Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

ODLJEV MOZGOVA – Ne odlazite! Ako svi odu, tko će čuvati Hrvatsku!

 
 
Pronalazite se, možda, ovih posljednjih godina u ulozi djelomično osposobljenih stručnjaka, a nemate posla i na listi ste za čekanje; radite posao duže nego bi trebalo, a plaće su vam minimalne (ako ih uopće imate); dajete sve od sebe, a vaš trud nije uočen, a kamoli pohvaljen? Ako se još uvijek ne nalazite u ovoj poziciji, zasigurno ćete se uskoro suočiti s tim ili će se vama drage osobe naći na tom mjestu. I možda najlakši, ali zaisgurno ne i jedini izlaz, bit će „bijeg“ u inozemstvo, kao što se kaže „trbuhom za kruhom“.
https://qph.fs.quoracdn.net/main-qimg-c12d9c754a8e0242432f92e85873bcca-c
Ovakvu situaciju nazivamo tragedijom hrvatske pameti ili odljevom mozgova. Možda ćete reći da svatko ima pravo izabrati gdje će se situirati. A ja vas pitam što će se dogoditi ako svaki od nas emigrira ostavljajući za sobom pustu zemlju? Nužne su nam kratkoročne i dugoročne mjere za probitak. Nužne su nam nove jezgre razvoja i novi oblici intelektualnog poduzetništva. Potrebno je osuvremeniti obrazovni sustav. Potrebno je stvoriti moderan administrativni aparat koji bi razvio gospodarske i stvaralačke potencijale s kojima bismo imali šansu konkurirati na globalnom tržištu. A to se neće dogoditi sve dok ne zaustavljamo „odljev naših mozgova“ i dok te mozgove ne upotrijebimo u izgradnji vlastitog boljitka. Za primjer možemo uzeti informatičare čiji je bijeg iz Hrvatske svakidašnjica. Na tisuće njih odlazi u inozemstvo, vraćajući time Hrvatsku na srednjovjekovni Balkan. Razlog njihova odlaska je nemogućnost pronalaska stalnog zasposljenja, vrlo niske plaće te nemogućnost istraživanja i razvijanja u struci.
 
No, zašto mi, unatoč tome, ne bismo te mlade hrvatske snage upregnuli za postizanje vlastitog društvenog razvitka, za unaprijeđenje gospodarskih i drugih prilika u vlastitoj zemlji? Zašto bismo dopustili da drugi uživaju u djelima naših ruku kad bismo mogli sami sebi, uz malo više napora i požrtvovnosti stvoriti uvjete za bolji život? Zato, drage kolege i kolegice, ne dopustimo da naši mozgovi budu jedni od onih koji će se sutra naći u SAD-u ili kojem drugom kraju zemljske kugle. Upotrijebimo naše mozgove ovdje i sada, kreirajmo i založimo se za pozitivan preobražaj u ovoj zemlji. Upregnimo naše mozgove za poboljšanje gospodarske situacije i uživajmo u podarenim nam blagodatima. Na kraju krajeva – zašto nam jedan od razloga za ostanak ne bio bio upravo taj što drugi za ostanak ne bi bio upravo taj što drugi dolaze uživati u blagodatima naše zemlje?
Ostanimo i uživajmo i mi u njima!
Hvala!
 

Ivana Šimunović, https://biramdobro.com/otici-ili-ostati-u-hrvatskoj/

Od siromaštva niti Europa nije imuna

 
 
Više od šestine čovječanstva nema pristup energiji. U svijetu godišnje umre 4 milijuna ljudi, više od malarije, tuberkuloze i AIDS-a zajedno, zbog onečišćenja u kućanstvima jer se koristi drvo za ogrjev i drveni ugljen za grijanje i kuhanje. Samo u Africi svake godine tako umre 600.000 ljudi, a set rješenja postoji...
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/energetsko-siromastvo1-20170301151628334.jpg
Koliko je energetsko siromaštvo i dalje ozbiljan problem govori činjenica da Europi čak 54 milijuna stanovnika ne mogu primjereno zagrijati svoje kućanstvo, dok je skoro 30 posto Europljana energetski siromašno. Nedavna studija o malim tvrtkama u Gani pokazuje da su se zbog povremenih nestanka električne energije prihodi prepolovili, što je imalo negativan učinak na BDP te zemlje od čak 2 posto. U nekim afričkim zemljama, više od 80% osnovnih škola nema pristup energije. Čak 25% klinika i bolnica u 11 afričkih zemalja nemaju pristup bilo kakvom izvoru energije, dok većina ima generatore koji nisu pouzdani. Zbog takve situacije u Nigeriji svake godine umre više od 36.000 žena tijekom trudnoće ili porođaja. Većina Afrikanaca mora koristiti ogrjevno drvo za grijanje i kuhanje koje uglavnom prikupljaju žene i djeca, što traje dugo a i izloženi su različitim oblicima nasilja i zlostavljanja. Kako većina siromašnog stanovništva u Africi žive u regijama s visokim solarnim potencijalom, stoga je jedno od idealnih rješenja distribuirana proizvodnja električne energije (fotonaponski sustav). Također su i mikro-mreže odlična tehnička rješenja za područja bez pristupa energiji. Proizvodnja električne energije i vode za piće bez potrebe za povezivanje na mrežu omogućeno je inovacijom 'OffGridBox'. Mali kontejnera, neovisan o mreži, koji sadrži solarne ploče, pretvarač i bateriju, ali i paralelni sustav koji prikuplja čistu vodu. Za medicinsku skrb, koriste se prijenosne jedinice u obliku autonomnih medicinske kovčega, kojima nije potreban pristup električnoj energiji. 
 
Prije 50 godina, proces elektrifikacije u regijama koje još nisu priključene na elektroenergetsku mrežu bilo je moguće direktnim povezivanjem i to jedino preko komunalnih tvrtki. Danas, postoji mogućnost da banke i druge financijske ustanove daju kredite za energetsku imovinu, a zainteresirani su i za suradnju s mobilnim operaterima, radi naplate kredita. Ključ za rješavanje problema energetskog siromaštva je primjena različitih mjera identificiranih od strane stručnjaka i to zajedno i istovremeno, uz dobro ciljanu financijsku pomoć. Krajem siječnja 2018. godine Europska komisija je pokrenula Europski opservatorij za energetsko siromaštvo, platformu kojoj je cilj dostupnost informacija vezanih uz socio-ekonomske dosege energetskog siromaštva u Europi, a u sklopu projekta predložit će se mjere za borbu protiv navedenog problema. Maros Šefčović, potpredsjednik Energetske unije, istaknuo je da bi zajednička definicija za ranjive potrošače bila pogrešna, jer je energetsko siromaštvo različito za svaku državu članicu. Najvažniji odgovor na energetsko siromaštvo je energetska učinkovitost, a novi učinkovitiji uređaji također pomažu smanjiti potrošnju energije. Suradnjom države koja može podržati takav program barem neko vrijeme i komunalnih tvrtki radi nulte kamate uračunate u račune za energiju te financijskih institucija koje mogu naći primjeren financijski model s trgovcima i proizvođačima, mogu napraviti veliku razliku. Tako bi se potaknula potražnja za aparatima bijele tehnike, što će generirati više radnih mjesta, više sredstava za državni proračun i niže račune za električnu energiju. 
 
Uz to, neki poslovni modeli uzimaju u obzir iznajmljivanje aparata kupcima za određenu mjesečnu naknadu. Uostalom, zamjena starih žarulja s novom LED rasvjetom mogu imati značajan utjecaj na mjesečnu potrošnju električne energije u kućanstvu. To se također može napraviti s otplatom bez kamata kroz račune za energiju, a država može također pokrenuti program poticaja. Takav model je pokrenut u Indiji 2015. godine te se uštedjelo milijarde dolara zbog smanjene potrošnje energije. Isto tako, opsežan program izolacije stambenih zgrada, ne samo one na glavnim ulicama, u velikoj mjeri mogu pomoći građanima u tehničkom i financijskom smislu. Pametna brojila bi omogućila ranjivim kupcima da prate potrošnju u stvarnom vremenu, što im pomaže da razumiju osnovne mjere energetske učinkovitosti i promijene ponašanje te predvide koliki će im biti otprilike račun.
 
U svijetu postoje ljudi koji žive na područjima koja se nalaze relativno blizu elektroenergetskoj mreži. Oni se moraju priključiti na mrežu i to pomoću socijalnih investicija, koje uključuju i distribucijske i transportne tarife za sve kupce. Isto tako, postoje mreže koje nisu priključene na glavnu elektroenergetsku mrežu. Za takve mreže su zainteresirane telekomunikacijske tvrtke, zbog čega financiranje takvih rješenja može uključivati i druge poslovne subjekte, kao strukturni fondovi i javne financije. Ugovor o opskrbi energijom trebao bi biti jednostavan kao kod ugovora s televizijskim kućama ili pretplate za mobilne telefone, što bi značajno smanjilo papirologiju. U konačnici, fleksibilnost plaćanja je nezaobilazno kod ranjivih potrošača. Tako, na primjer, imati mogućnost pregovarati za mjesečnu naknadu stanarine umjesto plaćanja računa, pomoglo bi ranjivim kupcima predvidjeti njihove rashode i smanjiti dugove. Kombinacijom navedenih primjera troškovi električne energije bi se mogli smanjiti za pola.
 

Matija Eppert, www.energetika-net.com

Veliki kapacitet interkonekcije za dobavu plina iz Bugarske zainteresirao je mnoge

 
 
Na javni poziv za rezervaciju kapaciteta novog plinsko-trasportnog sustava koji Srbija razvija od bugarske do mađarske granice javilo se devet kompanija. Novi plinovod računa i na dotoke plina iz drugih izvora jer Srbija s Bugarskom radi i na plinskom povezivanju od Niša do Sofije. Iako su ponude neobavezujuće, za Vladu je to dobar signal opravdanosti investicije. Kako RTS saznaje, tražene količine plina koje bi stizale tim plinovodom čak šest puta premašuju srpsku godišnju potrošnju. Na projektu novog plinovoda radi Gastrans, bivša tvrtka Južni tok Srbija, a neobavezujuće ponude za rezervaciju njegovih kapaciteta dale su im i domaće i kompanije iz okruženja. Do kraja lipnja treba završiti analize tržišta i troškova i pribaviti mišljenja Bugarske i Mađarske. "Za očekivati je da će i oni dati pozitivno mišljenje. Ovaj neobavezujući test je pokazao vrlo dobre parametre, moguće bi bilo očekivati da u trećem kvartalu dođe do novog poziva za obvezujuće zakupe kapaciteta" ističe ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić. Inicijalno, plinovod Srbija-Mađarska veže se na interkonekciju Sofia-Tsaribrod/Dimitrovgrad trebao bi omogućiti transport 1,8 milijardi m3 plina a riječ je o projektu od posebnog europskog interesa koji se nalazi na PCI listi i trebao bi se početi graditi ovo ljeto. Bugarska bi se trebala naći na ruti Južnog toka pa bi iz tog pravca stizao ruski plin.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/plinovod-izgradnja-ilustracija-20150706115200483.jpg
Srbija godišnje troši oko dvije i po milijarde kubika plina, a inicijalni interes je pokazan za transport 15 milijardi kubika što zahtjeva kapacitet od 42 milijuna kubnih metara plina na dan. "Ako to usporedimo s postojećim ulazom koji imamo iz pravca Mađarske, to je negdje oko tri puta više jer kapacitet koji je moguć na pravcu iz Mađarske je oko 13 milijuna kubika prirodnog plina na dan" objašnjava Aca Vučković iz Agencije za energetiku. Stručnjaci očekuju i znatno veći kapacitet jer potrošnja raste. Od početka godine samo je Gazprom europskim potrošačima povećao isporuke za 6,3% a velika potražnja ostaje, kažu, i tijekom ljeta. "U Srbiji industrijska proizvodnja, vidi se, počinje rasti i nama će sigurno biti potrebne veće količine plina u odnosu na ove koje imamo. Izgradnja jednog plinovoda, koji bi išao od bugarske granice do Mađarske, koji bi se vezao eventualno i za Turski tok za Srbiju bi bilo vrlo korisno i nužno" rekao je Voja Vuletić iz Udruženja za gas. Premijer Aleksandar Vučić je lani izjavio da bi Srbija, ako želi biti industrijska zemlja potrošnju plina trebala povećati s dvije i pol milijarde na četiri do pet milijardi godišnje.
 

N. D., www.energetika-net.com

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 28/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1632 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević