s najvišeg mjesta dokazuju da je Uprava Medicinskoga fakulteta u Zagreb, na čelu s prof. Nadom Čikeš, znala bšto se događa na Anatomiji i da je o tome imala službene i stručne (ekspertne) dokumente MZOŠ-a, te ne samo da nije reagirala nego je ekspertize sakrila i promijenila, ali i pojačala napade na prof. dr. Anu Marušić. (Pod pritiskom je prof. Aida Salihagić Kadić odustala, ucijenili su je.)
 
Ukratko:
1. Bilo je prijavljeno. (Nije bitno što nije potpuno ista tema – jest Anatomija, korupcija i mobbing.)
2. Međunarodno je.
3. Tražio je prof. Uzelac – kao državni tajnik, Srbin, profesor.
4. Unutra je prof. Aida Salihagić Kadić – koja je vrijeđana na nacionalnoj i spolnoj osnovi. I koja je uhvatila krivotvorenje dokumenta za izbor!
5. Unutra eksplicitno piše kolektivni mobbing (mislim da je Slovenac to rekao, pri kraju). Iz mobbinga i vrijeđanja na spolnoj osnovi lak je put do napastovanja.
6. Unutra eksplicitno piše da ako dekanica Fakulteta ne riješi probleme na Anatomiji (HIIM-u) da će se oni nastaviti i postazi još god.
To je izravan dokaz da uprava Fakulteta nije nevina – Znala je!!!
Je li N. Čikeš prenijela prof. D. Miličiću kad je on postao dekan da on riješi, ne znamo, neka oni kažu… No, problemi se jedu nastavili – sve do akcije Uskok-a 2012. No, to što je uhvaćeno najmanje je što je postojalo i postoji.
 

Prof. dr. sc. Matko Marušić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

 

 

 

Izvješće glede problema vezanih uz rad nekih katedri Medicinskoga fakulteta u Zagrebu od 8. kolovoza 2005.

 
 
Zadatak
 
Prema dopisu državnog tajnika, prof. dr. sc. Slobodana Uzelca, od 21. srpnja 2005. Ministar Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa imenuje stručno povjerenstvo od 5 članova u svrhu proučavanja pismenog materijala koji se odnosi na nepravilnosti u radu nekih tijela Medicinskog fakulteta u Zagrebu, te davanja pojedinačnog mišljenja članova. Pitanje se odnosi na karakter i opseg oblika narušavanja legalnosti i akademske korektnosti postupaka u znanstvenoistraživačkom radu i postupaka izbora u znanstvena zvanja, poglavito u dijelovima Fakulteta: Znanstveno-nastavno vijeće, Savjet, Sud časti, Zavod za anatomiju, Zavod za fiziologiju, Hrvatski institut za istraživanje mozga i časopis Croatian Medical Journal. Pored ovog pitanja članovi Povjerenstva su zamoljeni dati svoje mišljenje glede pravaca aktivnosti za prevladavanje ovog nezadovoljavajućeg stanja.
Prof. dr. Ana Marušić
 
Činjenice iz proučenog materijala
 
1. Što se tiče problema izbora u znanstveno zvanje važno je napomenuti da se pismeni materijal sastoji poglavito od dopiske prof. dr. sc. Aide Salihagić-Kadić s raznim instancijama i osobama Fakulteta i Ministarstva.
 
Sažeto se radi o slijedećem: Prof. Salihagić, kao član Povjerenstva za izbor u znanstveno zvanje kandidatkinje dr. sc. V. Crljen-Manestar, ukazuje na nedostatak potrebnog broja radova kandidatkinje, indeksiranih u međunarodnim indeksnim publikacijama, neophodnih za provođenje izbora. Ovaj nedostatak utvrđen je i od drugih tijela Fakulteta, a izdata je i potvrda od strane Nacionalne i Sveučilišne knjižnice o nepostojanju članka kandidatkinje koji je presudan za izbor.
 
Prof. dr. sc. Hrvoje Banfić, pročelnik Hrvatskoga instituta za istraživanje mozga (HIIM), iznosi ''nečitku'' potvrdu na sjednici Fakultetskog vijeća prema kojoj je dotični članak indeksiran i time Vijeće daje pozitivno mišljenje za nastavak procedure izbora kandidatkinje. Prof. Salihagić međutim dovodi potvrdu prof. Banfića u sumnju suprotnom potvrdom Sveučilišne knjižnice, što odlukom tadašnjeg dekana prof. Labara dovodi do ''zastanka s postupkom izbora'' kandidatkinje. Nakon ovoga Odbor za izbor nastavnika Fakulteta predlaže smjenu prof. Salihagić iz Povjerenstva ukoliko ona ne da pismeno očitovanje. Na sjednici Vijeća ovaj se prijedlog prihvaća i imenuje se novi član Povjerenstva unatoč izjavama prof. Salihagić o dostavljenom očitovanju i unatoč njenom protivljenju smjenjivanju. Pored ovog problema oko izbora u znanstveno zvanje žali se prof. Salihagić na uvrjedljivo ponašanje i maltretiranje od strane prof. Banfića te se obraća za pomoć i zaštitu raznim instancijama: dekanu, rektoru, ministru i drugima. O reakcijama ovih instancija nema dokumentacije.
Prof. dr. Aida Salihagić-Kadić
 
2. Materijal koji se odnosi na (ne)korektnost u znanstvenoistraživačkom radu sastoji se poglavito od pisane dokumentacije prof. dr. sc. Ane Marušić i njene korespondencije s drugim, za ovaj slučaj relevantnim, osobama.
 
Iz ove dokumentacije proizlazi da prof. Banfić optužuje prof. Marušić i njezin radni tim za prijevaru, za publikaciju znanstvene neistine i za znanstvenu manipulaciju. Istragu o ovom slučaju uzima u ruke prof. dr. sc. Ivica Kostović, direktor HIIM-a. Prof. Marušić odbija suradnju u ovoj istrazi kako zbog pretpostavke da je optužba prejudicirana, tako i zbog sukoba interesa povjerenstva imenovanog od strane HIIM-a. Prof. Marušić traži zaštitu od raznih institucija Fakulteta (Fakultetsko vijeće, dekan, Sud časti) zbog verbalnog maltretiranja, uvrjeda časti i ometanja u radu njenog instituta poglavito od strane prof. Banfića. O reakciji institucija na ove pozive nema dokumentacije pa pretpostavljam da ih nije bilo.
 
3. U materijal koji se odnosi na odbijanje publikacije članka prof. Banfića i suradnika u časopisu Croatian Medical Journal pada u oči nekolegijalna i neakademska dopiska sudionika pod emocionalnim nabojem. Pri tome je naglašen neakademski način obraćanja prof. Banfića prema kolegama po struci i akademskom zvanju.
 
Dojam i interpretacija
 
Proučavajući ovaj materijal prvi dojam bio je odvojenost i nedostatak konstruktivne komunikacije između raznih odjela Fakulteta (u ovom slučaju radi se o Zavodu za fiziologiju, Zavodu za anatomiju i HIIM). Neprijateljstva, kako među šefovima tako i između suradnika ovih zavoda su očita. Ovi negativni stavovi dovode do eskalacija u konkretnim slučajevima kada se traži suradnja i zajednička odluka šefova zavoda. Svaka strana traži svoju ''pravdu'', apelirajući na institucije koje bi im trebale dati podršku i zaštitu. Ovo dovodi do još većih sukoba i prerasta izvan granica Fakulteta i Univerziteta.
 
Jasno je da ovakva situacija ozbiljno remeti rad ovih zavoda, ali ne samo njih. Može se lako pretpostaviti da je ovim sukobima ometeno funkcioniranje dekanata, Fakultetskog vijeća i drugih fakultetskih tijela. Ovim su bez sumnje pogođeni i drugi odjeli Fakulteta, stvarajući podvojenosti pojedinih suradnika, međusobna nepovjerenja i druge negativne pojave u situaciji borbe za opstanak. Ukratko, smatram funkcioniranje Fakulteta ozbiljno ugroženim.
Tražeći uzroke ovom stanju, iz pismenog materijala dobivam dojam da se izvor problema nalazi u HIIM-u. Iz dostavljenog materijala proizlazi da su si šefovi ovog zavoda (prof. Banfić i prof. Kostović) svojevoljno uzeli u ruke neke ovlasti čime prelaze pisana i nepisana pravila Fakulteta i time došli u sukob sa šefovima druga, dva gore navedena, zavoda. Pri ovome naglašena je samovolja prof. Banfića. U svakom slučaju, zbog nedostatka drugih informacija o stanju u zavodu i o dotičnoj osobi, može se reći da je stjecaj okolnosti takav da dovodi do ozbiljnog sukoba između HIIM i druga dva zavoda (Zavod za fiziologiju i anatomiju), pri čemu su ova dva zavoda (i njihovi pročelnici) naročito oštećeni. Međutim to nije jedini problem u ovom konfliktu. Drugi ozbiljni problem je neaktivnost (ili nesvrsishodna aktivnost?) dekana Fakulteta (kako jednog tako i drugog) da svojim ovlastima (koje pretpostavljam da ih dekan ima?) nađe izlaz iz ovog sukoba. Rektorat Univerziteta, čini se, također nije poduzeo neke mjere.
 
Treći problem je pasivnost (ili poluzainteresirana kompromisnost sa, čini se, "jačom strankom") fakultetskih tijela kao što su Fakultetsko vijeće, Odbor za izbor suradnika, Sud časti i neki drugi. Sve ovo govori o kršenju pravila i o ozbiljnom poremećaju međuljudskih odnosa u ovoj radnoj organizaciji. Ovakav poremećaj, bez sumnje, dovodi do krize morala i propadanja etičkih principa. Kolegijalnost i akademska korektnost gube se u ovakvim okolnostima.
 
Ovdje je važno pitanje što dovodi do ovakvih stavova i ovakvi interakcija suradnika, i što može ovako poremetiti rad kontrolnih fakultetskih tijela? Za odgovor na ovo pitanje potrebne su daljnje pretrage stanja i analiza slučaja, kao što su strah sudionika od nekog jakog unutrašnjeg faktora (npr. strah od autoriteta koji beskompromisno provodi svoju volju i ugrožava druge), negativna iskustva sudionika iz prošlosti i bespomoćnost (npr. nemoć da se nepravilnosti sistema uklone), nedostatak perspektive, osjećaj (radne i socijalne) ugroženosti, svojevrsna strategija preživljavanja i slično.
 
Zaključak
 
Moj odgovor na konkretna pitanja Ministarstva je slijedeći:
- Legalnost izbora u znanstveno zvanje suradnika Fakulteta je narušena.
- Akademska korektnost u ocjeni znanstvenoistraživačkog rada suradnika je narušena.
- Vrjednovanje ličnosti i rada kolega, suradnika na Fakultetu i izvan njega je od određenih sudionika konflikta narušeno.
- U konfliktnoj situaciji imaju značajne uloge Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zavod za fiziologiju, Zavod za anatomiju, te upravni sistem Fakulteta (poglavito dekanat i Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta).
 
Međutim kao medicinar (psihijatar sa subspecijalizacijom dječje psihijatrije) vidim ovaj konflikt u ovoj radnoj zajednici ne samo kao problem remećenja reda, običaja i pravila zajednice, te kršenja prava djelatnika, već i kao poremećaj u interakcijama sudionika koji dovodi do poremećaja (ili patologije) sistema. Zbog ovog razloga poslužit ću se medicinskom strategijom i terminologijom u identifikaciji poremećaja i prijedlogu postupka za prevladavanje problema.
 
Dijagnostički moglo bi se ovo stanje okvalificirati kao ozbiljni poremećaj u radnoj zajednici. Ovakvo stanje usporedivo je s individualnim stanjima poremećaja ponašanja, poglavito kao posljedica poremećene interakcije između individue i socijalne okoline. Patogeneza bi se tehnički mogla uokviriti u shemu nastajanja individualnog poremećaja ponašanja koja se sastoji od tri komponente:
1. Izvor prvobitnog problema (ili situacija ili zavist koja izaziva konflikt).
2. Štetni procesi koji nastaju pojavom prvobitnog problema i dovode do poremećaja sistema (sekundarni problemi).
3. Način održavanja poremećaja.
 
U gore opisanim slučajevima patogeneza bi se mogla opisati kao:
Ad 1. Izvor problema: Postoje indicije da je izvor problema borba za vlast ili autoritet na Fakultetu, ili ekspanzija, ili neki drugi subjektivni problemi od strane rukovodstva HIIM (u ovome exponiran je prof. Banfić).
 
Ad 2. Procesi koji nastaju ovim za okolinu neprihvatljivim aktivnostima i stavovima HIIM-a dovode do gubitka uravnoteženosti interakcija u radnoj zajednici Fakulteta sa posljedicom projekcije problematike na pročelnice dva gore navedena zavoda. Predstojnici ovih zavoda bivaju maltretirani i od kolektiva izolirani (sindrom 'crne ovce' ili 'bijele vrane'), a njihovo funkcioniranje ozbiljno otežano. Slične situacije često dovode do psihičko-somatskih ili psihičkih tegoba s radnom nesposobnošću dotičnih djelatnika. Na širem planu Fakulteta ovi procesi doveli su do 'uspavljivanja' i indiferentnosti tijela koja su zadužena rješavati ovakve probleme. Ova nazovi indiferentnost rezultat je poremećenog međusobnog povjerenja suradnika i može se shvatiti kao jedna strategija preživljavanja u dotičnoj radnoj zajednici.
 
Ad 3. Ovaj nezdravi razvoj događaja može se dobrim dijelom zahvaliti stavovima tijela fakulteta (dekanat, fakultetsko vijeće i drugi, koji pasivno promatraju ovu „borbu“), i oportunistički se priklanjaju i daju za pravo jačemu.
 
Prijedlog za prevladavanje problematične situacije
 
U pristupu 'liječenja' ovakve kompleksne problematike ne treba očekivati da će uklanjanjem prvobitnih uzroka konflikta situacija biti značajno popravljena. Slični konflikti često nastaju na već 'nestabilnom terenu' problematičnog sistema radne organizacije, kojim sudionici gube socijalnu ravnotežu, pokazuju neadekvatne intencije i reakcije i postaju psihički vulnerabilni. Zbog ovih razloga vraćam se gore navedenoj shemi nastanka konflikta, koja bi morala poslužiti i za prevladavanje ovog stanja.
 
1. Žarište prvobitnog problema mora se identificirati i neutralizirati.
2. Štetni procesi na širem polju Fakulteta (interakcijske poteškoće među suradnicima), koji su nastali kao sekundarna posljedica djelovanja prvobitnih štetnih faktora zaslužuju poseban tretman kroz razgovore i dogovore vođene od stručnjaka za ovakvu problematiku.
3. Sistem uprave Fakulteta zaslužuje značajne promjene glede stavova, aktivnosti, ovlasti i odgovornosti. Ovim promjenama bi se zagarantirala prava i odgovornosti suradnika. Na ovoj bazi trebali bi se povratiti etički i moralni principi, te profesionalna i akademska korektnost suradnika.
 
Konkretno uzet ću primjer iz Nizozemske kako se u ovakvim situacijama postupa. Najčešće se postavi prinudna privremena uprava (Interim Management) koja brine, između ostalog, za pravilan assessment oko nastalog konflikta i traženje adekvatne strategije koja vodi normalizaciji stanja. Iznajmljuju se vanjski stručnjaci koji nakon izvršenog ispitivanja situacije prelaze na saniranje preko razgovora i dogovora sa suradnicima (consulting). U Hrvatskoj se, koliko sam informiran, nalazi nekoliko stranih firmi koje imaju specijaliste za ovu vrstu consultinga, primjerice KPMG i Ernst and Young firme.
U nadi da će moje mišljenje i savjeti biti od koristi,
 

Prof. dr. sc. Matko Marušić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Najznačajnije djelo o Drinskim mučenicima napisao je don Anto Baković

 
 
U hvale vrijednom listu Hrvatska vjernost, časopisu za Hrvatski martirologij, nabavljenom, čini mi se, u Boričevcu, među prilozima s međunarodnoga znanstvenog skupa "Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine", o žrtvama u pojedinim biskupijama i redovničkim zajednicama, te pokrenutim postupcima za proglašenje svetima i blaženima, naišao sam i na tekst o Drinskim mučenicama i njihovoj beatifikaciji u Sarajevu 24. 9. 2011. autorice S. M. Ozane Krajačić, FDC. Kako sam i sam toga dana bio u Sarajevu, i kako sam prilično upoznat sa fenomenom Drinskih mučenica, želim reagirati na tekst gore spomenute autorice.
Don Anto Baković je bio prije od svih
 
Nije sporan njezin dio teksta, u kojem govori o mučeničkoj smrti sestara usmrćenih od strane četnika 1941. zbog četničke mržnje prema katoličkoj vjeri, zbog sestrinske vjernosti Bogu i zavjetu čistoće, bacanjem njihovih izmasakriranih tijela u hladnu Drinu... Sporan je onaj dio teksta u kojem piše, da je knjiga poštovane s. Slavice Buljan Zavjet krvlju potpisan, objavljene 1996. godine s doživljena tri izdanja, najznačajnije i najopsežnije djelo napisano o Drinskim mučenicama, koje je svojevrsni znanstveni i duhovni temelj koji je omogućio pokretanje postupka beatifikacije... šireći istinu širom svijeta.
 
Uz puno poštovanje prema spomenutoj knjizi, njezinim znanstvenim i duhovnim kvalitetama, te opsežnosti, ne možemo se složiti sa ocjenom, da je baš ona najznačajnije djelo u tom pogledu, koja sintagma najznačajnije djelo je izvrtanje činjenica i povijesni falsifikat, sve dotle dok se ne reagira na nju.
 
Najznačajnije djelo koje je omogućilo postupak beatifikacije zove se DRINSKE MUČENICE, knjiga don Ante Bakovića, izašla 1990. godine, dakle šest godina prije, koja je napisana i koja se čita po cijelom svijetu na devet svjetskih jezika, koja je bila glavna literatura za pisanje prvospomenute knjige, i u kojoj su tragične istine napisane "iz prve ruke", od glavnoga i još jedinog živućeg svjedoka i očevidca, pionira beatifikacije, dječaka s Drine, za koga se, po ovom pitanju, olimpijskim rječnikom, može reći da je, ne srebreni nego zlatni dečko.
 

Žarko Marić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA stajališta su autora i ne moraju biti u skladu sa stavovima Uredništva

Anketa

Je li uhićenje Milana Bandića političko uhićenje?

Petak, 31/10/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 382 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević