Get Adobe Flash player
Sad' ili nikada!

Sad' ili nikada!

Istina će izroniti 22. prosinca i nitko je ne će više moći...

Dostojanstvo prodano na rate

Dostojanstvo prodano na rate

Škola za život bi morala omogućiti ući u svijet rada sa što...

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

Horizontalni pristup povećanju plaća je neka vrsta nakaradne komunističke...

Boris Miletić protiv vjernika

Boris Miletić protiv vjernika

Umjesto Adventa ili Došašća podmetnuo je "Prosinac u...

Kabinet voštanih figura

Kabinet voštanih figura

U poslijekomunističkim društvima mladi i obrazovani odlaze, elite...

  • Sad' ili nikada!

    Sad' ili nikada!

    utorak, 03. prosinca 2019. 19:11
  • Dostojanstvo prodano na rate

    Dostojanstvo prodano na rate

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:24
  • Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    Poražen bolesni ego predsjednika Vlade

    utorak, 03. prosinca 2019. 18:58
  • Boris Miletić protiv vjernika

    Boris Miletić protiv vjernika

    srijeda, 04. prosinca 2019. 07:02
  • Kabinet voštanih figura

    Kabinet voštanih figura

    četvrtak, 05. prosinca 2019. 13:17

Prosječna plaća 6.418 kuna, a medijalna 900 kuna manja

 
 
Biti zaposlen znači primati mjesečnu plaću od koje se živi ili preživljava. Kako tko i kako gdje jer ima i onih kojima je plaća sporedni ili dodatni prihod, ali većini je ona ipak jedini mjesečni dotok novca. Trebala bi biti rezultat rada, složenosti radnog mjesta, stručne spreme, osposobljenosti i odgovornosti, uloženog truda, znanja, kreativnosti itd. Posao se može voljeti, može neko radno mjesto biti i ono iz snova, ali radi se zbog novca i plaće.
https://ripplerents.com/wp-content/uploads/IMG_5389.jpg
Stoga su plaće uvijek aktualna tema. Tijekom prvih devet mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je realno za 2,5 posto, a prema posljednjim podacima službene statistike u rujnu je dosegla 6.418 kuna što je oko 860 eura. Bilo bi to, gleda li se susjedstvo, za nekih 200 eura više nego u Mađarskoj, no za oko 300 eura manje nego u Sloveniji, dok je u usporedbi s gospodarski najjačim zemljama Europske unije prosječna hrvatska plaća manja između tisuću i dvije i po tisuće eura, usporedimo li se, primjerice, sa Švedskom ili Danskom. 
 
Najviše i najniže plaćene djelatnosti
 
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najviša prosječna plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza u iznosu od 11.448 kuna. Po visini prosjeka nešto većeg od 10.000 kuna slijedi djelatnost vađenja sirove nafte i prirodnog plina, a treće mjesto po prosječnim plaćama većim od 9 000 kuna dijele proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda; proizvodnja računala i elektroničke opreme; farmaceutska industrija; telekomunikacije i financijske djelatnosti. Prosječne plaće nešto više od 8.000 kuna su u sektoru informacija i komunikacija, djelatnosti opskrbe električnom energijom, djelatnosti zdravstvene zaštite i još ponekoj.  Slijede djelatnosti s prosječnim plaćama većim od 7 000 kuna, među kojima su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava, a od industrija tu spada duhanska i proizvodnja električne opreme. Tom prosjeku približilo se i obrazovanje (6.980 kuna), djelatnost prijevoza i skladištenja (6.530 kuna) te kemijska industrija (6.390 kuna). U velikom broju djelatnosti, primjerice, građevinarstvo, trgovina, prehrambena i metalska industrija, djelatnosti smještaja i usluživanja hrane, prosječna plaća je neznatno veća od 5.000 kuna, a ispod toga prosjeka su mnoge druge industrije. Najniže prosječne plaće, između 4.300 i 4.600 kuna su u kožarskoj, drvnoj i tekstilnoj industriji. Najmanji, pak, prosjek od 4.233 kune ostvaren je u tzv. ostalim osobnim uslužnim djelatnostima.
 
Plaće iznad hrvatskog prosjeka jedino u Zagrebu
 
Kako kaže službena statistika prosječna rujanska mjesečna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj, u odnosu na mjesec prije, bila je realno niža za 1,1 posto,  dok je na godišnjoj razini ostvaren rast od 2,8 posto Prosječna bruto plaća koja je iznosila 8.693 kune bila je realno prema mjesecu prije niža za 1,7 posto, a na godišnjoj razini je rasla za realnih 3,2 posto. U razdoblju od siječnja do rujna prosječna neto plaća iznosila je 6.432 kune. No, velike su razlike u razini plaća po županijama. Iznad hrvatskoga prosjeka i to za 12 posto jedino je Grad Zagreb, a u svim ostalim županijama prosječne plaće su manje. Zaostajanje se kreće od minus jedan posto u Zagrebačkoj, pa do 16 posto u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nešto manje zaostajanje u prosjeku plaća je u Jadranskoj Hrvatskoj, između pet i sedam posto, a u ostalim županijama kreće se od 10 do 15 posto.
 
Medijalna plaća 5.539 kuna
 
Više od prosječne plaće o cijeni rada i pravom stanju stvari otkriva medijalna plaća. Prema posljednjim podacima službene statistike medijalna neto plaća u rujnu je iznosila 5.539 kuna, što je 879 kuna manje od prosječne, dok je medijalna bruto  plaća bila 7.226 kuna. Što pokazuje medijalna plaća? Izračunava se određivanjem sredine nakon rangiranja plaće zaposlenih od najniže do najviše te pokazuje da 50 posto zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od medijana, a drugih 50 posto jednaku ili veću od medijana. U konkretnom slučaju to znači da je u rujnu polovica radnika od ukupno zaposlenih kojih je sada 1,5 milijuna primala plaću manju od 5.539 kuna, a takvih je među zaposlenima više od 750 tisuća. Ako je, pak, suditi po podacima Porezne uprave 1,1 milijun zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću manju od prosječne. U kategoriji s neto plaćom između 2.500 i 5.500 kuna je oko 848 tisuća zaposlenih radnika, a od 6.000 do 6.500 kuna kreće se neto plaća nekih 87 tisuća zaposlenika, dok su između 9.000 i 14.000 kuna plaće njih oko 300 tisuća. Između 50 i 100 tisuća kuna mjesečno zarađuje oko 920 zaposlenih, a iznad toga njih oko 270.
 

Snježana Habulin

Stoljetnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje i ENERGETIKA MARKETING

 
 
U proteklih 28 godina koliko postoji i 26 godina koliko izlazi časopis EGE, tvrtka ENERGETIKA MARKETING usko i neprestano surađuje s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. To se vjerojatno najviše očituje po doprinosu svim generacijama studenata u protekla gotovo tri desetljeća.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/fsb100-20191018091843904.jpg
Tako je u razdoblju 1993. - 2018. godine diplomantima FSB-a nakon završetka studija poklonjeno ukupno 3776 jednogodišnjih pretplata na časopis EGE, a najboljima od njih poklonjene su i po tri knjige iz EM literature po njihovom izboru, što znači ukupno 282 knjige. U posljednjih šest godina je najboljim studentima s usmjerenja Termotehnika dodijeljno šest novčanih nagrada i to u prigodi Svečane sjednice Fakultetskog vijeća povodom Dana Fakulteta koji se održava u studenom svake godine. Konačno, za sudjelovanje na stručnim skupovima koje organizira ENERGETIKA MARKETING je studentima i poslijediplomantima FSB-a i/ili studentskim udrugama vezanima uz FSB do sada omogućeno tridesetak besplatnih kotizacija.
 
Uz to, suradnja s nastavnicima, znanstvenicima i istraživačima FSB-a traje još od prvog broja časopisa EGE i od organizacije prvog stručnog skupa, a to je bilo Međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje 'Energetska i procesna postrojenja' u Dubrovniku 1994. godine, kao prvo stručno okupljanje u tom biseru Jadrana nakon razaranja u Domovinskom ratu. Tako se prilozi čiji su autori djelatnici FSB-a i vijesti o raznim događanjima i najzanimljivijim projektima koji su ostvareni na FSB-a redovito pojavljuju na stranicama časopisa EGE i na portalu www.energetika-net.com. Uz to, neki od vodećih nastavnika i znanstvenika FSB-a suautori su i stručni suradnici nekoliko knjiga iz EM literature, ali i članovi organizacijskih odbora mnogih stručnih skupova koje organizira ENERGETIKA MARKETING, baš kao što je FSB znanstveno-stručni pokrovitelj gotovo svih tih skupova. Naravno, brojni nastavnici, znanstvenici i istraživači i svaki put sve više studenata redovito sudjeluje na svim tim skupovima, nerijetko kao predavači i sudionici okruglih stolova i diskusija.
 
Prigodno obilježena uspješna suradnja
 
U sklopu šireg programa proslave 'stoljetnice' FSB-a, čime se obilježava sto godina od osnivanja Kraljevske visoke tehničke škole, od koje su nastali svi današnji tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, predstavljena je i ta suradnja koja traje gotovo tri desetljeća. Pri tome je predstavljen i četvrti ovogodišnji broj časopisa EGE na čak 164 stranice koji obuhvaća i veliki specijal na 40 stranica posvećen upravo FSB-u. No, to nije sve jer je o svojim studentskim danima i kasnijim radnim iskustvima, koje je uspješno rješavao zahvaljujući znanju koje je dobio pohađajući FSB, govorio glavni urednik časopisa Branko Iljaš, dipl. ing., poručujući da je ulaganje u znanje najvažnije za uspješan profesionalni život. 
Prof. emer. Tonko Ćurko, dipl. ing. koji je 2002. - 2006. godine bio dekan FSB-a predstavio je svoj rad na Fakultetu i izrazio veliku želju da uskoro započne njegova dugo priželjkivana energetska obnova. Bivši student, a danas član Uprave Adris grupe, Damir Vanđelić, dipl. ing., MBA sa studentima je podijelio svoja poslovna iskustva naglašavajući važnost cjeloživotnog obrazovanja i radnu etiku koju Fakultet daje. 
U svakom slučaju, u proteklih tridesetak godina FSB i ENERGETIKA MARKETING mnogo su toga ostvarili zajedno, a tako će se i nastaviti.
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Voda na dlanu

 
 
Na novom stručnom skupu, 13. veljače 2020. godine u Zagrebu, doznajte sve o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji.
https://blackvoicenews.com/wp-content/uploads/2019/07/247.jpg
• Zagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, Zagrebačka av. 100/A
• organizator: ENERGETIKA MARKETING
• e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
• internet: www.em.com.hr/voda-na-dlanu
U Hrvatskoj se organizirano upravlja vodama već više od 140 godina, razvijaju se vodoopskrbni i sustavi odvodnje, sustavi obrane od poplava i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. Dakle, neprestano se intenzivno radi na poboljšanju opskrbe vodom na dobrobit građana, gospodarstva, ali i okoliša.
 
No, potrebna je odgovarajuća oprema, uređaji, sustavi i postrojenja kako bi se već na izvorištu, bez obzira na to radi li se o površinskoj vodi (iz rijeka ili jezera), podzemnoj, bočatoj pa i oporabljenoj vodi, osigurala vrhunska kvaliteta i čistoća vode. Isto vrijedi i s vodom koja ulazi u kuću, zgradu, industrijsko ili energetsko postrojenje - ona također mora zadovoljiti parametre pitke vode ili pak tehnološke vode u raznim procesima, za što je također često nužna njezina obrada, priprema i pročišćavanje. Uostalom, dobri primjeri za to su prehrambena i farmaceutska industrija, gdje voda mora zadovoljiti visoke higijenske standarde li hoteli i bolnice u kojima su vodovodne instalacije iznimno složene i razgranate, a voda se mora obraditi tako da se onemogućava razvoj bilo kakvih opasnih mikroorganizama (npr. legionela). No, i na kraju, kada je ta voda iskorištena, mora se vratiti u okoliš očišćena od štetnih tvari, kako bi mogla nastaviti svoj prirodni ciklus.
Upravo o takvoj opremi, uređajima, sustavima i postrojenjima bit će riječi na novom stručnom skupu koji priprema ENERGETIKA MARKETING. To je Voda na dlanu - konferencija o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji, koji se održava 13. veljače 2020. godine u Kongresnom centru 'Antunović' u Zagrebu.
 
Novi skup će okupiti sve koji su na bilo koji način u svojem svakodnevnom radu povezani s vodom i koji dolaze u doticaj s opremom, uređajima i postrojenjima za njezinu obradu, pripremu, pročišćavanje i zaštitu, ali i sustavima vodoopskrbe i odvodnje. Tako se očekuje sudjelovanje predstavnika projektanata i izvođača, instalatera i servisera, komunalnih tvrtki, visokoškolskih ustanova, nadležnih državnih i tijela lokalne uprave, stručnih udruga i strukovnih komora, investitora u projekte u industriji, zgradarstvu i turizmu, upravitelja zgrada, održavatelja u industrijskim i energetskim postrojenjima, proizvođača opreme, ponuđača rješenja, pružatelja usluga itd.
 

http://www.energetika-net.com/specijali/predstavljamo/voda-mora-biti-cista-i-kvalitetna-29495

Anketa

Komu ćete dati svoj glas na predsjedničkim izborima?

Ponedjeljak, 09/12/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1214 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević