Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Zbog parafiskalnih davanja i poreza poduzeća i teškoćama

 
 
Hoće li Hrvati osjetiti smanjenje PDV-a? Najvjerojatnije ne će. Prvi put od uvođenja u Hrvatskoj bi mogla biti smanjena opća stopa poreza na dodatnu vrijednost, mada je to i dosad bilo više puta najavljivano (uglavnom predizborno). Sada je smanjenje PDV-a najavio premijer Andrej Plenković, a potvrdio i ministar financija Zdravko Marić. PDV bi tako mogao biti spušten na 24 ili 23 posto 2019. ili eventualno izborne 2020. godine. Marić je oprezno kazao da će se o detaljima još razgovarati, a Ministarstvo financija na upit Deutsche Wellea o tome postoje li izračuni što bi smanjenje opće stope PDV-a značilo za državne prihode i gospodarstvo te kako će se razlika nadoknaditi, uputilo nas je samo na Marićeve izjave, ne želeći ulaziti u eventualne izračune.
https://vector.me/files/images/1/3/13668/pdv.png
A PDV je najizdašniji porez za državnu blagajnu koja je 2017. prvi put, kako su se vladajući pohvalili, ostvarila suficit. Ove godine trebao bi donijeti 50 milijardi kuna. Zato države vole PDV, jer je izdašan, a porezna evazija je minimalna. Osim toga, on u državi s mnogo sive ekonomije, poput Hrvatske, uspijeva zahvatiti i one koji rade na crno ili u inozemstvu, ali i brojne strane turiste. „To je razlog koji opravdava veću opću stopu PDV-a u Hrvatskoj nego u drugim uređenijim ekonomijama, ali ne na razini 25 % nego niže. Recimo 22 % koliko je bila ranije“, ističe prof. dr. Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
 
„Za gospodarstvo bi bilo bolje smanjiti primjerice parafiskalna davanja koja kompliciraju porezni sustav i život poduzetnicima, poreze na dobit i dohodak, kod kojih je nešto smanjeno, a što bi smanjilo cijenu rada i povećalo konkurentnost“, kaže ekonomist prof. Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Smanjenje PDV-a ne znači da će se povećati kupovna moć ljudi, upozorava. I prof. Ivanov ističe da su zbog parafiskalnih davanja i poreza koje snose poduzeća – na dohodak, dobit, plus doprinosi – naša poduzeća manje konkurentna na domaćem i stranom tržištu. „Parafiskalna davanja opterećuju poduzetnike kada bilježe rast prihoda, ali još više kada bilježe pad prihoda - što znači da se ne vodi računa o ekonomskoj snazi i sposobnosti plaćanja nameta, kao ni o opstanku poduzeća tijekom razdoblja recesije.“
 
PDV više pogađa ljude slabijih platežnih sposobnosti, pa se njegovo smanjenje može gledati i kao populističku mjera dragu političarima jer zahvaća najširu populaciju. Smanjenjem stope za jedan posto, država bi izgubila oko dvije milijarde prihoda. „Otvara se pitanje na koji način će se nadoknaditi izgubljeni porezni prihodi, vodeći računa o strategiji smanjivanja javnog duga“, upozorava Vedran Recher s Ekonomskog instituta. „Mjera kojoj svakako treba posvetiti više pozornosti jest porez na nekretnine kao potencijalna zamjena za izgubljene prihode od PDV-a. Na taj način jedan regresivni porez efektivno bi se zamijenio progresivnim, što bi imalo i redistribucijske učinke u gospodarstvu. Naravno, u slučaju da je taj porez precizno definiran i jasan, a ne na način na kakav su ga već pokušali uvesti“, upozorava Recher, a s njime se slaže i prof. Brkić koji upozorava da se porezne promjene moraju „pažljivo izvagati i napraviti precizne simulacije“. Ističe da se mora voditi računa o tome da puno hrvatskih građana ima nekretnine. „Porez treba dizajnirati tako da se ljude koji su lošijeg imovinskog stanja, a imaju nekretnine, ne dovede u loš položaj. Često donosimo zakone i promjene bez dubljeg promišljanja, ad hoc, bez simulacija ekonomskih i multiplikativnih efekata“, upozorava prof. Brkić.
 
S druge strane, potrošači se ne trebaju nadati da će puno osjetiti pojeftinjenje proizvoda za 0,8 posto, ako ga uopće bude, odnosno ako proizvođači i trgovci ne zadrže tu razliku, kao što je uglavnom bilo kada je ugostiteljima PDV smanjen. „Nije neuobičajena praksa da kad porez raste, rastu i cijene, ali kad porez pada, cijene ne padaju. U pravilu je prilagodba cijena na gore uvijek brža“, kaže Recher. Osim toga, razlika u cijeni između 125 i 124 (ili 123) kune neće puno utjecati na odluku potrošača da nešto kupi. No postoje drugi razlozi da se stopa PDV-a smanji i to ne za jedan nego i za dva posto.
 
Smanjenje poreza fer je prema građanima
 
„S obzirom da hrvatsko gospodarstvo ekspandira više od dvije godine te da je opća stopa PDV-a povećana u dva navrata tijekom godina recesije, sada je trenutak za ozbiljnu raspravu o smanjenju opće stope PDV-a jer to je minimum fer odnosa države i vladajućih garnitura prema građanima.“ To čak nije ni pitanje političkih orijentacija stranaka (HDZ-a vs SDP-a), jer država funkcionira uz visoke javne rashode i visoko zastupljenu ulogu u gospodarstvu. Uz istu poreznu osnovicu stopa poreza od 25 % znači 13,64 % veće prihode države od PDV-a nego uz poreznu stopu 22 % koju smo imali prije krize“, kaže prof. dr. Ivanov.
 
Osnovica poreza smanjena je u krizi, jer su građani smanjili potrošnju, no sada je opet povećana, pa je i količina novca koji se ubire veća. „Stopu PDV-a stoga treba smanjiti kako ne bi došlo do neopravdanog rasta javnih rashoda,  tim više što će nakon aktualnog razdoblja ekspanzije opet  doći neki oblik recesijskih zbivanja i tada će se država ponovno suočiti s manjkom prihoda i posegnuti za povećanjem poreza“ upozorava.
 
Prof. Ivanov kaže da PDV treba sada smanjiti kako bi se mogao povećati u godinama recesije. Da je struktura hrvatskog gospodarstva drukčija u smislu nižih javnih rashoda i manjeg javnog sektora, situacija bi bila bitno drugačija. Porezi bi trebali biti veći u godinama ekspanzije kako bi se mogli smanjivati u godinama recesije“. Tako bi se stvarao suficit u dobrim vremenima koji bi se koristio za poticanje gospodarskog rasta u lošim vremenima. „To je pametno protuciklično djelovanje za zemlje koji mogu obuzdati javnu potrošnju, koje bolje i efikasnije upravljaju javnim rashodima, imaju manji razmjer korupcije i gospodarskog kriminala, odnosno koje nemaju toliki razmjer zlouporabe izvlačenja državnog novca i javnih resursa u svrhu privatnih interesa pojedinaca. No, svi znamo da Hrvatska nije takva“, zaključuje prof. Ivanov.
 

Dalibor Dobrić, Deutsche Welle

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 975 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević