Get Adobe Flash player
Muzej

Muzej "Jugoslavija" u Beogradu

Srpski i slovenski intelektualci davno su se sastali u birtiji Mrak. Danas...

Dosta je jasenovačkih podvala!

Dosta je jasenovačkih podvala!

Jakov Sedlar revidira podlu, prvenstveno srbijansku...

Ni

Ni "alternativni" Srbi ne vide Hrvate

Ako u ničemu, Srbi su jedinstveni u negiranju...

U ritmu muzike za ples

U ritmu muzike za ples

Od Sinatre do Kaljinke     Nešto...

Svjesno uništavane tvrtke...?

Svjesno uništavane tvrtke...?

Je li godišnje do 500 milijuna kuna, umjesto dobavljačima,...

  • Muzej

    Muzej "Jugoslavija" u Beogradu

    četvrtak, 20. travnja 2017. 13:49
  • Dosta je jasenovačkih podvala!

    Dosta je jasenovačkih podvala!

    četvrtak, 20. travnja 2017. 12:38
  • Ni

    Ni "alternativni" Srbi ne vide Hrvate

    četvrtak, 20. travnja 2017. 00:42
  • U ritmu muzike za ples

    U ritmu muzike za ples

    četvrtak, 20. travnja 2017. 00:40
  • Svjesno uništavane tvrtke...?

    Svjesno uništavane tvrtke...?

    četvrtak, 20. travnja 2017. 20:58

Davne 1472. svijet je s gledišta bankara bio pod kontrolom

 
 
Dužnici ne plaćaju, a banke ne mogu utjerati svoje dugove. Dramatična situacija pojedinih banaka zabrinjava eurozonu. No radikalna rješenje ne podupire nitko. Davne 1472. svijet je s gledišta bankara bio pod kontrolom. Te godine, kada je osnovana talijanska banka Monte dei Paschi di Sienna, kreditori su mogli još razmjerno lako utjerati svoje dugove. Utjerivači dugova pompozno bi ulazili u kuće dužnika  i uzimali što god bi stigli. No danas je situacija mnogo složenija. Da bi vjerovnici uspjeli utjerati svoje dugove, često su potrebni dugotrajni sudski postupci. U državama s nefunkcionalnim pravosuđem to može potrajati godinama tako da banke ne mogu naplatiti svoje dugove i zbog toga upadaju  u poteškoće.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/3/3d/Monte_dei_Paschi_di_Siena.png
Spomenuta talijanska tradicijska banka, koja je dugo bila ponos Siene, nije jedina suočena s tim problemom. Mnoge financijske institucije bore se s visokim nenaplativim ili teško naplativim kreditima. U mnogim zemljama južne Europe udio teško naplativih kredita u portfeljima banaka premašuje 45 posto.
 
Banke teško daju kredite
 
Ti nenaplativi krediti su poput tempirane bombe u eurozoni. A strah raste da bi se banke pod velikim pritiskom mogle slomiti i na kraju gurnuti u ponor čitave zemlje – unatoč sigurnosnim mrežama koje su razapele članice EU-a tijekom proteklih godina nakon posljednje velike krize. Osim toga, stari tereti onemogućavaju oporavak gospodarstva nakon godina financijske i euro krize, jer posrnule banke nove kredite odobravaju tek nakon vrlo skupih provjera. Zbog toga povoljan novac, koji trenutno stavlja na raspolaganje Europska središnja banka (ECB) ne dolazi do svih dijelova Europe, što rezultira blokiranjem ulaganja i slabošću gospodarstva.
 
Nada u to da će se problem nakon postupnog rasta gospodarstva riješiti sam od sebe nije se ispunila jer su se banke proteklih godina slabo rješavale nenaplativih kredita. „Ako se zadrži aktualni tempo, postoji jasan rizik da će trebati mnogo vremena da se nenaplativi krediti svedu na prihvatljiviju razinu“, napisao je nedavno potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis malteškom predsjedništvu. „Stoga moramo ubrzati naše napore.“
 
Na Cipru i u Grčkoj situacija je posebno delikatna
 
Te strahove dijele i ministri financija EU-a. „U nekim zemljama članicama nenaplativi krediti poprimili su zabrinjavajuće razmjere“, izjavio je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble (CDU) nakon konzultacija s kolegama u Valetti. „Zbog toga je nužno jačati pritisak na banke da smanjuju broj nenaplativih kredita i donose odgovarajuće mjere za smanjenje rizika.“ Europska središnja banka objavila je smjernice za postupanje s nenaplativim kreditima. U njima se predlaže da se bankama s posebno visokim udjelom nenaplativih kredita pošalju pisma u kojima će se od njih zatražiti da pronađu rješenja. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) sa sjedištem u Londonu već je u više navrata upozorilo na probleme koje stvaraju nenaplativi krediti. Iako je udio nenaplativih kredita u Europskoj uniji sa 6,5 posto (krajem 2014.) pao na 5,1 posto, u trećini zemalja članica taj udio prelazi 10 posto.
 
Taj je problem posebno izražen u južnim zemljama. Na čelu ugroženih zemalja su Cipar i Grčka u kojima udio nenaplativih kredita iznosi više od 45 posto. Zatim – doduše s velikim razmakom - slijede Slovenija, Italija, Irska, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Njemačka, u kojoj je udio nenaplativih kredita svega dva posto, zauzima sedmo mjesto na ljestvici najstabilnijih bankovnih sustava. U najboljem položaju trenutno su švedske banke.
 
Nema potpore za osnivanje europske loše banke
 
U posljednje se vrijeme raspravljalo o vrlo radikalnim idejama. Šef EBA Andrea Enria čak je predložio da se osnuje europska loša banka koja bi preuzimala od banaka nenaplative kredite i potom ih preprodavala. Po njegovim zamislima rizike bi trebale snositi pojedine zemlje članice, a ne sve zajedno, a banka bi također trebala biti osigurana državnim jamstvima. Međutim, u krugu zemalja članica malo tko podupire tu ideju. Više ministara financija  jasno se usprotivilo toj ideji prilikom susreta na Malti poručivši da su to, unatoč rizicima za eurozonu, u prvom redu nacionalni problemi. Protiv uvođenja europske loše banke izjasnio se i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble: „O uvođenju loše banke više nismo ni razgovarali. Svi su shvatili da to nije razuman prijedlog.“ Pitanje je, međutim, kako se pogođene banke mogu osloboditi starih tereta. EBA je proveo anketu kako bi utvrdio koji su razlozi za nastanak nenaplativih kredita. Prema rezultatima te ankete na prvom su mjestu dugi i skupi sudski postupci. Na drugom je mjestu nepostojanje mogućnosti da se potraživanja prema dužnicima prodaju trećima.
 
Španjolska i Irska uspješno osnovale lošu banku
 
Prema tome, rješenje bi moglo biti učinkovitije pravosuđe i stroži zakon o stečaju. No za to bi u mnogim državama bila nužna promjena mentaliteta i reforma pravosuđa. U Italiji primjerice sudski postupci mogu trajati godinama. Druga bi mogućnost bila potaknuti sekundarno tržište kako bi se banke mogle lakše rješavati svojih potraživanja. Španjolska i Irska s time imaju dobro iskustvo. Obje su države prije više godina osnivale loše banke koje su preuzimale nenaplative kredite.
 
Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga S&P predviđa da će obje zemlje uspjeti udio nenaplativih kredita smanjiti na jedanaest posto. No to naravno ovisi i o različitim strukturama kredita. U objema zemljama tržište nekretnina, koje je bio jedan od glavni razlog kašnjenja s plaćanjem u međuvremenu se oporavilo. S druge strane, S&P predviđa da će Italija ostati pri udjelu od 16 posto. I Rim je nedavno uveo instrument za kupnju i prodaju nenaplativih kredita, takozvani Fond Atlante. Međutim, on očito nije dostatan, a osim toga europska pravila za spašavanje banaka od strane država, koja su u međuvremenu stupila na snagu, uvelike su ograničila projekt. „Na koncu će sve ovisiti o pojedinačnim državama i bankama. Nema čarobnog rješenja u borbi protiv nenaplativih kredita“, izjavio je Dombrovskis. „Europska komisija je spremna dati potporu gdje god je to moguće. EK će također pomoću stvaranja tržišta za potraživanje koje bi bilo u skladu s pravilima Europske unije za spašavanje banaka.“  U svakom slučaju, sigurno je da se problem ne će moći riješiti tako jednostavno kao što je to bilo moguće 1472.
 

Andre Tauber, Die Zeit

Zašto Ministarstvo poljoprivrede opet želi zaustaviti kulture kratkih ophodnji?

 
 
I novi prijedlog Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji propisuje uvjete za sadnju kultura koje imaju velike prinose i mogu služiti kao sirovina u energanama na biomasu, potpuno destimulira sadnju tih kultura. KKO bi se mogle saditi samo na 10 ha u jednoj jedinici lokalne samouprave i to na neplodnim zemljištima, što je neisplativo, dok se i dalje pogoduje zadržavanju monopola Hrvatskih šuma.
http://ljubuski.net/sites/default/files/styles/velika/public/slike/smilje_plantaza_001.jpg?itok=0jSvTdax
S istekom ožujka, završilo je javno savjetovanje o novom prijedlogu Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (KKO). Riječ je o zakonu koji je vrlo bitan za energetski sektor jer propisuje uvjete za sadnju kultura koje imaju visoke prinose u kratkom vremenu i mogu služiti kao sirovina u bioenerganama, a to su vrba, topola, bagrem, javor, paulovnija i druge, što tek treba definirati. Zakon istog naziva već se lani našao u javnoj raspravi, ali nije donesen, a novi prijedlog samo je kozmetički dorađen, a u suštini i dalje vrlo restriktivan. U Hrvatskoj ne postoji cjelovit zakonodavni okvir koji regulira to područje. Tehnički potencijal brzorastućih nasada 2011. procijenjen je na 3,26 milijuna tona suhe tvari godišnje, odnosno 60 PJ, što se temelji na aktivaciji tiše od 46 tisuća hektara šumskog i više od 235 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta na srednje prikladnim i neprikladnim tlima. S obzirom na smjernice iz Europske unije za povećanjem površina pod kulturama za potrebe dobivanja biomase, kao što su Strategija za 2020. ali i 2030. te već sada puno većom potražnjom za drvenastom biomasom od ponude, očekivao se da Ministarstvo poljoprivrede promovira takav uzgoj. No, moguće je da je i ovaj puta izostala sinergija s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, kao što je bilo lani. 
 
Čitajući preambulu prijedloga zakona sve je djelovalo afirmativno i obećavajuće, sve dok nismo došli do samog sadržaja. Zbrajajući sva ograničenja kojima vrvi prijedlog zakona, jedini zaključak koji se može izvući je da je predlagatelju jedini cilj bio sprječavanje uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji u Hrvatskoj. Najbesmislenija ograničenja su u pogledu zemljišta na kojem se KKO smiju uzgajati. Prijedlogom zakona dozvoljava se uzgoj na šumskim zemljištima koja nisu privedena namjeni. To su zanemarive površine i praktično su sve u vlasništvu RH. Ograničenja uzgoja na poljoprivrednim zemljištima na ono vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) sasvim jasno oslikava namjeru da se uzgoj onemogući. Radi se o zemljištu koje nije pogodno za uzgoj niti jedne kulture jer je riječ o izrazio neplodnom, kamenom ili močvarnom zemljištu. 
 
Uzgoj je predviđen i na šumskim zemljištima gdje je to određeno šumskogospodarskim planu. To su, pak zemljišta koja ovise o dobroj volji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma, hoće li ih šumsko-gospodarskim planovima uopće predvidjeti. Dakle, na šumskim zemljištima, jedini koji bi uopće mogao uzgajati KKO su Hrvatske šume. Potpuno je besmisleno i ograničenje na poljoprivredne površine maksimalne veličine od 10 ha unutar jedne jedinice lokalne samouprave po proizvođaču. Time se želi učiniti uzgoj što neisplativijim jer bi uzgajivač morao seliti mehanizaciju i radnike po različitim lokalnim jedinicama. Tako jednoj lokalnoj zajednici dva uzgajivača mogu uzgajati KKO svaki na po 10 hektara, ali jedan ne može na 20 hektara. Gdje je tu logika i čemu takvo ograničenje?!
 
Uzgoj KKO na poljoprivrednom zemljištu na kojem ionako ništa ne uspijeva i na tako malim površinama je apsolutno ekonomski neisplativo! Inače praksa u većini članica EU je da se KKO sade upravo na poljoprivrednom zemljištu dok sadnja u šumama nije dozvoljena. Navest ću jedan primjer iz Njemačke. Tvrtka Viessmann, samo oko svoje tvornice u mjestu Allendorf, uzgaja KKO na površini većoj od 200 hektara na poljoprivrednom zemljištu izrazito visoke kvalitete. Prijedlog zakona predviđa i brojna druga ograničenja. Nepotrebno predviđa kraća razdoblja između sječa nego što je to praksa u EU. Zatim ograničava maksimalni rok trajanja nasada na 16 godina i to samo na poljoprivrednom zemljištu što nema nikakve logike niti uzora u praksi u EU. Ako je takav uzgoj donosio dobrobit lokalnoj zajednici, državi i uzgajivaču prvih 16 godina, nema razloga da ne nastavi i nadalje. Obveze „vraćanja“ zemljišta u poljoprivrednu namjenu nakon 16 godina također je neprihvatljiva jer i sam uzgoj KKO spada u poljoprivrednu proizvodnju, što je čak potvrdio i predlagatelj zakona… Sva ta ograničenja nisu u skladu s praksom u EU na tom području. Osim toga predlagatelj zakona izrazito se potrudio razviti sustav kažnjavanja u kojem ne dozvoljava mogućnost žalbe. Tako predviđa uništavanja nasada bez prethodne mogućnosti žalbe ili sudskog pravorijeka, čime se rade ogromne i nepopravljive štete poljoprivrednicima. Dio zakona se pokušava primjenjivati retroaktivno predviđanjem uništavanja nasada nastalih prije donošenja ovog zakona! To bi bilo usporedivo s tim kada bi Ministarstvo graditeljstva propisalo rušenje svih postojećih kuća koje po najnovijem zakonu više ne bi mogle dobiti građevnu dozvolu. Prema dosadašnjoj praksi to bi svakako rušio Ustavni sud RH, no pravda je jako spora. 
 
U Hrvatskoj postoje mnoge stručne i znanstvene ustanove, državna tijela i udruga koje se bave tim područjem: Šumarski fakultet, Agronomski fakultet, Energetski institut Hrvoje Požar, HGK udruženje drvoprerađivačke industrije, CROBIOM, Hrvatski drvni klaster, REGEA, HROTE, CEI, HROTE, uprava za energetiku Ministarstva zaštite okoliša i energetike… Provjeravajući kod svih relevantnih čimbenika iz tog područja, jasno je da je predlagatelj bez suradnje s drugim ministarstvima, državnim te znanstvenim i stručnim institucijama napisao prijedlog zakona koji se kosi sa strukom i praksom u zemljama članicama EU. Stručna skupina, koja je do prije tri godine za Ministarstvo poljoprivrede radila na tom zakonu, izradila je prijedlog zakona koji nije sadržavao sva nabrojana ograničenja koja je predlagatelj dodao naknadno. Stručna skupina je imala namjeru pomoći pri ispunjavanju obveza iz Strategije 2020. i uzgoju kultura kratkih ophodnji. Iako u preambuli tvrdi drukčije, iz svega se jedino može zaključiti da je predlagatelju cilj ovog prijedloga zakona bio zaustavljanje i onemogućavanje sadnje i uzgoja kultura kratkih ophodnji u Hrvatskoj. Jedini kome bi možda bilo ekonomski isplativ uzgoj KKO je trgovačko društvo Hrvatske šume. Ako konačna verzija zakona ne bude uvelike izmijenjena, izgubit ćemo još jednu šansu da barem dio od pola milijuna hektara zapuštenog zemljišta privedemo namjeni i da iz EU fondova (mjere 6 i 4) uspijemo povući više sredstva koja nam stoje na raspolaganju. I nadalje će jedini ozbiljni opskrbljivač drvenastom biomasom ostati Hrvatske šume. Naći ćemo se u situaciji da nikako nećemo moći zadovoljiti potražnju za biomasom, pa ćemo uz svu neobrađeno poljoprivredno zemljište, i nju morati uvoziti. O ovoj temi naš portal je pisao lani a više pročitajte OVDJE.
 

Petar Tadić, www.energetika-net.com

Ponovno rekordni rezultati najvećeg svjetskog stručnog sajma

 
 
Na ovogodišnjem sajmu ISH ponovno su postignuti rekordni rezultati kada je riječ o broju posjetitelja i izlagača. Naime, vodeći svjetski sajam u području energetskih tehnika, obnovljivih izvora, zgradarstva i sanitarne opreme ove je godine obišlo 200 114 posjetitelja i na njemu su izlagala 2482 izlagača iz cijelog svijeta.
http://www.energetika-net.com/media/articles/posjetili_smo/ish_2017-6.jpg
Frankfurt na Majni, financijsko središte Europe, i ove je godine ugostio ISH, vodeći svjetski sajam u području tehnike grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije i drugih energetskih tehnika, obnovljivih izvora, zgradarstva, sanitarne i kupaoničke opreme. Baš kao što je to svaki put bio slučaj (sajam se održava svake dvije godine), ponovno su postavljeni rekordni rezultati s obzirom na broj posjetitelja i izlagača. Tako je na sajmu, koji je ove godine održan 14. - 18. ožujka, bilo 2482 izlagača, od čega ih je 889 bilo iz Njemačke i 1593 iz 61 zemlje svijeta. Pri tome je ukupna površina izlagačkog prostora, gdje su svi oni njemačkoj i svjetskoj stručnoj javnosti predstavili svoje novosti, proizvode, dostignuća, rješenja i usluge, iznosila čak 260 000 m2. Kako bi se upoznali s tim brojnim novostima, inovacijama i trendovima, sajam i njegove izložbene prostore, ali i brojne popratne priredbe obišlo je ove godine ukupno 200 114 posjetitelja. Istodobno, povećana je i međunarodna prepoznatljivost sajma: tako je 64% izlagača i 40% posjetitelja ove godine bilo iz inozemstva (za usporedbu, 2015. takvih je izlagača bilo 61%, a posjetitelja 39%). U skladu s time, direktor sajamske tvrtke Messe Frankfurt gosp. Wolfgang MARZIN s pravom naglašava: "ISH raste i sve je više međunarodno prepoznatljiv. Brojčani pokazatelji su iznimni, a atmosfera u paviljonima bila je izvanredna. U cijelosti smo zadovoljni kako je sajam protekao."
 
Upravo je ta međunarodna prepoznatljivost sajma ISH ove godine bila dodatno pojačana zahvaljujući povećanju broja posjetitelja iz inozemstva. Njih je, naime, bilo 80 045 ili za 5% više nego prije dvije godine (kada ih je bilo 75 819), a najviše ih je došlo iz zemalja kao što su Italija, Kina, Francuska, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Poljska, Belgija, Austrija i Španjolska.
 
Odlične ocjene kvaliteti sajma dala je većina ovogodišnjih sudionika, bez obzira na to radi li se o posjetiteljima ili izlagačima. Pri tome je velikom zadovoljstvu izlagača uvelike doprinijeo velik broj novostečenih kontakata i sklopljenih dogovora. Ukupna ocjena je stoga na vrlo visokoj razini, višoj od 80%. Isto tako, izlagači su se pozitivno izjasnili i o ekonomskim izgledima kao posljedicom sudjelovanja na sajmu. Tako ih je čak 88% te izglede ocijenilo dobrima ili zadovoljavajućima, a kada se pak radi o njemačkim izlagačima, taj udio se penje i na 93%. Konačno, zadovoljstvo posjetitelja bilo je još veće i njihova ukupna ocjena iznosi rekordnih 97%. Naravno, čak trećinu ovogodišnjih posjetitelja čine stručnjaci iz područja sanitarne i tehnike grijanja i klimatizacije, koji su već tradicionalno najbrojnija skupina posjetitelja sajma.
U svakom slučaju, na nove rekordne rezultate trebat će pričekati još dvije godine, točnije 12. - 16. ožujka 2019, kada će se održati sljedeći sajam ISH.
 

B. L., www.energetika-net.com

Anketa

Tko je HDZ-u na lokalnim izborima veći protivnik?

Srijeda, 26/04/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1544 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević