Get Adobe Flash player
Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

Znate li tko je u povijesti tražio da se cinkaju roditelji, rođaci,...

Faktograf – hrvatska verzija

Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

Faktograf.hr je paradržavno kontrolno medijsko tijelo u službi...

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

Europska komisija prijeti sankcijama kako bi nametnula LGBT...

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

Problem je što se hvali "postignućima", a ne smatra se...

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

Moderna do danas nije proizvela niti jedno cjepivo koje je odobreno za...

  • Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    Nacizam u Hrvatskoj na Plenković-Dolfijev način

    srijeda, 02. prosinca 2020. 16:07
  • Faktograf – hrvatska verzija

    Faktograf – hrvatska verzija "Ministarstva istine"

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 10:44
  • Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    Sada znamo zašto je Plenković nametnuo IK

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:43
  • Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    Plen Ki Moon – naš suvremeni Münchhausen

    srijeda, 02. prosinca 2020. 14:32
  • Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    Cjepivo Moderne dokazano izaziva rak

    četvrtak, 03. prosinca 2020. 14:36

Ustavotvornim referendumom do izborne pravde

 
 
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ nije pomela oporbene stranke kako bahato tvrdi, jer je zajedno s koalicijskim partnerima dobila 202.784 glasova birača manje od oporbenih stranaka, a od iseljeništva dobila je treći mandat, prema izjavi odvjetnika Mate Knezovića, izbornom prijevarom s 10 glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da su prikupili dokaze o nizu nepravilnosti i krađi glasova Nezavisnoj listi Željka Glasnovića, a prema službenoj dužnosti time se mora baviti DORH. Saborska većina je dobila 699.399, a oporba 902.183 glasova u svih dvanaest izbornih jedinica.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn%3AANd9GcQss_TaAmF2qwiShJMsiEs_3K9bub0l06lTSA&usqp=CAU
Tragičan događaj prošlog ponedjeljka je posljedica bahatog ponašanja političke kaste. Institucije ne rade nezavisno svoj posao. Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta. Kako može biti više birača od stanovnika? O tome je počeo pisati bloger đMarko Rakar nakon izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska... tada su imali više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica, Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija od lokalnih izbora 2005. godine imale su više birača od stanovnika, a 2011. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Ustavni sudac "Gordan Dolović": Davorin Mlakar uvjeravao me je da je to moguće. Ustavni suci poput Antuna Palarića, predsjednika Ustavnog suda, Sovinog kuma Gavuna i drugih su presudili 2014. godine da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika. Zar je posao ustavnih sudaca da presuđuju o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Kako može biti dio populacije veći od cjeline? Na referendumu o pristupanju Hrvatske u EU bilo je oko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih 2011. godine. U Hrvatskoj nema ekstremne desnice, ali imamo ekstremnih "antifašista" poput pjevača ustaških pjesama Žepe Bevande i njemu sličnih negatora boljševičkih zločina, ekstremne korupcije i ekstremno bahatih političara poput predsjednika Vlade = "Ja mogu što hoću".  
 
HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na ovogodišnjim izborima bilo je oko 310 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari! Bivši ministar Arsen Bauk je"eutanaziravši" oko 225 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 251 dan sa 4.042.522 na 3.817.092. Lagao je Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: "Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa". "Normalno" je i s "karakterom" da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Po službenoj dužnosti DORH treba reagirati!
 
UVJETNA KAZNA OD JEDNE GODINE ZATVORA BRANISLAVU ŠVONJI ZBOG KUPOVANJA GLASOVA BIRAČA SRPSKE NACIONALNOSTI NA LOKALNIM IZBORIMA U OBROVCU SVIBNJA 2017. GODINE
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnjiBranislav Švonja u listopadu 2019. godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača. Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom. 
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. Kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
 
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i "nadnica" za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić. Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu. Obrovac je na svim analiziranim izborima imao više birača od stanovnika. Što je s odgovornošću SDSS-a?
 
Neustavan je izbor zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore
 
Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je na Okruglom stolu o nelegalnosti općih izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor  u Novinarskom domu 25. rujna 2o2o. godine da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica. Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.Karolina Vidović Krišto je u pravu
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo  11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
 
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je  39.839 birača.
 
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.
Pupovčeva interesna velikosrpska zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji su izglasali HDZ i SDP zajedno s njihovim satelitima i tako proizveli etnobiznis. Iz analize može se zaključiti da XI. i XII. izborna jedinica previše narušavaju jednakost glasa birača. Dakle, posebne izborne jedinice treba ukinuti!
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i  " Narod odlučuje " tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora dvokružnim mješovitim izbornim sustavom (45 razmjernim i 75 većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine,
3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava,
4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021.,
9. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 %  od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
10. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa.
11. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i
12. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva.
13. da Ministarstvo pravosuđa zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova srede evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj. 
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Još jedna manipulacija "bunjevačkog Hrvata" (Bunjevca i Hrvata!) Tomislava Žigmanova

 
 
Dan rođenja bana Jelačića je za sve Hrvate koji žive u Republici Srbiji najveći je praznik. Ovaj svečani dan ove godine smo očekivali sa posebnom radošću jer su simboličnom predajom našoj zajednici rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu nazočili ministar vanjskihi europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić s drugim visokim uzvanicama iz obje države. Posebno zadovoljstvo je pričinjavalo ozračje u kojem se naziralo konačno poboljšanje odnosa između Srbije i Hrvatske. I sve bi bilo jako, jako lijepo da nam silni gosti iz Subotice u našemu Srijemu, preciznije reći predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, nisu napravili (blago rečeno) skandalozne stvari. Jasna Vojnić je u svom pozdravnom govoru usred rodne kuće našega bana rekla da je Goran Grlić Radman izaslanik Aleksandra Plenkovića (zamalo Aleksandra Rankovića), (https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2020&mm=10&dd=16&nav_category=12&nav_id=1748616) a oboje su u Petrovaradin došli sa skandalom oko spomenika Ivanu Antunoviću u Subotici, koji je pukao (skandal, ne spomenik) baš na ovaj nasretniji dan svih Hrvata u Srbiji.
https://www.dnevnik.rs/sites/default/files/2020-10/2-ban.JPG
Naime, pompozno najavljivano, sa silnim fotografijama Jasne i Tomislava, podizanje spomenika Ivanu Antunoviću u Subotici i triumfalnim twitterom „tomeziga“, završilo se brukom za sve Hrvate u Srbiji, sve Hrvate u Hrvatskoj i sve Hrvate u cijelom svijetu, jer su toj bruci nazočili isti visoki gosti iz Hrvatske koji su nazočili i primopredaji rodne kuće bana Jelačića!
 
Ispostavilo se da se radi o još jednoj od bezbroj manipulacija „bunjevačkog Hrvata“ (Bunjevca i Hrvata) Tomislava Žigmanova, koji je mimo odluke Skupštine grada Subotice, onako po svom, ispod žita, na postament spomenika uklesao kao one koji podižu spomenik Ivanu Antunoviću Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, da bi se proslavio kao ravnatelj tog Zavoda, i Hrvatsko nacionalno vijeće, da bi proslavio i svoju „bunjevačku Hrvaticu“ (Bunjevku i Hrvaticu), koju je upravo on postavio za predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća.
 
Burno su reagirali Bunjevci koji nisu Hrvati jer su davno ranije dali saglasnost za podizanje ovog spomenika ali da kao njegov graditelj bude naznačeno jedino Katoličko društvo „Ivan Antunović“ iz Subotice, uz obrazloženje da je Ivan Antunović bunjevački Dositej Obradović (valjda jednih i drugih Bunjevaca). Posebno su naglasili da je to perfidan politički gest međunacionalne netrpeljivosti i nasilne asimilacije Bunjevaca u Hrvate te su zatražili smjenu Tomislava Žigmanova sa mjesta ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i mjesta zastupnika (valjda „bunjevačkih Hrvata“) u Skupštini grada Subotice! Pokazalo se da „oni koji imaju moć“ nisu dopustili ovu podvalu i s postamenta spomenika je sastrugan, ili tako nešto, i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće, ali i Katoličko društvo „Ivan Antunović“!!!
 
Jasna i Tomislav su ponizili i uvrijedili sve Hrvate svijeta, a nas ovdje posvađali sa 16.706  Bunjevaca, i to baš na dan rođenja bana Jelačića i kada su se konačno počeli nazirati bolji odnosi sa Srbima!
Bezbroj puta sam napiso da hrvatska zajednica u Republici Srbiji ne može normalno funkcionirati dok je vodi Tomislav Žigmanov i šačica njegovih poltrona iz donjotavankutskog trokuta (Subotica i okolica), uglavnom „bunjevačkih Hrvata“ (nepostojeća odrednica pri nacionalnom izjašnjavanju), odnosno dok se ne riješi bunjevačko pitanje u Republici Srbiji.
Svim Hrvatima u Republici Srbiji najsrdačnije čestitam praznik 16. listopada!
 

Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Što tu mogu uopće očekivati hrvatski književnici: Kopunović, Ušumović, Silađev, Firanj, Miković...?

 
 
U kolumnama od 30. rujna i 12. listopada 2020. godine pod naslovom „Književnost u Hrvata po Žigmanovu“, odnosno „Književnost u Hrvata po Žigmanovu (2)“, pisao sam o načinu kako se godinama nakaradno dodjeljuje nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislava Žigmanova) „A. G. Matoš“. Posebna priča je i Nagrada za životno djelo na području književnosti koju dodjeljuje »Organizacioni odbor manifestacije "Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova"« u Subotici. Tko su članovi tog odbora ne možemo nigdje pročitati ali stalna predsjednica je Katarina Čeliković, trenutačno zamjenica predsjednice udruge „Hrvatska čitaonica“ iz Subotice Bernadice Ivanković (koja je, između ostalog, i urednica kulturnih programa Gradske knjižnice u Subotici i članica uredništva časopisa za književnost i umjetnost “nova RIjeČ” koja izlazi u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata uz potporu NIU „Hrvatska riječ“)!
Bernadica Ivanković i Katarina Čeliković se smjenjuju na mjestima predsjednice i podpredsjenice udruge “Hrvatska čitaonica”, a Katarina Čeliković je, između ostalog i stalna predsjednica godišnje manifestacije “Lira naiva” (susret pučkih pjesnika), koju također organizira udruga “Hrvatska čitaonica”!
https://matis.hr/wp-content/uploads/2020/09/dani-200922.jpg
Obje ove vrijedne djelatnice te udruge ne smiju reći, napisati ili bilo što učiniti bez Tomislava Žigmanova, koji je manipulacijama uzurpirao sva ključna mjesta na polju politike i na polju kulture kada su u pitanju Hrvati u Republici Srbiji te tako dobijamo trio koji sve odlučuje kada je u pitanju književnost ovdašnjih Hrvata!!!
“Hrvatska čitaonica” iz Subotice ima (na papiru) 50 članova i jedna je od 52 hrvatske udruge u Republici Srbiji! Od nje su brojnije i aktivnije mnoge ovdašnje hrvatske udruge (koje jedva opstaju u besparici), ali je očita koncentracija moći u toj udruzi kada je u pitanju književnost ovdašnjih Hrvata. A moć je moguća samo uz veliki novac poreskih obveznika Republike Srbije i Republike Hrvatske!
Očita je favorizacija te udruge ali je zato ponižavajuće za dobitnike Nagrade za životno dijelo iz oblasti književnosti da taj događaj organizira i nagrade dodjeljuje jedna manja hrvatska udruga.
 
Nagradu ovog puta je svakako zaslužio Matija Molcer ali trebalo je da mu je dodjeli Zavod za kulturu vojvođanskih (sutra svih) Hrvata i uruči netko od najviših dužnosnika iz oblasti kulture uz nazočnost najviših zvanica iz Republike Srbije i Republike Hrvatske, jer se „Dani Balinta Vujkova“ ovdje proglašavaju za najveću kulturnu manifestaciju Hrvata u Republici Srbiji!
Korona nije izgovor, što će za nekoliko dana pokazati događaj u Petrovaradinu, jer „Dani balinta Vujkova“ nisu nikada ni bili najveća kulturna manifestacija svih 57.900 Hrvata u Republici Srbiji, već napuhani uigrani performans koji najveću korist donosi nekolicini marioneta manipulanta Tomislava Žigmanova!
 
Bilo je tužno gledati velikog Matiju Molcera okruženog na takvom događaju sa samo dvije djelatnice „Hrvatske čitaonice“ iz Subotice (iza mesnice „Matijević“)!
Nagradu „Emerik Pavić“ za „najbolju“ knjigu Hrvata iz Vojvodine napisanu u prošloj godini dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj Tomislav Žigmanov). A sve je još gore nego kod dodjele nagrade „A. G. Matoš“!
Kao i do sada osnovna i bitna zemjerka je što su za dodjelu ove nagrade eliminirani Hrvati koji žive u Republici Srbiji a nisu iz Vojvodine, kao i nedopustiva netransparentnost načina na koji se određuje koja je knjiga „najbolja“.
Povjerenstvo za dodjelu nagrade „Emerik Pavić“ određuje Tomislav Žigmanov i ono je uvijek iz najužeg kruga istih aktera koji godinama odlučuju o tome koja je „najbolja“ knjiga u vojvođanskih Hrvata.
Ovogodišnje Povjerenstvo u sastavu: Ljubica Vuković-Dulić, Katarina Čeliković i Davor Bašić Palković, svi iz Subotice, se sastalo i priopćilo kako je četrdeset i četiri naslova iz 2019. godine u konkurenciji za „najbolju“ knjigu. Pri tom nismo saznali niti jedan od tih četrdeset i četiri naslova kao niti jednog autora tih knjiga! O njihovom sadržaju da ne govorim.
 
Onda je Povjerenstvo iznenada priopćilo da je u uži izbor ušlo deset naslova:
1. Sonetist A. G. Matoš, priredila Vlasta Markasović, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2019., 221 str. – naklada 500,
2. Kašik Bertron, Franjo, NLU Nepodnošljiva lakoća umiranja, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 62 str. – naklada 500.   (nagrada “A. G. Matoš”)
3. Kopunović, Mirko, Tragovi krunice: kratke priče, NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 108 str. – naklada 500.
4. Ušumović, Neven, Zlatna opeklina, Sandorf, Zagreb, 2019., 169 str.,
5. Silađev, Ruža, Sonta u sjećanjima šokačkim, Grafo ofset, Čelarevo, 2019., 320 str. – naklada 300,
6. Firanj, Katarina, Mala Katica; [ilustratorica Cecilija Miler], NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2019., 134 str. – naklada 500,.
7. Heka, Ladislav, Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba u povodu njezine 150. obljetnice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2019., 295 str.: ilustr. – naklada 400, (nagrada “Emerik Pavić”)
8. Prćić, Aleksandra, Izazovi kolektivnog identiteta: školovanje hrvatske manjine u Srbiji na hrvatskom jeziku, Plejada, Zagreb, 2019., 262 str. – naklada 500,
9. Spomenica Župe Presvetog Trojstva u Somboru / [Stjepan Beretić, Gábor Drobina, Josip Pekanović,  fotografije Gábor Drobina ... et al.], Rimokatolička župa Presveto Trojstvo - Katoličko društvo „Ivan Antunović“, Sombor – Subotica, 2019., 251 str. – naklada 1000 i
10. Miković, Milovan, Među mnoštvom lica: o pjesništvu vojvođanskih Hrvata u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Subotica 2019, 628. str. – naklada 300.
 
Za naslove, autore i sadržaje trideset i četiri knjige trajno smo uskraćeni, a niti od ovih deset ne znamo ništa više osim naslova, autora, izdavača i tiraža, a najgore je što ne znamo po kojem kriteriju su ušle u uži izbor od deset!!!
Tjednik „Hrvatska riječ“ ima 52 stranice i svaki broj košta našu zajednicu oko 5.000 eura ali u njemu je bilo tek ponešto o tek ponekoj od četrdeseti četiri knjige koje su bile u konkurenciji za nagradu „Emerik Pavić 2019.“!
A ime sretnog dobitnika čekali smo do samog izvlačena na famoznim „Danima Balinta Vujkova“! No, mogli smo nasigurno tipovati na knjigu u izdanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jer je knjiga u izdanju NIU „Hrvatska riječ“ dobila nagradu „A. G. Matoš“!
I ispostavilo se da je „najbolja“ knjiga u 2019. godini Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba u povodu njezine 150. obljetnice,autora Ladislava Heke!
I onda se, kao i uvijek nađemo u čudu i nikad kraja zbunjivanju ovdašnjeg hrvatskog naroda! Kako se zbirka pjesama Nepodnošljiva lakoća umiranja prvonagrađena u konkurenciji za nagradu „A. G. Matoš“ našla i u užem izboru za ovu nagradu i kako se mogu vrijednovati knjige različitih žanrova (pisao sam više puta u vezi te rašomonijade oko „najbolje“ knjige)?!
Kako kratke priče, pjesme, eseji, romani i sl. mogu uopće konkurirati znanstvenoj studiji u vezi Hrvatsko-ugarske nagodbe na koju temu je Ladislav Heka doktorirao na Pravnom fakultetu u Segedinu?! To nema veze sa književnošću!
 
Što tu mogu uopće očekivati hrvatski književnici: Kopunović, Ušumović, Silađev, Firanj, Miković...? Je li se netko s njima ismijava jer treba da su sretni što im je Katarina Čeliković uvrstila knjige u prvih deset za nagradu „Emerik Pavić“?!
A čitati ćemo razne prikaze, vivisekcije i egzibicije Tomislava Žigmanova u „Hrvatskoj riječi“, a posebice u časopisu za književnost i umjetnost (!?) „nova RIjeČ“, čiji je glavni i odgovorni urednik Tomislav Žigmanov, o likovima iz Hrvatsko-ugarske nagodbe i autoru Heki, pra-nećaku Etelke Kenéza Heke (što god to bilo)! Možda sve i na mađarskom jeziku!
No, i ta knjiga ostati će potpuno nepoznata običnom čitalačkom krugu od 57.900 Hrvata, a posebice stručnoj kritici eminentnih ljudi koji se time bave u državi u kojoj živimo (šire da i ne govorim), jer je sve zdudano u donjotavankutski trokut (Subotica i okolica) među nekoliko književnih „eksperata“ toga kraja. Da postane vrijedna u književnosti ove zemlje je ravno nuli, jer je od svega najvažnije da je oko nje nekoliko (uvijek istih) „književnih djelatnika“ u subotičkih Hrvata (Bunjevaca) pokupilo novac (poreskih obveznika Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Što mislite tko najviše?!
Onda nije čudo što se o ovdašnjim hrvatskim piscima, književnicima i pjesnicima u medijima zemlje u kojoj živimo (i šire) ne može ništa čuti ni vidjeti. Tomislav Žigmanov godinama zdušno radi na tome (izuzev što pokušava protažirati samoga sebe i ponekog bunjevačkog pisca), što znači da sutra od hrvatskih pisaca ovdje ne će biti ni traga!   
 

Miroslav Cakić

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva
Subota, 05/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2606 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević