Get Adobe Flash player
Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

Kako su se 1997. mogle spojiti srpske stranke SDS i SDSS, kada je SDS...

Novi napad na hrvatsku Wikipediju

Novi napad na hrvatsku Wikipediju

Pokrenuli su ga domaći i inozemni leftardi, serbokroatisti,...

Red laži, red apsurda

Red laži, red apsurda

Plenkoviću »Čega bi se pametan stidio, time se budala...

"Labrador" po drugi puta u Zagrebu

Večernji list i 24 sata objavljuju subverzivne...

Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

Ili nije svjestan, ili ne želi vidjeti kako srpska manjina provodi preko...

  • Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

    Predsjednik Hrvatske vlade potiče radikalizaciju

    srijeda, 18. studenoga 2020. 10:20
  • Novi napad na hrvatsku Wikipediju

    Novi napad na hrvatsku Wikipediju

    srijeda, 18. studenoga 2020. 11:58
  • Red laži, red apsurda

    Red laži, red apsurda

    nedjelja, 15. studenoga 2020. 18:00
  • "Labrador" po drugi puta u Zagrebu

    četvrtak, 19. studenoga 2020. 14:30
  • Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

    Tko o čemu, Plenković o pomirbi i oprostu

    nedjelja, 15. studenoga 2020. 17:55

Tjedan Mediteranske prehrane na izložbi EXPO u Milanu

 
 
Svjetska izložba EXPO Milano 2015. održava se od 1. svibnja do 31. listopada 2015. godine s temom „Prehrana planeta, energija života“ a bavi se temeljnim pitanjem je li moguće osigurati dostatnu, dobru, zdravu i održivu prehranu čovječanstva. U sklopu Tjedna Mediteranske prehrane kao dijela svjetske nematerijalne kulturne baštine (14. do 20. rujna 2015.), Republika Hrvatska ovom prigodom sudjeluje na Forumu o mediteranskoj prehrani koji se održava 17. i 18. rujna u EU-ovom paviljonu te u živo predstavlja tradicijsku kuhinju s otoka Hvara u kuharskoj demonstraciji 19. rujna u paviljonu MIPAFF.
http://www.expo2015.org/cs/Expo/1392238582475/attrazioni+sommario.jpg
EXPO Milano 2015 prilika je za predstavljanje ponude hrvatske poljoprivrede, prehrambene industrije kao i hrvatskih znanstvenih dostignuća u području proizvodnje hrane. Obzirom na temu izložbe i povezanost Hrvatske i Italije, može se očekivati velik interes potencijalnih sponzora i donatora. Na Forumu sudjeluju Sanja Šaban, pomoćnica ministra kulture, dr. sc. Jelena Ivanišević Caput, viša asistentica Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te Vilma Stojković, kustosica Muzeja Staroga Grada na otoku Hvaru, koje će izlagati o nastojanjima i akcijama Republike Hrvatske u očuvanju i prenošenju mediteranske prehrane, kao i najboljim praksama u očuvanju koje provode institucije i lokalna zajednica. Hrvatski kuharski tim čine glavni kuhar Igor Živanović te njegovi asistenti Pavao Kordić i Sonja Kordić, koji će namirnice dopremljene sa Hvara, uživo pripremiti i podijeliti posjetiteljima koji će se tamo zateći. Na meniju će se tako naći starogrojski paprenjoci i sir iz mišine, čije je umijeće pripreme također upisano u Registar kulturnih dobara RH, zatim vepar, puhovi, domaća riba, med itd.
 
Kada govorimo o prehrani kao nematerijalnom kulturnom dobru, podrazumijeva se tumačenje šireg okvira, koji ne uzima u obzir samo recepturu i tipična jela određenog kraja. Upravo suprotno, uključuje opis života društvene zajednice i obitelji sa svim rodnim, generacijskim i društveno ekonomskim prilikama. Uključuje religijska, obiteljska, i društvena slavlja koja uvijek i beziznimno završavaju za zajedničkim stolom. Stoga i ne čudi činjenica o sve većem interesu i širenju društvene svijesti o tradicijskim vrijednostima koje ta prehrana odražava i generira. Može se proučavati kao fenomen kroz kulturnu baštinu, turizam, medicinu sa aspekta nutricionizma, poljoprivredu, kroz enološko gastronomsku scenu. Prepoznavanje važnosti mediteranske prehrane u ovako širokom kontekstu rezultiralo je i multinacionalnom nominacijom na UNESCO-voj
 
Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine u prosincu 2013. godine u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu. U spomenutoj je nominaciji okupljeno sedam mediteranskih država Španjolska, Grčka, Italija, Maroko, Hrvatska, Portugal i Cipar. Svaka od navedenih država odabrala je jedno područje, odnosno regiju kroz koju je prezentirala mediteransko nasljeđe u prehrani. Primjer hrvatske bili su otok Hvar i Brač. U ovoj nominaciji sintagama mediteranska prehrana nije shvaćena kao nutricionistički trend kakav se danas većinom podrazumijeva, već kao specifičan način života usuglašen sa prirodom i korištenjem njenih resursa kroz stoljeća.
 
Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, očituje se u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru, te je tekovina raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Ujedno je i jedinstvena zbog oblikovanja  kulturnog identiteta svojstvenog za hrvatski Jadran, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, što se ponajviše očituje u običajima i obredima te govoru (nazivima, nazivlju).
http://www.progettoscuola.expo2015.org/sites/default/files/ti-presento-foody.png
Vezanost uz prirodu i prirodne izvore hrane važna je karakteristika te prehrane, a ribarstvo i poljoprivreda kao osnova te prehrane važno su polazište za daljnje razvijanje tog geografskog područja u smjeru očuvanja prirodne baštine i jačanja gospodarstva. Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnoga kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa. Međusobna veza prirodnih resursa i ljudskih potreba te posljedično i ljudske vještine, odražava se na prehrani stanovnika.
 
Život u suglasju s prirodnim blagodatima osnova je takvog života i prehrane. Prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku (osim u dijelu zaleđa) i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima. Temelj te prehrane svodi se na uporabu određenih namirnica, pripremu jela te njihovu  konzumaciju u svakodnevici ili blagdanima. Maslina i vinova loza kulture su koje se već stoljećima uzgajaju na području hrvatskog Jadrana i njih se mnogo i na razne načine koristilo u pripremi hrane, a i danas su važni proizvodi povezani ne samo s konzumacijom nego i s kulturnim identitetom tih stanovnika. Osim u dijelu zaleđa, na navedenom području neizostavno je konzumiranje ribe i morskih plodova, no također i mesa (kozjeg, ovčjeg, svinjskog, peradi i dr.), a u nekim dijelovima i divljači. Raznoliko povrće, mahunarke, žitarice i razno samoniklo bilje dopunjavaju navedenu osnovu prehrane. Bilje se osim u prehrambene koristi i u ljekovite svrhe. Mliječni proizvodi uglavnom se prerađuju na razne načine, od čega su posebno poznati brojni kvalitetni sirevi. U svečanim i blagdanskim prigodama pripremaju se i slastice, poput kolača i torti, većinom od namirnica dostupnih u obližnjoj prirodi: orašastih plodova (badema, oraha, lješnjaka), sušenog voća i plodova (smokava, kore limuna i naranče, rogača, i dr.).
 
Tradicionalna kuhinja otoka Hvara, kao i općenito dalmatinska kuhinja, zapravo je kulinarstvo koje su prepoznali moderni nutricionistički standardi. Umjereno kuhanje hrane, svježa riba i morski plodovi, djevičansko maslinovo ulje, povrće i samoniklo bilje iz podneblja nekontaminiranog toksinima, istinske su norme drevnog Hipokratovog poučka „Neka hrana bude lijek tvoj, a lijek tvoj neka bude hrana tvoja.“ Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) spravljana na roštilju, kuhana ili marinirana; lignje, sipe, hobotnice, rakovi (škampe, jastozi), školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto, pršut (svinjska šunka kratko dimljena i sušena na buri) serviran sa svježim ili suhim kozjim sirom, zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama, janjetina kuhana ili pečena na otvorenoj vatri, pašticada s njokima ... Kuhano povrće omiljeno je jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica). Često je to mješavina uzgojenog povrća i samoniklog bilja, začinjenog maslinovim uljem i balzamiranim octom, a serviranog uz kuhano janjeće meso. Tipični Hvarski deserti osvajaju srca svojom istodobnom jednostavnošću i bogatstvom okusa. Uobičajene sastojke čini mediteransko voće (suhe smokve, grožđice, bademi) med i svježa jaja, a rafioli, mandulati, smokvenjaci, paprenjaci i rožate (tradicionalna imena slastica) najbolji su uz bogatstvo okusa prošeka, kako se naziva slatki vinski produkt.
 
Izvornost i nezagađenost prirodnog okoliša otoka Hvara garancija su proizvodima vrhunske kvalitete i ujedno blagoslov razvitku tradicionalne mediteranske kuhinje. Uz puno ljubavi prema tom prirodnom bogatstvu i malo kreativnosti običan obrok se pretvara u hedonistički ritual. Upisom Mediteranske prehrane na svjetsku listu Republika Hrvatska nije izgubila vlastiti identitet, upravo suprotno, dodala je još jedno nematerijalno kulturno dobro na listu UNESCO-a. Republika Hrvatska do danas je upisala 131 nematerijalno kulturno dobro u Registar koji se vodi pri Ministarstvu kulture RH. Trinaest dobara upisano je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Ovim upisom RH postala je druga zemlja u Europi i peta u svijetu po broju upisanih elemenata na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine. Taj izniman uspjeh Ministarstva kulture RH, njegovih stručnih službi, kao i stručnjaka iz područja etnologije i kulturne antropologije, otvorio je mogućnost očuvanja specifičnih životnih navika i naslijeđa jednog mediteranskog naroda koje sve više potiskuje globalna civilizacija.
 

Nives Matijević

Srijeda, 25/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 5163 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević