Get Adobe Flash player
Pupovac nas pravi bilmezima

Pupovac nas pravi bilmezima

Miloradov izlet u Bačku Palanku je gori od svih glupih...

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Jela Godlar: Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te...

Lideri se stvaraju

Lideri se stvaraju

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri...

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481...

  • Pupovac nas pravi bilmezima

    Pupovac nas pravi bilmezima

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:15
  • Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:09
  • Lideri se stvaraju

    Lideri se stvaraju

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:03
  • Poturica i najogavnije srbijanske laži

    Poturica i najogavnije srbijanske laži

    ponedjeljak, 07. siječnja 2019. 10:37
  • Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 07:57

Povećanje stope prikupljanja tekstilnog otpada dobra je poslovna prilika

 
 
Održan je sastanak Radne skupine Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji na kojem je rečeno da je tekstilni otpad kao sastavni dio biorazgradivog otpada vrijedna je i profitna sirovina. Od 50.000 tona tekstilnog otpada godišnje se u Hrvatskoj prikupi tek tri posto ili 1500 tona, a 97 posto toga otpada odlazi u glomazan otpad. Stoga je u Hrvatskoj potrebna promjena percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi se povećala njegova količina, a tekstilni otpad pretvorio u biznis i zaradu“, istaknula je poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Jagoda Divić na sjednici Radne skupine Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji održanoj 7. prosinca u HGK.
https://satinmoon.files.wordpress.com/2011/07/batik-scrap-pile.jpg
„U Mađarskoj i Sloveniji, a osobito u Njemačkoj, u ovom se području radi ozbiljan posao. U Hrvatskoj količina prikupljenog otpada sada iznosi 0,5 kilograma po stanovniku, dok je u Sloveniji pet kilograma. Glavni je cilj ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa. Radna skupina Grupacije stoga treba artikulirati stavove te prijedloge uputiti resornom ministarstvu i drugim mjerodavnim tijelima“, kazala je Divić. „Prema obvezama za jedinice lokalne samouprave u planu je postavljanje 300 spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila, a do kraja godine 550 te izgradnja reciklažnih dvorišta. Jedno je otvoreno u Klari, a do druge polovice 2018. godine otvorit će se na Žitnjaku i Sesvetama“, kazao je Alen Hadžić iz Zagrebačkog holdinga.
 
„Prikupljanje otpada je trošak, a planom gospodarenja otpadom predviđeno je da se dio troškova kroz naknadu vraća sakupljačima, a to je potrebno uvesti i u području prikupljanja tekstilnog otpada. Treba povećati stopu prikupljanja tekstilnog otpada, a troškove platiti onima koji ga prikupljaju“, istaknula je Aleksandra Anić Vučinić s Geotehnološkog fakulteta u Zagrebu. „U Mađarskoj su otvorene sortirnice, a odjeća koja se prikuplja plasira se na svjetsko tržište. Pojedine tvrtke dnevno u svijet šalju i po 100 tona odjeće i na tome zarađuju“, kazao je Mato Grujo iz tvrtke Kompis iz Osijeka, koja je postavila već 80 spremnika u Osijeku na koje su se građani već naviknuli.
 
Regeneracija iz Zaboka, koja se bavi recikliranjem tekstilnog otpada primjer je uspješnog poslovanja u ovom području, koja ne zaostaje za drugim tvrtkama u Europi. „Ne želimo plaćati više od 450 kuna po toni tekstilnog otpada, a iz Mađarske plaćaju da se tekstilni otad preuzme“, kazao je direktor Regeneracije i voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji HGK Anđelko Švaljek te dodao da je najjeftinije otpad prikupiti te ga odložiti, a to ne želimo. „Potrebno je pojednostaviti proceduru te uvesti kontinuiranu edukaciju kod prikupljanja tekstilnog otpada“, rekao je Švaljek.
 
„Ne vjerujemo u dugoročne modele suradnje sa zemljama u okruženju. Dugoročno je najisplativije rješenje razvoj recikliranja tekstilnog otpada u Hrvatskoj i podržavanje tvrtki poput Regeneracije,“ smatra Ivan Božić iz Socijalne zadruge Humana Nova. Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša istaknula je važnost i potrebu dubinske analize cijelog vrijednosnog lanca kako bi se sagledalo gdje su najveći troškovi, a gdje zarada, nakon čega treba izvršiti optimizaciju. „Primjer dobrog modela je danski model skupljanja tekstila po zgradama u male spremnike koji se prazne. Kad se sustav pojednostavi, onda je on funkcionalan“, istaknula je Varlec.  
 

Anđelka Felja

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Četvrtak, 17/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 764 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević