Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Poljska je u savezu sa SAD-om – Njemačka u savezu s Rusijom

 
 
Varšava se bori protiv gradnje plinovoda Sjeverni tok II i za to iznosi političke argumente. Njemačka kritizira svog susjeda. Poljska je u savezu sa SAD-om jedna od najžešćih protivnica novog plinovoda Sjeverni tok II koji bi preko Baltika spajao Rusiju i Njemačku. Sada, pak, poljski planovi za gradnju vlastitog baltičkog plinovoda poprimaju konkretne obrise. Ali poljski plinovod, za razliku od Sjevernog toka II ne bi vodio u Rusiju, na istok, nego u Dansku, na zapad. Projektom „Baltic Pipe“, koji je aktivirala konzervativna PiS-ova vlada, državni poljski Gaz-Sys­tems pokušava se nadovezati na norvešku plinovodnu mrežu.
http://visegradplus.org/wp-content/uploads/2017/08/baltic-pipe-900x600.jpg
Po napisima medija državna poljska energetska kompanija PGNiG je krajem 2017. kapacitete planiranog plinovoda u vrijednosti višoj od 2 milijarde dolara rezervirala za 15 godina. Plinovod s godišnjim protokom od 10 milijardi kubičnih metara, što odgovara petini protoka postojećeg plinovoda Sjeverni tok – trebao bi biti pušten u pogon 2022. i povezati Poljsku s novom lukom za LNG u Swinemündeu. Kompanija Gaz-Sys­tems već je od poljske vlade zatražila dozvolu za gradnju i pritom definirao koridor u poljskim priobalnim vodama u širini od jednog kilometra. Konačna odluka o gradnji trebala bi se donijeti ove godine.
 
EU će taj projekt sufinancirati u okviru poticanja europskih infrastrukturnih projekata u području energetike s 33 milijuna eura. Prethodno je EU za gradnju LNG terminala izdvojio više od 300 milijuna eura. Terminal ima kapacitet od 5 milijardi kubnih metara i po podacima poljske strane može se povećati za pedeset posto, odnosno na 7,5 milijardi kubnih metara. Cilj europskog sufinanciranja bio je osloboditi Poljsku o ovisnosti o ruskim isporukama.
 
Plinovod Jamal, koji spaja Bjelorusiju i Poljsku, ima kapacitet od oko 30 milijardi kubnih metara, što je već dvostruko više od 16 milijardi kubnih metara kolika je poljska godišnja potrošnja. Daljnji trgovinski kapaciteti za plin postoje na granicama s Ukrajinom, Slovačkom, Češkom, Njemačkom i Litvom koja ima vlastito postrojenje za ukapljivanje prirodnog plina koji nije u cijelosti iskorišten. Zahvaljujući tom postrojenju koje je pušteno u pogon 2014. poljski susjed nije primoran nabavljati plin samo od Rusije. Na jesen Litva, Latvija i Estonija potpisale su plan za diversifikaciju plinske opskrbe i povećanje neovisnosti.
 
Po mišljenju političkih analitičara poput Kirsten Westphala iz Zaklade za znanost i politiku, poljska vlada svojom energetskom politikom slijedi više ciljeva. „Poljskoj nije jedini cilj smanjiti ovisnost o ruskim isporukama plina. Poljska se želi i na vanjskopolitičkom planu u većoj mjeri ograditi od Rusije i time među istočnoeuropskim i baltičkim zemljama zauzeti vodeću političku poziciju. K tomu, vlada želi razviti vlastito plinsko tržište na kojem će težiti ograđivanju, što međunarodne kompanije za prodaju plina već kritiziraju jer će, kako kažu, time biti otežana politika zajedničkog tržišta EU koja počiva na otvaranju nacionalnih granica.
 
Istodobno, poljska vlada želi imati ulogu kao regionalno plinsko središte. To stoji i u prezentacijama državnog energetskog koncerna PGNiG: „Mi jačamo našu nazočnost na globalnim plinskim i LNG tržištima.“ U siječnju je PGNiG izvještavao o rekordnim isporukama plina u Ukrajinu koje su premašile granicu od milijardi kubnih metara. „To potvrđuje rastuću ulogu kompanije na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi.“
 
Znanstvenica Westphal također skreće pozornost na planove o gradnji plinskog koridora do LNG luke na hrvatskom otoku Krku. Ona smatra da je će se taj projekt, koji podupiru i SAD i EU, moći teško realizirati zbog male veličine dotičnih plinskih tržišta. No moguće je da će ekonomska racionalnost u ovom slučaju pasti u drugi plan jer će norveški plin koji će se dostavljati plinovodom i LNG vjerojatno biti skuplji od ruskog plina. Utoliko poljski otpor u Europskoj uniji i pred sudovima sve više ljuti europske partnere ruskog koncerna Gazprom koji ubuduće žele više plina nabavljati preko plinovoda Sjeverni tok. „Zemni plin ne igra nikakvu ulogu za poljsku energetsku opskrbu“, izjavio je glasnogovornik BASF-ove podružnice Wintershall. „Naš susjed i dalje koristi ugljen za proizvodnju električne energije, ali se i dalje diljem Europe bori protiv ruskog plina. Tu nisu posrijedi samo politički razlozi. Poljaci sanjaju o tome da zemni plin uvezen iz Amerike isporučuju europskim tržištima“, stoji u priopćenju Wintershalla: „Poljska apelira na energetsku solidarnost, a sama se žestoko bori samo za svoje ekonomske interese.“
 

A. M. I., F.A.Z., Njemačka

Kako će Sjeverni tok 2 promijeniti europski plinski krajolik

 
 
Plinovod Sjeverni tok 2 mogao bi smanjiti veleprodajnu cijenu plina za 13 posto nakon 2020., no smanjenje proizvodnje na Sjevernom moru i u Norveškoj povećat će vrlo brzo ovisnost Europe o uvoznom plinu.
https://cdn2.trend.az/media/pictures/2015/04/21/frank_umbach_210415.jpg
Frank Umbach
 
Plinovod Sjeverni tok 2 je komercijalni ali i geopolitički rusko-njemački projekt, koji bi nakon 2020. u Europu trebao donijeti novih 55 milijardi m3 plina. Taj plinovod će usmjeriti buduće odnose Rusije i SAD-a, a utjecat će i na gospodarske i političke odnose u ovoj regiji, ali i u svijetu. Projekt vrijedan gotovo 10 mlrd. EUR ne samo da jača odnose između Njemačke i Rusije, već ojačava položaj Njemačke kao glavnog plinskog 'čvorišta' na europskom tržištu plina. 
 
U slučaju da bi se projekt ostvario, Europa bi direktno bila povezana s jednim od najvećih rezervi plina na svijetu jer rusko plinsko polje Bovanenkovo, na poluotoku Jamal, ima dva i pol puta više plina od ukupnih europskih rezervi plina. Sjeverni tok 2 bi povećao likvidnost na unutarnjem europskom plinskom tržištu, potaknuo nova povezivanja nacionalnih plinskih sustava i stimulirao daljnju integraciju unutarnjeg tržišta plina EU-a, što bi ga ujedno osnažilo i povećalo sigurnost u opskrbi, bar tako kažu zagovornici projekta. Trenutačno, Sjeverni tok 2 predstavlja najjeftiniju opciju za Europu, a neke studije pokazuju da će od nove plinske rute imati cjenovne pogodnosti, jer bi se veleprodajna cijena plina u EU smanjila za 13 % u 2020. godini, kada se planira početak isporuke plina, tvrdi Paul Corcoran, šef konzultantske tvrtke Agent Marketing. 
 
Potražnja za plinom u Europi u idućem desetljeću se ne bi trebala puno mijenjati. Tako je potražnja 2015. bila oko 481 milijardi m3, dok se u 2035. godini očekuje oko 472 mlrd. m3, naglašava Corcoran. Također procjenjuje da će doći do smanjenja domaće proizvodnje plina u Europi i to za oko 50 %. Očekuje se smanjenje uvoza iz Sjevernog mora, Norveške i Sjeverne Afrike te će zbog svega navedenog, nastati deficit u uvozu plina u Europu, koji bi 2035. godine trebao iznositi oko 120 mlrd. m3.
 
Taj manjak će najvjerojatnije uglavnom ispuniti plin iz Rusije, dok će dio uvoza uključivati i LNG čije će količine odrediti tržište, ističe šef Agent Marketinga. Prema podacima iz 2016. godine Europska unija se sa 17 % plina opskrbljivala iz domaćih izvora, dok Rusija čini 34 %, Alžir 11 % i Norveška 24 %, a LNG 13 % opskrbe. Od 2016. godine uvoz plina iz Rusije u Europu je bio oko 170 mlrd. m3 iako su maksimalni kapaciteti za uvoz 200 mlrd. m3. No, ako se uračunaju kapaciteti Sjevernog toka 2 i drugih ruskih projekata (kao što je Južni tok), mogući uvozni kapaciteti bi bili oko 330 mlrd. m3, što je dvostruko iznad svih potreba tržišta. Treba istaknuti da plin iz Rusiji ima velike subvencije, dok plin iz SAD-a ili bilo koji drugi uvoznik mora uključiti još i troškove transporta pa neće moći cjenovno konkurirati ruskom plinu. Takva situacija će potkopati ostale strateške diverzificirane rute opskrbe EU-a i povećati ovisnost o Rusiji, objašnjava Frank Umbach, direktor Europskog centra za energiju i sigurnost resursa. Umbach dalje tvrdi da zemlje na istoku i jugu Europe vjerojatno neće imati velikih koristi od Sjevernog toka 2 u odnosu na sjevernije zemlje EU-a jer nedostaje potpuna međunarodna povezanost plinskih sustava s Jugoistočnom Europom, gdje tržišta plina još nisu u potpunosti razvijena. Tako će neke zemlje biti djelomično odsječene. Politički gledano, projekt nije baš dobrodošao jer će se odnosi Rusije i Ukrajine još više narušiti, dok će se komercijalno isplatiti, dokle god bude konkurencije između LNG-ja i plinovoda na tržištu. 
 
Europska Komisija Sjeverni tok 2 vidi kao pokušaj Rusije da učvrsti svoju dominaciju na europskom tržištu. Rusija trenutačno isporučuje 34 % plina EU, a sa Sjevernim tokom 2 uvoz će narasti na više od 40 %. Za Rusiju je taj projekt od velikog značaja jer Rusija i dalje ovisi o prihodima od nafte i prirodnog plina, koji su činili polovicu prihoda od ukupnog izvoza u 2016. godini, čak i uz niže cijene. Kako cijene nafte Rusi ne mogu kontrolirati, to ih još više motivira da se fokusiraju na što veće prihode od prodaje plina te da zadrže svoj udio i utjecaj na europskom tržištu pod svaku cijenu. Protivnici projekta naglašavaju da će domaća proizvodnja pasti, ali isto tako i potražnja za plinom u EU zbog sve većeg korištenje obnovljivih izvora u budućnosti. No, i sve veća zasićenost svjetskih tržišta plinom omogućit će europskim zemljama da dugoročnim ugovorima s mnogo drugih dobavljača iz cijelog svijeta osigura uvoz plina. 
 

Matija Eppert, EGE

EU će ove godine raditi na novim pravilima za tržište plina

 
 
Prvi čovjek Europske komisije za unutarnje energetsko tržište Klaus-Dieter Borchard na konferenciji na temu plina prošli tjedan izjavio je da je prelazak na potpuno elektrificiranu ekonomiju bez prirodnog plina "bazično pogrešan". Naime Eurelecric je u prosincu pozvao europske tvorce politika da promoviraju prelazak na proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih izvora, te njezinu primjenu u prometu, grijanju i industrijskim sektorima kao dio pokušaja dekarbonizacije ekonomije do 2050. Eurelectric promovira digitalizaciju u elektroprivredama, primjenu naprednih brojila i poticanje potrošnje na zahtjev (demand response). No Borcard smatra da oslanjanje isključivo na digitalizirani sustav elektroprivreda stvara sustav vrlo ranjivim za cyber napade te da treba koristiti plinsku infrastrukturu koja se izgradila i još se gradi.
https://www.fingridlehti.fi/wp-content/uploads/2017/03/klaus_dieter_borchard-300x199.jpg
Klaus-Dieter Borchard
 
Složio se s Gazpromovim Aleksanderom Medvjedjevim da "plin ne smije biti prijelazno gorivo prema obnovljivcima" i da "plin treba imati svoju ulogu". Rusija je 2017. u Europu i Tursku prodala rekordnih 197 milijardi m3 plina, a Medvjedjev drži da će prodaja ostati na toj razini u budućnosti. Borchard je najavio da će Komisija ove godine raditi na prijedlozima za novu regulaciju tržišta plina kojom se žele istražiti mogućnosti sinergije između plinskih i elektroenergetskih mreža te primjene biometana. "Možemo koristiti plinsku mrežu kao jednu od opcija za skladištenje, što nam nedostaje u elektroenergetici", kazao je on navodeći primjer pretvaranja viška energije iz vjetra u metan ili vodik. Takozvana "power-to-gas" tehnologija je još na niskoj razini a Borchard smatra da je vrijedi pokušati primijeniti na industrijskoj razini. EK će prijedloge nove plinske regulative predstaviti 2020., objavio je Platts. (n.d., www.energetika-net.com)

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 974 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević